„Šta sam Bog skrivio, pa me pogađaju belaji?“

Ljudi često znaju reći: „Šta sam Bog skrivio, pa me pogađaju belaji?“Evo jedne priče koja to objašnjava…

„Ništa mi ne ide kako treba“, žali se Jasmina svojoj majci.„Dobila sam otkaz, a i dijete mi se razboljelo. Ne znam više šta da radim s sobom. Šta sam Bogu skrivila?“Majka je upravo pravila kolače, pa je upitala kćerku želi li malo probati.„Mmm, naravno da želim probati“, reče Jasmina.„Evo, de probaj prvo malo ulja“, reče majka.„Fuj, nisam luda!“„Evo kušaj i malo sirovog jajeta.“„Uh, bljak…“„Evo ti i malo brašna i praška za pecivo.“„Ma šta ti, mama, pa nisam luda da to probam!“„I sama vidiš da te stvari svaka za sebe nisu ukusne, ali kad ih spojimo i pomiješamo dobijemo ukusan kolač. Tako su i ružne stvari u životu neugodne, ali često se iz njih rodi nešto dobro i vrijedno.Promijenit ćemo se nabolje, naučiti nove stvari, popraviti neke stvari, više cijeniti ono što imamo i biti zahvalni Allahu na svemu što nam je dao.Ćeri moja, ne zaboravi da dragi Allah u Kur’anu kaže: ‘Ne volite nešto, a ono je dobro po vas, a nešto volite, a ono je loše po vas; Allah zna, a vi ne znate.’Ako si u belajima, to ne znači da te Allah mrzi, niti te zaboravio, i budi sigurna da nakon teškoće dolazi olakšanje.“

Za Akos.ba piše: Nedim Botić

Pročitajte još: Dobili ste otkaz? Ne očajavajte, djelujte!

Gubitak posla stresna je situacija u kojoj treba reagovati odmah, predugo tugovanje ili potištenost nisu dobri.

U današnje vrijeme u poslovnom svijetu gotovo je sve moguće. Koristimo najnoviju tehnologiju, poslove sklapamo preko mobitela, kreativnom idejom možemo osigurati doživotnu egzistenciju. Međutim, nestalo je sigurnosti. Prije je siguran posao bio sinonim dobrog radnog mjesta. Sada su se vrijednosti promijenile, cijeni se inovativnost, uslužnost, kvaliteta, brzina. U vrijeme recesije otkazi su, nažalost, postali svakodnevica i dobro je znati kako se nositi s tom situacijom. O tome za Vitu piše prof. psihologije Ana Žele.

Od plača do zatvaranja u sebe

Stres zbog gubitka posla jedan je od najsnažnijih stresova jer je vezan uz osnovne životne potrebe i egzistenciju. Simptomi se mogu očitovati na nekoliko nivoa:
• Fiziološki: glavobolja, plač, mišićna napetost, psihosomatski simptomi
• Kognitivni (misaoni): teže pamćenje, problemi u koncentraciji, fokusiranost misli na gubitak posla
• Emotivni: zabrinutost za sliku o sebi, sniženo samopoštovanje, tjeskoba, lagana depresivnost, strah, ljutnja
• U ponašanju: smanjen ili povećan apetit, zatvaranje u sebe.

Situacija poput gubitka posla snažno utiče na nas jer se brinemo hoćemo li dovoljno brzo naći novi posao. Pitamo se hoćemo li imati dovoljno novca za stanovanje i hranu te hoćemo li moći sebi i svojoj porodici osigurati egzistenciju. Osim takvih pitanja, otkaz neizbježno utječe i na sliku o sebi. Iako smo svjesni da smo kvalitetni radnici i da otkaz nema veze s našim učinkom, svejedno se propitkujemo i brinemo za pronalazak novog posla.Što učiniti?

