Hadž je naše ogledalo

Obavljanje hadža peta je islamska dužnost koja zahtijeva najjaču spremnost (duhovnu, zdravstvenu, materijalnu) i najveća odricanja. Hadž je i svjetski kongres muslimana na kojem oni predstavljaju svoje države, tradicije, kolorit, ali i svoju (ne)organiziranost

Piše: Sanadin VOLODER

Veza Bosne i Bošnjaka preko hadža s Mekkom i Medinom stara je i koliko islam na našim područjima.

Bošnjaci su se odazivali Allahovom pozivu i kad je taj put trajao više godina ili mjeseci, na jahalicama, brodom, privatnim automobilima ili autobusima. Danas hadž traje oko 20 dana i maksimalno je olakšan avioprijevozom. S druge strane, zbog “viših sila”, Ured za hadž i umru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini upravo s aviokompanijama zadnjih godina ima najviše problema.

Ove godine na hadž iz Bosne i Hercegovine otputovalo je 1.680 vjernika različitih duhovnih stanja, uvjerenja, očekivanja, stavova… Davno je halifa Omer rekao da je najbolji način za upoznavanje osobe kroz zajedničko putovanje i trgovinu, što je i dio hadža. Kroz putovanje i druženje upoznamo pravu prirodu čovjeka, ili u prolazu svjedočimo trenucima izljeva pozitivnih, ali i onih drugih mišljenja.

Hadž je svjetski kongres muslimana na kojem oni predstavljaju svoje države, tradicije, kolorit, ali i svoju (ne)organiziranost. Mnogi vjernici na hadžu udjeljuju sadaku potrebitim, a u isto vrijeme možda nisu na raspolaganju svom vodiču i drugim hadžijama u grupi. Mnoge hadžije biraju da sami ili u manjim grupama obave pojedine obrede i propješače neke dionice. To je legalan i legitiman izbor. To često rade oni koji su već bili na hadžu ili su mladi, puni energije pa im se žuri, a tempo u grupi određuje se prema najslabijim članovima. Upravo je hadž mjesto ispita da li smo shvatili ili razumjeli značenje i suštinu džemata i pripadanja državi. Tu smo svi na testu da li ćemo dati prednost ličnom ili kolektivnom interesu.

Naše hadžije prvo borave pet do sedam dana u Medini, gdje je bolja atmosfera, i to ostaje u lijepom pamćenju hadžija. Pored Poslanikove džamije, Revde, hadžije posjećuju i druge znamenitosti Medine i njene okolice, od kojih brdo Uhud nosi najvažnije pouke i poruke za Bošnjake.

Bitka na Uhudu drugi je susret muslimana i mušrika koji je bio veliko iskušenje za mladu muslimansku zajednicu. To je bila već dobijena bitka koja je izgubljena isključivo zbog neposlušnosti grupe strijelaca koji su pohitali za ratnim plijenom. Čudo je što naši naučni radnici raznih profila nisu obradili “uhude” bošnjačke historije kroz istraživanja i knjige kako bi generacije koje dolaze paralelno izučavale siru Poslanika, a. s., i našu historiju.

Spletom okolnosti, upravo na hadžu često se generira ogromna negativna energija prema našim nadređenim, od vodiča do reisa. Tu na vidjelo izlazi višegeneracijska zapuštenost našeg naroda i pogrešan odnos prema sebi, svojoj državi, institucijama i Islamskoj zajednici.

Tu se jasno očituje prekomjerna bespotrebna briga o onome što nas se ne tiče (“i oni koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju”, sura Vjernici, 3), neposlušnost nadređenim, soliranje koje košta mnogo dotičnog i grupu…

Posebno je pogubno pogrešno razumijevanje prioriteta, odnosno zapostavljanje duhovne dimenzije ovog putovanja (namaz, zikr, dova), a davanje prednosti komentiranju arhitekture, organizacije saobraćaja, ulaženje u rasprave od politike do fikskih mesala i najpogubnije oko organizacije samog hadža.

Mnoge hadžije dožive šok kad čuju s kakvim se riječima, tonom i potvorama priča o uposlenima u Uredu za hadž i umru, odnosno Islamskoj zajednici u BiH u cjelini. Zar Bošnjaci nisu u ovom periodu nakon agresije shvatili da je Islamska zajednica stub našeg opstanka, institucija koja se popravlja iznutra, a u javnosti podržava? Zar je teško biti odgovoran i konkretan i na papir ili preko e-maila obratiti se i iznijeti svoju žalbu, sugestiju ili primjedbu?

Zar nije apsurd potrošiti toliko novca i vremena i taj trud poništiti kroz ogovaranje i potvaranje?

