Primjeri darežljivosti četvorice pravednih halifa

Primjeri udjeljivanja Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu

Iščitavajući životopis Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, vidimo da je udjeljivao onda kada niko drugi to nije bio u mogućnosti, tako da je među prvacima u ummetu koji je udjeljivao na Allahovom putu. Kada su mušrici Mekke koristili nezavidan položaj muslimana i svoju nadmoć nad njima, ponižavali su i mučili one koji su bili najslabiji. U tom periodu Ebu Bekr, radijallahu anhu, otkupio je i oslobodio nekoliko muslimana koji su imali status robova poput: Bilala b. Rebbaha, Etiopljanina, kasnijeg mujezina Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zatim Amira b. Fuhejra, Zejnebu bint Ubejs, Hind i njenu kćerku. Povodom ovog događaja Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Ničiji imetak nije mi koristio kao imetak Ebu Bekra.”

Zatim nalazimo da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, bio pokrovitelj kompletnih troškova Hidžre, preseljenja našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Za događaj, koji je od najvažnijih u životu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekr je pripremio jahalice, hranu i logistiku, mada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na kraju insistirao da otplati jahalicu.

Jedan od pokazatelja načina udjeljivanja Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, jeste događaj koji prenosi Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, u kojem je Ebu Bekr udijelio kompletan imetak kao odgovor na Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, zahtjev da se udjeljuje. (Bilježe Ebu Davud, Et-Tirmizi i drugi, a dobrim ga je ocijenio šejh El-Albani)

Primjeri udjeljivanja Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu

U predaji o Ebu Bekrovom, radijallahu anhu, udjeljivanju cijelog imetka navodi se da je Omer, radijallahu anhu, tom prilikom udijelio pola svog imetka. Tokom svoje vladavine organizirao je obnavljanje i proširenje El-Mesdžidul-harama u Mekki kao i obnavljanje Poslanikovog mesdžida u Medini.

Primjeri udjeljivanja Osmana b. Affana, radijallahu anhu

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, pripovijeda da je Osman, radijallahu anhu, dva puta preduhitrio ostale muslimane djelima za čijeg počinioca je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obećao Džennet: od židova koji se zvao Rumeh kupio je bunar za dvadeset hiljada srebrenjaka, za potrebe muslimana, i donio je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, hiljadu zlatnika, devetsto pedeset deva i pedeset konja radi opremanja vojske ”Džejšul-‘usre”, a riječ je o pripremi za oslobađanje Tebuka, na šta je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Osmanu od danas neće ništa nauditi, ma šta uradio.“ (Bilježi Et-Tirmizi, hadis Abdur-Rahmana b. Semure) Ovdje se misli na to da zbog veličine učinjenog sve što slijedi poslije bit će oprošteno i sakriveno.

Pored navedenog proširio je Poslanikov mesdžid u Medini i to pošto je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izrekao riječi: ”Ko kupi komad zemlje od tog i tog i pripoji je mesdžidu, dobit će bolju za nju u Džennetu.” (Bilježe Et-Tirmizi i En-Nesai)

Primjeri udjeljivanja Alije b. Ebu Taliba, radijallahu anhu

Alija, radijallahu anhu, podijelio bi većinu svoga imetka, a onda bi se zaputio na pijacu da proda svoju sablju i kupi potrepštine za kuću. Nakon toga bi rekao: ”Kada bih imao vrijednosti koliko jedna košulja, ne bih prodavao sablju.” (Bilježi En-Nu’ajm)

Jedne prilike muslimanima je podijelio ogromnu svotu novca govoreći: ”O zlatnici, o srebrenjaci, obmanjujte nekoga drugog!“, sve dok kod njega nije nestalo dinara i dirhema. (Bilježi En-Nu’ajm)

Imao je puno zemlje u primorskom gradu Janbu’u koja je davala prihod od 1.000 vesaka (130 tona) datula, te ju je uvakufio za siromahe, za potrebe na Allahovom putu, za putnike, bliske i daleke, u stanju rata ili mira. (Prenosi El-Vakidi iz knjige El-Is’af fi ahkami-l-evkaf, čiji je autor Burhanuddin et-Tarablusi el-Hanefi, str. 8.) Uporediti sa: Muhenned ibn Abdullah, Pod okriljem milostinje.

Minber.ba