Klimatolozi predviđaju: Vraća nam se hladna zima iz 1980-ih, Baltik će biti sav pod ledom

Jedini način na koji naučnici mogu mjeriti vodenu paru kroz cijelu stratosferu je pomoću satelita – tehnologije koja postoji tek od 1979. godine
Kad je 15. januara 2022. eruptirao u južnom Pacifiku vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, rekordnih do čak 150 miliona tona morske vode isparilo je visoko u stratosferu, što je ekvivalentno količini vode iz 60.000 olimpijskih bazena. Od tada, naučnici ovu erupciju povezuju s neuobičajeno velikom ozonskom rupom zabilježenom 2023. godine, donosi Euronews via Green.hr.

U studiji koju su proveli naučnici sa Univerziteta New South Wales (UNSW) u Sydneyu, pomoću klimatskih modela predviđen je utjecaj te erupcije na promjene vremenskih obrazaca u Skandinaviji, kao i u sjevernoj Australiji. Prema tim modelima, zime u Skandinaviji mogle bi postati osjetno hladnije, što bi u narednim godinama moglo dovesti do povratka ledenog pokrova na Baltičkom moru na razine koje nisu viđene decenijama!
Jedini način na koji naučnici mogu mjeriti vodenu paru kroz cijelu stratosferu je pomoću satelita – tehnologije koja postoji tek od 1979. godine.

Budući da je erupcija vulkana Tonga jedinstvena, naučnici su se morali osloniti na klimatske simulacije kako bi predvidjeli dalekosežne posljedice erupcije. Model je točno predvidio pogoršanje ozonske rupe i vlažno australsko ljeto 2024. godine, a sada će se vidjeti hoće li doista skandinavska zima biti oštrija nego prethodnih godina.

Njihovi modeli predviđaju hladnije i vlažnije zime u sjevernoj Australiji do 2029., a u Skandinaviji bi temperature mogle pasti oko jedan stepen, vraćajući zimu na onakvu kakva je bila 1980-ih, kada je pokrivenost ledom na Baltičkom moru dosegla 96 posto.

Realno, troposfera – gdje će se odigrati ove promjene – puno je haotičnija i složenija od stratosfere, pa će uskoro vremenske prilike pokazati hoće li ove prognoze biti tačne.

Jedan bi element mogao utjecati na predviđanja. Meteorolozi već prognoziraju kako će ova zima u Evropi biti hladnija od prošlogodišnje zbog utjecaja La Niñe – prirodnog klimatskog obrasca koji nastaje kada temperature površine mora u centralnom i istočnom Pacifiku padnu ispod prosjeka.

Stručnjaci iz Svjetske meteorološke organizacije predvidjeli su 60-postotnu šansu za pojavu La Niñe između oktobra i februara. Ovaj vremenski obrazac obično donosi niže temperature od normalnih diljem zapadne Evrope, a očekuje se pad temperature u novembru i decembru. Također, moglo bi doći i do češćih i obilnijih snježnih padalina u Alpama, piše Euronews.

Izvor:hayat.ba