Da li je dozvoljena gozba u kući umrlog nakon dženaze?
Ova gozba je neislamski, paganski običaj. Sve su to običaji iz džahilijjeta, koje treba sprečavati. Ako je porodica umrlog u mogućnosti da pomogne drugog, onda bi bilo preporučljivo da taj iznos, koji bi potrošila, časteći goste sa dženaze, podijeli siromašnima, naročito siromašnim đacima. Potrebno je, zaista, da se što prije oslobađamo štetnih običaja, koji nemaju nikakva svog opravdanja.Prema šerijatskim propisima, preporučljivo je i pohvalno (mustehab) da komšije donesu porodici umrlog hrane, jer su oni, uslijed žalosti, zbunjeni i uzbuđeni pa i zauzeti poslovima sahrane da gotovo nemaju ni vremena ni raspoloženja za pripremanje hrane. Prilikom smrti jednog člana porodice Ali Džefer, Muhammed, a.s., rekao je: “Pripremite hranu za Ali Džefera jer su oni sada drugim brigama i poslovima okupirani.”Kako smo već na početku rekli, nije dozvoljeno da porodica umrloga prilikom smrti ugošćava prisutne, jer joj to još više otežava bol i jer je to običaj iz paganskog, predislamskog vremena. Ulema je jednoglasna u tome da je to mekruh, dok jedan dio smatra da je to čak haram. Drugo je pitanje, ako je neko od poznatih prijatelja ili rodbine došao izdaleka, pa mora da prenoći. Takvi se mogu i moraju ugostiti.
Iz knjige: ”Husein Đozo – razmišljanja i fetve”
Za Akos.ba priredio: Admir Iković
Pročitajte još: Da li je dozvoljeno zbog svađe sa imamom zaobilaziti svoj i ići u drugi džemat?
PITANJE:Poznajem jednog prijatelja, koji zbog nekih ličnih trzavica sa imamom već četiri godine ne ide u svoju džamiju, nego odlazi u drugu. Želio bih da mi putem ”Glasnika” objasnite, bi li bilo bolje za mog prijatelja da klanja za svojim imamom u svojoj džamiji ili je bolje što ide u drugu?
ODGOVOR:Moramo ti odmah reći da je tvoj prijatelj pogriješio kada je zbog svađe sa imamom napustio svoju džamiju, a time i svoj džemat i na taj način oslabio slogu i solidarnost koja mora da vlada u jednoj zajednici. Muslimani su samo braća, kao što stoji u Kur’anu i među njima moraju vladati bratski odnosi, moraju se međusobno voljeti i uzajamno pomagati. Govorio je Muhammed a.s „Musliman ne smije prekidati veze sa bratom muslimanom više od tri dana.“Tvoj prijatelj je prekinuo vezu sa džematom više od četiri godine. Savjetujemo mu da dođe tobe, da se iskreno pokaje i da, bez obzira osjećao se krivim ili ne, ponudi imamu izmirenje i da se bezuvjetno vrati u svoj džemat i u svoju džamiju. Cijepanje, međusobno trvenje i međusobna mržnja, predstavljaju najveću opasnost, kako za pojedinca tako i za zajednicu. Na bezbroj mjesta u Kur’anu, Svemogući najozbiljnije upozorava na ovu opasnost i stavlja do znanja da će takvim zajednicama uskratiti svoju pomoć i svoju milost.
Na pitanje odgovorio: Husein Đozo…Izvor: ”Husein Đozo – razmišljanja i fetve”… akos.ba
