Dr. Denis Zjajo: Kako na vrijeme prepoznati i zaštititi se od alergije?
Piše: Denis Zjajo, doktor medicine u JZU “Dom zdravlja” Jajce
Veoma rano prepoznavanje simptoma alergijske prirode kod pacijenata je najvažiniji momenat u liječenju te poslije izbjegavanju alergena i načinu korištenja propisanih lijekova.
Kako dolazi proljeće tako i prva stabla i biljke počinju da cvataju što u pravilu svake godine u ovom periodu u ambulantu PM dovodi veliki broj kako novonastalih tako i hroničnih pacijenata sa alergijskim reakcijama. Najčešće susrećemo alergijski rinitis, a nerijetko se javljaju i alergijski laringitis, alergijski dermatitis, astma, kao i razne alergije na namirnice, lijekove, prašinu ili pelud.bnv1
Simptomi alergijskih bolesti ovise o alergenu koji pokreće alergijsku reakciju i o organskom sistemu u kojem ova tvar manifestuje svoje djelovanje. Kod djelovanja alergena koji se unose u organizam udisanjem najčešće dominiraju simptomi od strane respiratornog sistema.
Kod alergena koji se unose u organizam gutanjem dominiraju simptomi od strane gastro-intestinalnog sistema ili kože, rjeđe respiratornog. Alergeni koji dolaze u kontakt sa organizmom preko kože uzrokuju najčešće kožne tegobe.
Simptomi koji pacijenta dovode u ordinaciju porodične medicine najčešće su pojačano kihanje, bistra sekrecija iz nosa, suzenje očiju te nadražajni kašalj. Svi navedeni simptomi obično su povezani sa izloženosti alergenu te se pojačavaju pri dolasku u kontakt s istim, kao što je blizina stabla koje cvate, boravak u određenoj prostoriji te izloženost kućnoj prašini kod pacijenata koji reaguju na prašinu, grinje, ili čak kontakt s psima i mačkama (kod alergija na životinjsku dlaku).
Ponekad simptomi mogu biti atipični, gdje povremeno bude prisutan samo dugotrajni nadražajni kašalj bez bilo kakvih drugih tegoba. Stoga, kada govorimo o kašlju koji traje nešto duže vrijeme (tj. kroz period duži od tri sedmice) uvijek je potrebno razmišljati o dijagnozi novog alergijskog zbivanja.
Simptomi koji upućuju na alergijsku narav bolesti:
dokazano postojanje neke od alergijskih bolesti kod drugih članova posebno uže porodice
sezonska pojava simptoma uz ponavljanje više uzastopnih godina
cjelogodišnja pojava simptoma s povremenim pogoršanjima
simptomi traju ili se ponavljaju duže od 20 dana
kod alergijskog rinitisa javlja se svrbež nosa (i očiju), kod prehlade nema svrbeža
kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne postoji olakšanje, a kod infektivnog rinitisa kihanje dovodi do olakšanja
pojava simptoma uvijek nakon boravka u određenom prostoru (prašina, plijesni)
pojava simptoma uvijek nakon kontakta s određenom tvari (hrana, lijekovi)…
Liječenje
Izbjegavanje alergena je bolje od pokušaja liječenja alergijske reakcije. Izbjegavanje tvari može značiti prestanak uzimanja pojedinog lijeka.
Kada se alergen ne može izbjeći, postoji mogućnost imunoterapije alergenima (injekcije protiv alergije). Prilikom imunoterapije, male količine alergena injiciraju se potkožno u nešto većim količinama, sve dok se ne dostigne doza podnošljivosti. Ovo liječenje potiče tijelo na stvaranje blokirajućih ili neutralizirajućih antitijela koja mogu djelovati tako da spriječe alergijsku reakciju.
Od lijekova najčešće korišteni su antihistaminici. Pojedini se mogu kupiti i bez recepta, napravljeni su u kratko djelujućem obliku čije je otpuštanje u organizmu produženo te se mogu kombinovati s lijekovima protiv kongestije.
Drugi antihistaminici izdaju se samo na recept i uz nadzor doktora. Danas u praksi su najzastupljeniji antihistaminici bez sedativnog djelovanja i oni koji ne izazivaju antiholinergične učinke. Tu spadaju cetirizin, loratadin, desloratadin, feksofenadin, astemizol…
najportal
