Adem Zalihić: Ramazanski post nas uči da postanemo bolji ljudi

Autor: Klix.ba

Pod ličnošću se najčešće podrazumijeva poseban kompleksan, integrisan, konzistentan i relativno stabilan sklop psiholoških karakteristika individue, koji određuje njeno karakteristično i dosljedno ponašanje. Može se reći da je ličnost sveobuhvatni pojam koji pretenduje da pojedinca objasni u cjelini. Ona je i jedinstvena kombinacija biološki datih i stečenih osobina koje su u interakciji.

Postoji možda implicitno uverenje da je ličnost srž onoga što čovjek jeste i što mu daje osećaj cjelovitosti. Karakter je riječ grčkog porijekla i znači znak utisnut na novčiću, no danas označava skup svih atributa i osobina kod jedne osobe, kao što su: integritet, hrabrost, moralnost, iskrenost, odanost.

“Podrazumjeva se da je karakter spoj različitih osobina nekog pojedinca koji daje cjelovitu sliku te osobe. Karakter je zaslužan za dosljednost u reakcijama neke osobe kada se ona nađe u sličnim situacijama. Često se izjednačava sa ličnošću u cjelini, pa se sa tim terminom koristi naizmjenično, ali može da predstavlja i uži pojam, pa kao takav najčešće označava osobeni sklop pretežno socijalnih aspekata u strukturi ličnosti, motivacionih, moralnih ili konativnih”, objašnjava Zalihić.

Termini karakter i ličnost, ukazuju na opštu ljudsku potrebu da se razumije pojedinac, objasne njegovi postupci i predvidi ponašanje.

Nagoni i karakter

Nagoni su urođeni, naslijeđeni i nenaučeni obrasci ponašanja, koji teže zadovoljenju. Nagonske potrebe se zadovoljavaju na način koji ne ovisi o iskustvu individue, po nenaučenim obrascima ponašanja, nezadovoljenje izaziva unutrašnju napetost, dok je zadovoljenje praćeno osjećajem ugode. Postoje vitalni i socijalni nagoni.

“Vitalni nagoni uključuju nagon za samoodržanjem (nagon za ishranom), nagon za održanjem vrste (seksualni nagon) i roditeljski nagon. Socijalni nagoni su afilijativni nagon za životom u zajednici s drugim ljudima, nagon za igrom i razonodom, za radoznalošću i istraživanju novog, nagon za autoafirmacijom – biti prihvaćen i priznat od drugih, naći svoje mjesto u grupi itd”, kaže Zalihić.

Prve karakterne odbrane javljaju se već u ranom djetinjstvu, onda kada se dijete suoči sa prvim zabranama tj. kada se realnost suprotstavi njegovim prohtjevima. Frustracije u doba ranog djetinjstva su neizbježne, jer sve za šta dijete u prvim godinama života zna jesu njegovi nagoni i želja za neposrednim zadovoljenjem istih.

“Karakter se, dakle, formira kada dođe do sukoba između djetetovih potreba, nagona i reakcija sredine. Dijete uči kako da suzbije svoje potrebe i nagone koji nisu prihvaćeni, koji su osujećeni, kažnjeni i stvara uhodane načine reagovanja koji će smanjiti sukobe sa sredinom i napetost koja se zbog toga javlja u djetetu. Ono što se dešava u ovom periodu, usljed jakog straha od kazne koji dijete osjeća, jeste potiskivanje nagona. Međutim, kako bi nagoni ostali potisnuti i sam ego se mora promijeniti”, kazao je Zalihić i dodao kako se upravo u egu oblikuje karakter.

Kako post utiče na izgradnju karaktera

Ojačati karakter znači oblikovati samog sebe u produktivnu osobu, u čovjeka koji je zadovoljan samim sobom i koji ima psihičku snagu i stabilnost.

“Psiholozi tvrde da snaga karaktera zapravo predstavlja posjedovanje kvaliteta koji će nam pomoći da držimo kontrolu nad svojim instinktima i nagonima, da vladamo samim sobom i da odolimo bezbrojnim iskušenjima sa kojima se svakodnevno suočavamo. A upravo je ustezanje od vitalnih nagona (hrana i seksualno uživanje) ono što u osnovi kvari post, i na čemu se striktno insistira tokom Ramazana”, objašnjava Zalihić.

Zalihić je kazao da susojećanje s drugim ljudima, naročito sa slabijim od sebe, i onima koji su u nevolji znatno ojačava karakter, a upravo post razvija ovo suosjećanje jer postač i sam postaje svjesniji da je slab i potrebniji nečije pomoći.

Post nas uči da činimo dobro i izbjegavamo zlo, potražimo svoj mir i istrajemo u njemu.

“Ako tražimo i postižemo uzajamno dobro svi oko nas će imati benefite od toga, a i mi ćemo postići svoje lične ciljeve, ali na mnogo zdraviji i kvalitetniji način. Sve su ovo vrijednosti na kojima islam inače insistira, a posebno se afirmišu u ramazanu, dok čovjek posti”, kazao je Zalihić.

Osim toga psiholozi preporučuju da uvijek budemo smireni, jer je smirenost stanje koje nam pomaže da uvijek sagledamo situaciju na pravi način. Smirenost i kontemplacija vode ka idejama, a ideje ka mogućnostima, i na kraju mogućnosti vode ka uspjehu. Bez smirenosti nema jakog karaktera. A upravo je osjećaj smirenosti i spokoja ono što zasigurno doživljavaju i osjećaju postači tokom posta.

“Savjetuju nas da smo iskreni u svemu što radimo i u svakom aspektu našeg života, jer kada smo neiskreni, neiskreni smo prije svega prema samome sebi, a to je atak na naš karakter. I iskrenost je nešto što se bez imalo sumnje ojača u Ramazanu, jer postoji bezbroj načina da se od ljudi sakrijemo, no svijest da smo stalno pod Allahovom pažnjom tjera nas na iskrenost u našim nemjerama da postimo”, rekao je na kraju našeg razgovora direktor Hitne Hitne pomoći Kantona Sarajevo Adem Zalihić.