Četiri svjetske sile uključene u rat u Ukrajini: Dvije na strani Putina, a dvije žestoko protiv Rusa

Ruska agresija na Ukrajinu ima sva obilježja proksi rata
Sumnje u podršku SAD Ukrajini u slučaju pobjede Donalda Trampa (Trump) na predsjedničkim izborima mučile su sve one kojima je cilj da se Kijev odbrani od ruske agresije. Tramp je pobijedio i tek treba vidjeti u kom će smjeru krenuti njegova politika, ali sva ta dešavanja zasjenila su drugi važan odnos u tom, ionako komplikovanom, odnosu.

Ispod radara prolazi sve veća uključenost istočnoazijskih sila u rat u Ukrajini. Osim nedavnog dolaska najmanje 10.000 sjevernokorejskih vojnika na rusku stranu, te sve veću ulogu Kine, Japana i Južne Koreje, postavlja se pitanje vode li te zemlje u razorenoj Ukrajini proksi sukob. Kako stvari stoje, odgovor na ovo pitanje je potvrdan. Svi pokazatelji ukazuju na to. Ukrajina je postala poligon za takmičenje u nametanju interesa istočnoazijskih zemalja na globalnoj sceni, piše Foreign Policy.

Ruska agresija na Ukrajinu ima sva obilježja proksi rata. Moskva je jasno artikulisala stajalište da Ukrajina nije nezavisna država i da je pravi cilj te invazije Zapad, odnosno Sjedinjene Američke Države. Članice NATO i nekoliko drugih zapadnih zemalja u toj borbi podupiru Ukrajinu isporukom oružja.

Zapad odbranom Ukrajine zapravo želi da oslabi Rusiju, a to je jasno rekao i američki ministar obrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) koji je javno priznao da “želi da vidi Rusiju oslabljenu”, kaže Foreign Policy.

I dok je uključenost Zapada potpuno jasna u cijeloj ovoj priči koja je već do sada odnijela stotine hiljada života, kakva je priča s istočnoazijskim državama? Je li ovaj rat i njihov, te ako jeste, s kojim ciljem?

Kina dobro živi od Rusije
Krenimo s onima koji su na strani Rusije. Iako se Kina od samog početka rata suzdržava od otvorenog snabdijevanja Rusije oružjem, uveliko su radili na tome da Moskvi osiguraju sposobnost da nastavi s djelovanjem u Ukrajini. Ne samo da su se protivili zapadnim sankcijama, nego su koristili svoj utjecaj na globalnom Jugu da smanje osudu Rusije.

Rusija, dodajmo, većinu svoje bojne robe i komponenti uvozi iz Kine, a kako tvrdi američki državni sekretar Antoni Blinken, Kina sada snabdijeva Rusiju s oko 90 posto uvoza mikroelektronike i 70 posto uvoza alatnih strojeva.

Prema carinskim podacima, Peking svakog mjeseca isporučuje u Rusiju više od 300 miliona dolara robe s dvojnom namjenom, a važno je podsjetiti i da je kineska vojska učestvovala u vojnim vježbama u Bjelorusiji ovog leta, samo nekoliko kilometara od poljske granice.

Sjeverna Koreja je najdirektnija od svih
S druge strane, Sjeverna Koreja je zauzela daleko direktniji pristup. Na početku agresije bili su jedna od samo pet država koje su glasale protiv rezolucije UN-a koja se protivi ruskoj agresiji, a sada su ratifikovali sporazum kojim se obje države obavezuju da pomognu jedna drugoj u slučaju napada.

Sjeverna Koreja snabdijela je Rusiju topničkim granatama i balističkim projektilima kako bi obnovila sve manje zalihe municije. Ali najveći korak dogodio se prošlog mjeseca, kada je Sjeverna Koreja poslala oko 10.000 vojnika u Rusiju, od kojih se neki već bore u regiji Kursk, a prema raspoloživim informacijama prva tijela sjevernokorejskih vojnika već se vraćaju u sanducima u domovinu.