Gubitak posla je stresna situacija u kojoj treba reagovati odmah. Možemo dopustiti nekoliko dana da budemo tužni ili ljutiti. Međutim, predugo tugovanje ili potištenost nisu dobri. Dok god ne djelujemo, dok nismo aktivni, više ćemo se ljutiti na samog sebe, što nema konstruktivnu svrhu.Djelovati znači prijavljivati se na nove oglase za posao, raspitivati se kod prijatelja ili kolega za nove mogućnosti, napisati detaljan CV i kvalitetnu molbu, proaktivno kontaktirati tvrtke prema kojima postoji interes itd.Kod ovakve vrste stresne situacije važna je percepcija, odnosno način na koji je promatramo. Možemo sebe sažalijevati, možemo smatrati kako se većina poslova dobiva preko veza i poznanstava, možemo pričati kako su konkursi već unaprijed namješteni. To nije konstruktivan način i samo kratkotrajno održava sliku o sebi. Pravi put je biti prokativan i pun ideja. U bitci za pronalaženje novog posla presudni su upornost i vjera u vlastite kompetencije. Iako je situacija teška, mnogi ljudi govore da im je to bio novi početak.

Evo nekoliko smjernica za djelovanje u situaciji suočavanja s gubitkom posla:

• Dobro se raspitati kod (sadašnjeg) poslodavca imamo li pravo na otpremninu ili može li nam (bivši) poslodavac napisati preporuku. Iako zvuči paradoksalno, ali organizacija u kojoj smo radili može nam uveliko biti od pomoći kod traženja novog posla, naravno, ako smo bili vrijedan i kvalitetan zaposlenik.

• Pratiti oglase za posao na različitim mjestima. Ključno je što prije početi pratiti oglase. Oglasi za posao su lako dostupni na specijaliziranim portalima, u novinama i na web stranicama pojedinih firmi. Ponekad se objavljuju na radiju ili u drugim medijima, a korisno je posjetiti sajmove na temu zapošljavanja.

• Naći honorarni posao ili volontiranje. Ne moramo iz prvog pokušaja dobiti posao snova ili stalan posao. Ponekad se isplati u prijelaznom periodu biti honorarno zaposlen ili volontirati. Važno je da ne izgubimo kontakt s područjem koje nas zanima i s ljudima koji se njime bave. Honorarni posao daje nam određenu dozu fleksibilnosti. Imat ćemo osjećaj da smo korisni, a i vrijeme će nam kvalitetnije proći.

• Networking. U ovakvim situacijama ključno je povezati se s ljudima iz područja poslovanja koje nas zanima. Možemo kontaktirati kolege s fakulteta, bivše klijente ili poslovne suradnike, profesore… U današnje vrijeme popularne su i poslovne društvene mreže, gdje možemo objaviti svoj poslovni profil.

Traženje posla: medalja s dva lica

Kao i većina stvari u životu, tako je traženje novog posla medalja s dva lica. Možemo dopustiti samosažaljenju da nas preplavi ili možemo biti ljuti na bivšeg poslodavca. Ali od toga nema dugoročne koristi. Ono što nam donosi dobrobit jest shvaćanje potrage za poslom kao nove, pozitivne prilike u našem životu. To nije uvijek lako. Trebamo se usmjeriti na dobivene prilike, a ne na situacijska ograničenja. Možemo kvalitetno iskoristiti „poklonjeno“ vrijeme i ponovno aktivirati hobije koje smo do sada zapostavljali, posvetiti se obitelji, vidjeti s prijateljima… Druženja će nas zasigurno obogatiti, a novi kontakti znače dolaženje do novih informacija. Ključno je biti optimističan, jer će nas budući poslodavac sigurno prije odabrati ako smo vedri i veseli, a ne sumorni i pesimistični.

Neizvjesnost gora od otkaza

Ljudi čije je radno mjesto nesigurno i koji strahuju od otkaza trpe veće smetnje mentalnog zdravlja od onih koji su izgubili posao, tvrde naučnici sa Univerziteta u Michiganu. Trajna poslovna neizvjesnost u većoj mjeri ugrožava zdravlje nego pušenje ili visok pritisak. Uzrok je stres izazvan neizvjesnošću, a stres je poznat kao uzročnik niza bolesti. Stručnjaci ne preporučuju onima koji se brinu zbog posla da daju otkaz, već im savjetuju da svladaju tehnike opuštanja, da se bave tjelesnom aktivnošću te da prilagode prehranu tako da uzimaju namirnice koje jačaju nervni sistem, osobito one bogate vitaminima B-kompleksa, masnim kiselinama omega-3, triptofanom i složenim ugljikohidratima.

Preuzeto sa:jutarnji.hr