Činjenice koje niste znali o Mesdžidu -l- Aksi
Samo je jedno mjesto na svijetu najspornija zemljišna površina, a radi se o Mesdžidu-l-Aksi u Kudsu, Jerusalemu. Nije pretjerivanje ukoliko se kaže da već hiljadama godina ljudi umiru pokušavajući da kontrolišu ovo područje.
Za muslimane ona zauzima vrlo važno mjesto u srcu jer je treće najsvetije mjesto u islamu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je Allahovom voljom učinio iz el-Akse Miradž ka nebeskim visinama. Bio je to prizor najneobičnijeg okupljanja u historiji čovječanstva- kada se svaki poslanik koji je ikada živio okupio u džematu te klanjao iza poslanika Muhammeda, s.a.v.s..
A ipak, postoje pojedine stvari koje možda niste znali o Mesdžidu-l-Aksi:
8. Ne radi se samo o jednoj džamiji
Da, na mjestu koje znamo kao Mesdžidu-l-Aksa postoji više džamija. Mi mislimo o Mesdžidu-l-Aksi kao zgradi na najjužnijem uglu džamije. Međutim, to je Mesdžidu-l-Kiblej jer je najbliža Kibli, a izgradio ju je halifa Omer ibn Hattab, r.a., 15. godine po Hidžri; zatim tu je musala El-Meravnijje, koja je nekad služila kao fikhska škola; mesdžid El-Kadim koji je nekad služio kao ulaz u dvorac Umevija koji bi putem njega ulazili u centralni mesdžid kroz dvostruka velika vrata; mesdžid El-Burrak, naziv je dobio po mjestu na kome je Allahov Poslanik, s.a.v.s., svezao buraka u noći Isra’a i Miradža, još uvijek je otvoren i u njemu se klanjaju džuma-namazi i bajram-namazi; mesdžid El-Megaribe, sagradio ga je Salahuddin el-Ejubi, prostor i sam mesdžid danas služe kao sala u kojoj je smješten islamski muzej; mesdžid En-Nisa’i, period njegove izgradnje veže se za vladavinu Umevija i on danas služi kao mjesto gdje žene obavljaju namaz.
Mesdžidu-l-Aksa je naziv za cijelo sveto područje ili el-Harem el-Šerif, uključujući i Kupolu na stijeni/Kubetul Sahru. Ovaj dio grada prostire se na 140 dunuma ili 15 odsto starog gradskog područja, što je oko 1 km2. Nalazi se na jugoistočnom dijelu grada, a okružena je zidom sa 11 kapija. Sedam kapija je otvoreno dok su ostale zatvorene. Sam el-Harem el-Šerif ima 14 vrata, a samo je 10 otvorenih.
El-Harem je povezan sa ostalim dijelovima grada preko staza koje se protežu kroz grad. Unutar el-Harema nalazi se 25 česmi sa pitkom vodom, a osam od njih se nalazi u Kupoli na stijeni, dok se ostale nalaze između Mesdžidu-l-Akse i Stijene, gdje se nalazi i El-Aksa fontana. Pored toga, postoji nekoliko fontana- sebila. Džamija ima četiri minareta: Minaret koji se nalazi kod vrata EI-Esbat: ovaj minaret sagraden je u periodu vladavine Memluka 769. godine po Hidžri, ima specifičan cilindrični oblik a visok je 28,5 metara; minaret koji se nalazi kod vrata EI-Megaribe, najmanji je od minareta samo 23,5 metara, a također treba napomenuti da je ovaj minaret zadržao svoj prvobitni izgled bez ikakvih izmjena; Minaret koji se nalazi kod vrata EI-Silsile, zadržao je svoj prvobitni izgled a sagrađen je u vremenu Memluka godine 730. po Hidžri; minaret uz vrata EI-Gavanime, sagrađen je u vremenu Memluka godine 697. po Hidžri a visok je 38,5 metara.
7. Ona je mezarje
Ne postoje tačni podaci koliko je poslanika i ashaba sahranjeno na ovom mjestu, ali historijski gledano veliki broj njih je upravo ovdje počiva. Na primjer, Sulejman, a.s., je vjerovatno ovdje sahranjen jer nam je poznato da se poslanici sahranjuju na mjestu na kojem umru, a Sulejman, a.s., je umro tokom izgradnje zgrade koja se tu nekad nalazila po nekim predajama.
6. Ona je bila deponija smeća
U periodu kada Jevrejima nije bilo dozvoljeno da žive u gradu, Rimljani koji su većinom tu bili nastanjeni koristili su ga kao deponiju smeća. Kada je Omer, r.a., oslobodio grad, on je svojim rukama uklanjao smeće. Također je okončao stogodišnje izgnanstvo Jevreja i pozvao 70 izbjeglih porodica koje su se nalazile u obližnjem selu da se vrate u grad dajući im pravo na povratak nakon vjekovnog izgnanstva,usluga koju su izgleda zaboravili.