Na stranu Ukrajine stala su dva saveznika Sjedinjenih Američkih Država. Japan je u početku koordinirao sankcije sa zapadnim partnerima, a načini na koji Ukrajini pružaju pomoć, brojni su.

Japan puno pomogao
Vojna vozila, bespilotne letjelice, ali i 12 milijardi dolara druge pomoći čine Japan jednim od najvećih donatora napadnutoj zemlji. Također su i revidirali svoja ograničenja na izvoz oružja, omogućivši prijenos projektila Patriot proizvedenih u Japanu u Sjedinjene Američke Države, čime su pomogli da američke zalihe ostanu stabilne čak i kada se dio te opreme šalje u pomoć Ukrajini.

Doprinos su dali i diplomatski, iskoristivši svoje veze kako bi djelovali na skupljanje pomoći Ukrajini. Na primer, tokom japanskog predsjedanja G-7 2023., tadašnji premijer Kišida Fumio uputio je pozive raznim zemljama s globalnog juga kako bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao da učestvuje s njihovim predstavnicima na samitu u maju.

Južna Koreja se od samog početka sukoba suzdržavala od isporuke oružja Ukrajini, ali su pružili znatnu humanitarnu pomoć, kao i onu u razminiranju i vojnoj opremi. Također su se priključili sankcijama protiv Kremlja te baš poput Japana obnovili američke zalihe oružja, opskrbljujući Sjedinjene Države topničkim granatama i time dajući mogućnost Vašingtonu da šalje granate u Ukrajinu.

Južna Koreja pomogla Americi, dobar posao i u Poljskoj
Južna Koreja je, osim toga, jako povećala izvoz vojne opreme u Poljsku, a nakon informacije o dolasku sjevernokorejskih vojnika u Ukrajinu, razmatraju i još veću potporu, odnosno snabdijevanje Kijeva oružjem.

Jasno je iz svega ovoga da ove četiri istočnoazijske zemlje vode proksi rat. Peking i Pjongjang žele da Moskva prevlada u ovom sukobu jer dijele rusku viziju postzapadnog poretka u kojem su SAD i saveznici oslabljeni, a Putina Kim Džong Un i Si Đinping vide kao saveznika u toj borbi.

Slična je motivacija Tokija i Seula. Tokiju ovakav poredak odgovara, a ponajviše zabrana mijenjanja granica silom nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Seul, osim zabrinutosti zbog saveza Sjeverne Koreje i Rusije, također je motivisan da osujeti pokušaje promjene trenutnog stanja. Zajedno, njihove akcije za pomoć Ukrajini da prevlada također imaju za cilj da pošalju poruku Kini i Sjevernoj Koreji da svaki pokušaj nasilne promjene statusa kvo dolazi sa strašnim posljedicama.

Šta kada dođe Tramp?
Treba reći da bi se razmjera podrške zaraćenim stranima mogla i mijenjati, zavisno o tome koliko će SAD i Rusija ostati predani u razdoblju koje je pred nama. Trampov, na početku teksta spomenuti, povratak u Belu kuću mogao bi da rezultira velikim promjenama u politici SAD.

Podsjetimo, novoizabrani američki predsjednik najavio je da će rat okončati za jedan dan, ali još niko ne zna na koji to način planira postići, podsjeća Foreign Policy.

Dođe li do toga, proksi rat istočnoazijskih zemalja u Ukrajini prestat će istog trena. Ako se sukob nastavi, a potpora SAD Ukrajini padne, Japan i Južna Koreja neće odustati od pomoći, ali će ona sigurno biti u manjem obimu. Sjeverna Koreja i Kina gotovo sigurno neće smanjiti svoju uključenost jer zajednički cilj koji ih ujedinjuje za sve je tri zemlje od ključne važnosti.

Cilj svima ostaje isti. Podupirati treću stranu da potkopa sposobnost njihovih konkurenata, a za sve to će neko drugi plaćati životom.
Izvor:avaz.ba