Zar nije jasno razumnoj osobi da nema i ne može imati uvida u sve okolnosti koje utječu na dolazak / povratak hadžija i da zbog toga ne može doseći ispravan sud? Pored navedenog, domaćinu je u interesu da hadžije što duže ostanu kako bi što više ostavile novca.

One hadžije kojima nije nužda i dobrog su zdravlja desetak dana ostanka u Mekki dolazi kao nagrada. Upravo je to period umre koja košta oko 3.000 KM.

Pokretanjem web-portala hadziumra.ba Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini napravila je jedan od najvećih iskoraka u promociji i približavanju ovih dvaju obreda širim masama. Vrijedna ekipa s RTV IZ BIR prati svaki korak hadžija, i to kroz sliku i videopriloge prenosi vjernicima u domovini.

U razgovoru s vodičima i hadžijama došao sam do nekoliko jednostavnih i konkretnih sugestija koje bi umnogome olakšale realizaciju hadža. Ne očekujem da sam dokučio nešto što nije već poznato, ali se osjećam odgovornim da na ovaj način dam doprinos podizanju kvalitete hadža.

Uvođenje selekcije kroz analizu zdravlja, fizičke spreme i mentalnog stanja. Opravdano je postaviti ograničenja po godinama i stanju zdravlja jer osoba koja nije spremna izdržati napor na hadžu, a nema pratnju, na teretu je vodiču i grupi. Naravno, niko neće biti ostavljen, ali kroz instituciju bedela ili pratnju ovo se može prevenirati. Pored mišljenja ljekara, ovdje je potrebo da se konsultira imam iz džemata iz kojeg hadžija dolazi. On najbolje poznaje svoje džematlije i zna koliko su pokretni, da li su konstruktivni…

Fizička, tehnička, zdravstvena i psihička priprema budućih hadžija kroz izgradnju poligona koji bi imitirao neke od obreda hadža, kroz pješačenje približnih dionica koje se na hadžu pređu u nekoliko dana, pripremanje putničke apoteke… Za fizičku spremu najbolji je test “Marš mira Nezuk – Srebrenica”. Većina hadžija zbog nedostatka kondicije nakon umre (tavaf i saj) ili prvog dana Bajrama dobije upalu mišića.

Potrebno je uraditi štampani, praktični, slikovni hronološki poredani vodič koji bi hadžija ima stalno uz sebe. Uz pomoć vodiča mogao bi se kvalitetno pripremiti za svaki obred.

Izrada tehničkog vodiča u kojem bi se ukratko navelo kako da se hadžija konkretno pripremi za svaki segment hadža, kako da čuva zdravlje, da sam pripremi lijekove, koja mjesta imaju nama prikladnu hranu i gdje se može najpovoljnije obaviti kupovina.

Izrada mini rječnika arapskog jezika koji bi olakšao nužnu komunikaciju hadžija s uposlenicima u hotelu, s redarima u haremima, s drugim hadžijama, trgovcima, taksistima…

Iskorištavanje hadža u cilju promocije Bosne i Hercegovine u svijetu, podizanje njenog imidža jedna je od neiskorištenih blagodati svjetskog kongresa muslimana. Da li ovaj posao mogu uraditi pojedinci kroz razmjenu kontakata s osobama iz drugih država ili (ne)formalne grupe koje bi osmislile i štampale promotivne materijale, ostaje pitanje do sljedećeg hadža. Naravno, ovu ideju potrebno je koordinirati s Rijasetom Islamske zajednice u BiH i institucijama nadležnim za razvoj turizma. Sasvim je opravdano pokretanje višejezičnog portala na kojem bi se predstavile sve prirodne i društvene znamenitosti Bosne i Hercegovine, povezanost Bošnjaka s Mekkom i Medinom, historijske, ekonomske i političke veze naše domovine s državama u kojima žive muslimani.

Poboljšanje statusa mladih i žena na hadžu, posebno statusa bračnih parova koji svoje bračno putovanje realiziraju na hadžu. Ovdje je nužno istaći potrebu za povećanjem kapaciteta zdravstvenog osoblja i broja muallima koje će biti na raspolaganju ženama za šerijatska pitanja.

Sve navedeno i ostalo može se jednostavno realizirati kroz jednu ili više aplikacija, čime bi sadržaj bio dostupan na mobitelu.

Nadam se da će ovaj tekst biti skromni, ali konkretni doprinos općem podizanju nivoa kvaliteta našeg hadža. Ovogodišnje i ranije hadžije na sličan način konstruktivnim pristupom mogu kroz razgovore ili društvene mreže potaknuti podizanje svijesti i odgovornosti kod vjernika i onih koji su preuzeli emanet realiziranja pete islamske dužnosti.

Stav.ba