Kakvu hranu je najbolje spremati za iftar i sehur

Nakon dugog dana posta mudro je iftariti se lahkim i zdravim jelom koje bi bilo dobro započeti datulama.
Piše: Amira Ayad

ŠTA JESTI ZA IFTAR?

Nakon dugog dana posta mudro je iftariti se lahkim i zdravim jelom koje bi bilo dobro započeti datulama. Datule sadrže vi­sok procenat jednostavnih šećera koji se lahko i brzo apsorbi­raju u organizmu dajući mu tako trenutačni energetski poticaj i vraćajući normalan nivo šećera u krvi nakon dugog dana posta. One također obezbjeđuju energiju neophodnu za probavu, asi­milaciju i apsorpciju, pa tako preventiraju tromost koja se često osjeća nakon iftara.

Ovaj običaj još uvijek se prakticira u broj­nim arapskim zemljama, u kojima muslimani, nakon nastupa­nja akšama, a prije klanjanja akšam-namaza, prekidaju post da­tulama potopljenim u mlijeko. Ova kombinacija datula i mlije­ka veoma je zdrava. Datule su bogate vitaminima A i B, pored magnezija, kalija i fosfora. Osim jednostavnih, lahko probav­ljivih šećera, one sadrže i vlakna, što olakšava zatvor (konsti- paciju), pomaže u smanjenju nivoa holesterola u krvi, djeluje protiv raka debelog crijeva i brzo daje osjećaj sitosti.

Mlijeko je bogato proteinima, kalcijem, vitaminom B2 i vitaminima otopivim u mastima. Visok glihemijski indeks datula reducira se mlijekom. Masna priroda mlijeka usporava apsorpciju šećera iz datula i tako preventira iznenadnu navalu inzulina.

NEKOLIKO SAVJETAU VEZI SA IFTAROM

1. Započnite iftar tanjirom supe, po mogućnosti domaće, bez masnoće, a ako planirate jesti meso tokom obroka, onda ne­mojte dodavati meso u supu. Navest ćemo nekoliko prijedloga u tom pogledu.

• Biljne supe veoma su hranjive, bogate vitaminima, vlakni­ma i fitonutrijentima. Može se dodati bilo koja biljka koju volimo. Također se može napraviti gustom, tako da bude ka­šasta ili je ostaviti prirodno rijetkom.

• Supe od leće ili graha (kao što je harira -marokanska tradi­cionalna supa) bogate su proteinima, mineralima, vitamini­ma i vlaknima. One su, također, veoma site, pa, ako pazite na tjelesnu masu, predstavljaju dobru zamjenu za veću ko­ličinu hrane koju biste inače konzumirali.

• Supe od gljiva također su dobar izbor; one su zdrave, hranji­ve i, povrh svega, izvrsnog ukusa.

• Supa od paradajza moja je omiljena. Visok nivo antikancerogenog fitonutrijenta likopena čini je izuzetno hranjivim jelom.

2. Jedite puno svježe salate, to je i zdravo i sito, ali izbjegavajte već pripremljene preljeve. Možete sebi napraviti vlastiti preljev od maslinovog ulja, jabukovog sirćeta, timijana, bosiljka i origana. Stavite puno zelenog lišća u svoju salatu; što je tamnija zelena boja, to sadrži više hranjivih tvari. Zeleni listovi sadrže vitamin C, folnu kiselinu (esencijalni B vitamin), beta-karotene i puno vlakana koji pomažu debelom crijevu u detoksifikaciji i procesu čišćenja.

3. Izbjegavajte masnu i prženu hranu, koliko god je to mogu­će. Prženje hrane stvara neprirodne masti koje se nazivaju transmasne kiselineza koje je utvrđeno da izazivaju brojne poreme­ćaje u radu srca i krvotoka. Isto tako, prženje ugljikohidrata na visokim temperaturama stvara toksični nusprodukt acrolin, za kojeg se vjeruje da ima kancerogeni učinak. Povrh svega, tu je i prosta činjenica: masti vas čine debelim.

4. Nemojte jesti puno mesa. Većina nas uzimaviše nego dovolj­no proteina u svojim obrocima, jer ih ima – kako smo naveli u prethodnim poglavljima – u mesu, jajima, mlijeku i grahu. Da ponovimo, konzumiranje previše mesa, najbogatijeg izvora proteina, rezultira pojavom simptoma gihta u zglobovima. Po­red toga, meso sadrži i značajne količine masti i holesterola.

5. Pokušajte zamijeniti nekalorične deserte svježim ili sušenim voćem. Postoji zdrav tradicionalni egipatski desert koji se pravi tako da se stave osušeni plodovi (marelice, šljive, smokve i gro­žđice) u malo vode, tek toliko da ih prekrije, i ostave tako 8-12 sati, nakon čega se na vrh stave cijeli orasi i desert se servira.

6. Pijte puno tekućine: svježe sokove bez šećera, biljne čajeve, mlijeko i mlaćenicu. Međutim, ovo ne zadovoljava u potpuno­sti tjelesne potrebe za vodom. Pijte vodu što više možete, naj­manje 1,5 litar svake noći.

Ne treba spavati poslije iftara, treba biti aktivan i makar pro­šetati nekoliko minuta, kako bismo pomogli organizmu da pro­bavi hranu. Treba imati na umu da, ako se redovno posti (bez prejedanja), mogu se osjetiti neki prirodni simptomi detoksifikacije, jer se toksini polahko izbacuju iz tijela, posebno u pr­vih nekoliko dana. Ovi simptomi mogu biti umor, glavobolja ili pak zadah iz usta. Ipak, ne trebate biti zabrinuti, ovo su pri­rodni simptomi koji će ubrzo proći (sve dok se uzima dovoljna količina tekućine). Treba uvijek imati na umu hadis Poslanika, sallallahu ‘alejhive sellem: “Tako mi Onoga u Čijoj je Ruci duša Muhammedova, zadah iz usta postača draži je Allahu od miri­sa miska.”[6]

A ŠTA ZA SEHUR?

Jutarnji obrok (sehur), prije nego se zaposti, sunnet je Allaho­vog Poslanika, sallallahu ‘alejhive sellem. U hadisu se kaže: “U SEHURU JE BEREKET, PA GA NEMOJTE PRESKAKATI. POPIJTE MAKAR GU­TLJAJ VODE, JER ALLAH I NJEGOVI MELEKI DONOSE SALAVAT NA ONE KOJI USTAJU NA SEHUR.” Dakle, trebamo ustati prije zore makar da bismo popili malo vode ili čašu mlijeka. Najbolja hrana za se­hur jeste jelo od kruha i sira (nemasni riccota sir, poznat kao lebnau arapskom jeziku, dobar je izbor) ili mlaćenica. Također se može pojesti malo salate, svježeg povrća, osušenog voća, ne­koliko banana ili malo jogurta.

Jedno od osnovnih pravila vrijedi i ovdje: ne treba pretjeriva­ti. Treba imati na umu da je cilj posta cijelog mjeseca isprazniti stomak i olakšati tijelo, kako bismo oslobodili dušu.

Odlomak iz knjige: “Zdravlje tijela i duše”

Sa engleskog preveli Derviš Taći i Amir Mehić

Izdavač: Ilum, Bužim

Akos.ba

Izvor:akos.ba