5. Gazali je ovdje živio i napisao svoje remek djelo
Jedna od napoznatijih knjiga islamske literature je Ihjau’ulumiddin od Ebu Hamida el-Gazalija. On je čovjek poštovan od strane svih mezheba zbog njegove sposobnosti da pronikne u dubinu ljudske duše ostajući u okvirima Kur’ana i Poslanikovog sunneta. Ono što većina ljudi ne zna jeste da je el-Gazali živio u Mesdžidu-l-Aksi gdje je i napisao spomenutu knjigu.
4. Služila je kao štala, palača i pogubilište
Kada su prvi krstaši zauzeli Jerusalem, pronašli su veliki broj muslimana zaključan u Mesdžidu-l-Aksi. Ubili su oko 70.000 muslimana a onda Mesdžidul Kiblej pretvorili u palaču, Kubetul Sahru u kapelu, a podzemne odaje u štale. Imad ed-Din, Salahuddinov biograf, navodi da je mihrab bio pun svinja i izmeta. Muslimani koji su preživjeli prvi masakr kasnije su razapeti na veliki krst koji je postavljen u blizini centra mesdžida. Ovo je bio jedini krst koji je slomio Salahuddin kada je osvojio Jerusalem. Osnova gdje je krst stajao još uvijek se može vidjeti.
3. U njoj je legendarni minber
Sutan Nuruddin Zenki, jedan od najvećih heroja u historiji islama, naredio je da se izgradi poseban minber kako bi se postavio u Mesdžidu-l-Aksu kada bi se eventualno povratila od krstaša. Ovaj minber ne samo da je bio lijep, već je napravljen tako da u sebi nema niti jednog eksera niti kapi ljepila. Napravljen je od preko 10.000 komada cedrovog i drugog drveta, slonovače i sedefa. Nažalost, Nuruddin nije doživio da vidi pobjedu, ali je njegov štićenik Salahuddin ispunio želju svog učitelja i nakon što je oslobodio Jerusalem po drugi put u historiji islama, on je unutar njega postavio minber. Nakon osvajanja Jerusalema, u Mesdžidu-l-Aksi je po prvi put nakon 88 godina klanjan džuma-namaz, a ljudi su plakali kada se jerusalemski kadija Muhji ed-Din el-Kurejši popeo na tek postavljeni minber.
Minber još uvijek predstavlja legendu među zanatlijama i majstorima. Nažalost, ovaj minber nije preživio.
2. Kubetul Sahra je nekada drugačije izgledala
Kupola na stijeni ili Kubetul Sahra, je vjerovatno prva kupola koja je izgrađena u historiji islama. Mesdžid El-Kubbe sagradio je halifa Abdulmelik ibn Mervan godine 65- 86. po Hidžri. Ovaj mesdžid odnosno kamena kupola ima oblik oktagona (osmougaonika). Es-Sahre je naziv za najviši dio kupole Mesdžidu-l-Akse, dužina mu iznosi 17.70 metara, a je širina 13,50 metara, dok visina iznosi 1,25 metara.
Bila je od drveta sa mesinganim, olovnim ili keramičkim pokrivačem, ali gotovo hiljadu godina kasnije za vrijeme osmanskog halife Sulejmana Veličanstvenog, prepoznatljivi zlatni sloj je dodat na kupolu zajedno sa osmanskim pločicama na fasadu zgrade.
Zapaljena je
Da li ste se ikada zapitali šta bi se dogodilo ukoliko Mesdžidu-l-Aksa bude oskrnjavljena, zastava skinuta sa Kubetul Sahre i sami mesdžid spaljen? Da li bi to muslimanski svijet dozvolio? Razmislite još jednom!
Tokom 1967. godine Jerusalem je po treći put preotet od muslimana i pao je pod kontrolu Izraela. Okupatorski izraelski vojnici su postavili svoju zastavu na kupolu. Vođstvo Izraela shvatilo je da otvorena kontrola Mesdžidu-l- Akse bi bila izravna provokacija muslimanskom svijetu. Oni su oformili Vakuf za očuvanje kulturne baštine Mesdžidu-l- Akse kako bi umirli muslimane.
I uspjelo im je!
Godine 1969. australski cionista je zapalio je minber Nuruddina i Mesdžidul Kiblej. Vatra je zatim zahvatila cijelu džamiju. Muslimanski svijet su probudile scene iz najgore noćne more. Očajni Palestinci pokušali su ugasiti vatru onoliko koliko su mogli. Čitav ummet je sageo glavu od stida. Od tada džamija je obnavljanja i popravljana, ali napadi nad trećim najsvetijim mjestom u islamu traju do današnjeg dana. Iskopavanja podrivaju temelje cijele džamije, neovlašćene posjete, a svakodnevne prijetnje za obnovu starog hrama trenutno su u toku. Cionističke zabrane muškarcima mlađim od 50 godina da klanjaju unutar džamije su također svakodnevnica.
