Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da se “granice ne smiju mijenjati silom” nakon sastanka s danskom premijerkom Mette Frederiksen koji je imao za cilj pokazati evropsko jedinstvo dok Donald Trump vrši pritisak da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Danska premijerka susrela se danas sa Scholzom u Berlinu, prije sastanaka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu i generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Bruxellesu. Trump je tokom vikenda izjavio: “Mislim da ćemo dobiti [Grenland]“, te je navodno zaprijetio Danskoj carinama zbog ovog teritorija.
Američki predsjednik nije isključio mogućnost korištenja vojne sile za preuzimanje ovog arktičkog ostrva, koje je dio Kraljevine Danske i čiju vanjsku politiku i odbranu Danska i dalje kontroliše.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu, Scholz i Frederiksen nisu direktno spomenuli Trumpa ili Grenland. Međutim, kako piše Guardian, činilo da je pitanje prisutno u njihovim mislima.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu iz 2022. i kako je “nepovredivost granica temeljno načelo međunarodnog prava”, Scholz je rekao: “Ovo načelo mora važiti za sve. To sam jasno ponovio prije nekoliko dana. Granice se ne smiju mijenjati silom“. Prelazeći na engleski, dodao je: “Na koga god se ovo odnosilo“.
Frederiksen je izjavila da se Evropa trenutno suočava s “neizvjesnijom stvarnošću” koja zahtijeva veću saradnju: “Potrebna nam je jača i odlučnija Evropa koja sve više stoji na svojim nogama, sposobna da brani i promoviše evropske interese“, rekla je. “Moramo preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost“.
Lideri EU održat će svoj prvi samit posvećen odbrani sljedećeg ponedjeljka kako bi raspravljali o finansiranju i novim vojnim sposobnostima. Odbrana je postala prioritet otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, ali povratak Trumpa, koji je ranije izjavio da bi ohrabrio Rusiju da napadne NATO saveznike za koje smatra da ne plaćaju svoj “pošteni dio”, učinio je ovo pitanje hitnijim.
Većina lidera EU-a do sada se suzdržala od direktnog komentarisanja Trumpovih zapaljivih izjava o Grenlandu, što su izvori opisali kao namjernu strategiju. Visoki zvaničnik EU-a rekao je da je odlučeno “ne uzvratiti istom mjerom jer se to ne smatra korisnim“.
Zvaničnik je rekao da je u ovoj fazi “vjerovatno korisnije” dopustiti Danskoj da sama predstavlja svoje interese, ali da EU “potpuno podržava” tu zemlju.
Dodao je: “Jedan od izazova nove administracije bit će jedinstven odgovor [EU-a], ali i kada odgovoriti, a kada izbjeći eskalaciju sukoba“.
Posljednja 24 sata donijela su niz objava danske vlade – uključujući one o odbrani i suzbijanju rasizma prema Grenlanđanima u Danskoj – s ciljem smirivanja stanovnika Grenlanda i SAD-a.
Januar je bio izazovan mjesec za Frederiksen, budući da je Danska izdvojena od strane SAD-a i javno joj je zaprijećeno ne samo carinama već i mogućom vojnom intervencijom zbog Grenlanda.
U nedjelju navečer, usred curenja informacija o njenom, navodno, “strašnom” 45-minutnom razgovoru s američkim predsjednikom, Frederiksen je pokazala nordijsko jedinstvo objavivši fotografiju na društvenim mrežama na kojoj se vidi opuštena večera za kuhinjskim stolom s norveškim premijerom Jonasom Gahr Støreom, švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom i finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom.
Među planovima koje je Danska ove sedmice najavila nalazi se sporazum vrijedan 14,6 milijardi kruna (1,64 milijarde funti, 2,04 milijarde dolara) s Grenlandom i Farskim Ostrvima za “poboljšanje nadzora i očuvanje suvereniteta u regiji“.
Planovi uključuju tri nova arktička broda koja mogu nositi helikoptere i dronove, dva dalekometna drona koja mogu prikupljati detaljne slike na velikim udaljenostima te poboljšane “satelitske kapacitete” za nadzor Arktika i sjevernog Atlantika.
Trump je ranije ismijavao danske planove odbrane Grenlanda. Povećanjem troškova, Kopenhagen se nada da će pokazati da je sposoban braniti Grenland.
Danska vlada također je rekla da će sporazum omogućiti više mladih ljudi na Grenlandu da steknu vještine “za preuzimanje odgovornosti za pripravnost i očuvanje suvereniteta“.
Još jedan sporazum između strana o jačanju odvraćanja i odbrane očekuje se kasnije 2025. godine.
Danska vlada također je najavila plan za suzbijanje rasizma prema Grenlanđanima. Rekla je da će inicijativa, koja je bila u pripremi godinama, dodijeliti dodatnih 35 miliona DKK tokom četiri godine.
Grenland, strateški smješten između SAD-a i Evrope, postaje geopolitičko poprište s velikim silama koje se takmiče za njegovo ogromno mineralno bogatstvo i rijetke zemne elemente ključne za zelenu tehnologiju. Širom šireg Arktičkog regiona, Kina i Rusija produbljuju svoju vojnu saradnju, dok se pojavljuju novi brodski putevi zbog topljenja leda izazvanog klimatskom krizom.
Izvor:n1info.ba