Mesdžidu-l-Aksa je je mjesto pravednog islamskog hilafeta pred Sudnji Dan. Vrlo malom broju muslimana naših prostora je poznata prava važnost i vrijednost Kudsa (Jerusalema), i mesdžida koji se nalazi u njemu; Mesdžidu-l -Akse (džamija El-Aksa). A još manjem broju su poznate odlike i vrijednost njegove bereketne (blagoslovljene) okoline, koja se od davnina zove Šam.
Uzvišeni Allah je u niz kur’anskih ajeta opisao Bejtul-Makdis i Mesdžidu-l-Aksu kao mubarek mjesto, koje se može okarakterisati sa uvećanjem i mnoštvom u različitim dobrima i darovima.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., se okretao zajedno sa svojim ashabima u namazu prema Mesdžidu-l-Aksi šestnaest ili sedamneast mjeseci poslije Hidžre kako to bilježe Buhari i Muslim, sve dok nije došla naredba da se okrenu prema Ka’bi.
Od Ebu Zerra, r.a., se prenosi da je upitao Allahova Poslanika, s.a.v.s.: „Koja je prva džamija koja je sagrađena na zemlji?“. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Mesdžidul-Haram (Ka’ba)!“, zatim je Ebu Zerr upitao: „A koja je džamija sagrađena nakon nje?“ Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Mesdžidul Aksa’.“, Ebu Zerr je upitao: „Nakon koliko vremena je sagrađena Mesdžidu-l-Aksa nakon gradnje Ka’be?“ Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Nakon četrdeset godina.“, a zatim je rekao: „Gdje god te zadesi vrijeme namaza ti klanjaj, zemlja je sva čista (mesdžid).” (Bilježi ga Buharija, 3425.)
Najveće džamije i bogomolje u islamu jesu tri poznate džamije (mesdžidi) u svrhu čijeg je posjećivanja dozvoljeno poduzimati posebna putovanja, a to su: Mesdžidul-haram, zatim Poslanikova džamija, pa Mesdžidul-aksa. Mesdžidul-aksa, što znači Najudaljeniji mesdžid, nazvan je tako zato što je najudaljeniji od Mesdžidul-harama u Meki. Mesdžidul-haram i Mesdžidul Aksa dvije su Allahove kuće koji su uvakufljeni od Adema, a.s., do Sudnjega dana, odnosno, učinjeni vlasništvom svih muslimana da na njima Allahu čine ibadet. Ove tri spomenute džamije ni u kojem slučaju nije dozvoljeno premještati sa mjesta na kojima su izgrađene i podignute, što je njihova posebna odlika i specifičnost, po čemu se razlikuju od svih drugih džamija i vakufa. Jedan od razloga ove zabrane ogleda se u tome što se sva vrijednost ovih džamija veže za mjesto na kojem su sagrađene, a ne za samu građevinu. Tako, ako bi, ne dao Allah, došlo do njihovog rušenja, pretvaranja u objekte druge namjene ili okupiranja od neprijatelja, propisi koji su za njih vezani ostaju da važe za zemlju na kojoj su bili izgrađeni. Muslimani su dužni da te zemlje vrate i objekte dovedu ih u prvobitno stanje, tj. da budu Allahove kuće i vakuf muslimana na kojemu će činiti ibadet Allahu.
Od Abdullaha b. Omera, r.a, se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada je Sulejman b. Davud,a.s., sagradio Mesdžidu-l-Aksa, zamolio je od Allaha tri stvari:
– sud koji će se poklapati sa Allahovim sudom,
– vlast koju neće imati niko poslije njega,
– i da svaki onaj koji posjeti Mesdžidu-l-Aksa i u njoj klanja iz nje izađe čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila.
Zatim je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Što se tiče prve dvije stvari one su mu date, a što se tiče treće stvari, ja se nadam da mu je i ona data.(Ahmed, Nesai, Ibnu Madže, hadis sahih, Sahihu Džami`a, 2090. Albani)
Namaz u Mesdžidu-l-Aksi je vrijedniji za dvije stotine i pedeset puta od namaza u drugim mjestima mimo Mesdžidu-l-Harama u Meki i Poslanikovog, s.a.v.s., mesdžida u Medini.
Rekao je Ebu Zerr, r.a.: Razgovarali smo u prisustvu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. koji je bolji mesdžid; da li Poslanikov mesdžid ili Mesdžidu-l-Aksa. Pa je rekao Poslanik, s.a.v.s.: “Namaz u ovome mome mesdžidu je bolji od četiri namaza u Mesdžidu-l-Aksi i divno je to mjesto za klanjanje u zemlji Mahšera – iskupljanja i proživljenja. I doći će ljudima vrijeme u kojem će prostor jednog biča sa kojeg će moći vidjeti Mesdžidu-l-Aksa biti bolji od cijelog dunjaluka. (Bejheki, Tabarani, hadis sahih, Medžmeu Zevaid Hajsemi i Sahihu Tergib Ve Terhib, 1179. Albani.)
Mesdžidu-l-Aksa još uvijek čeka na novog Omera i Salahuddina.
Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!
