Islam i nauka: Arabija će postati zemlja rijeka i livada

Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alej- hi ve sellem, rekao:

“Sudnji čas neće nastupiti sve dok bogatstva ne bude u izobilju, toliko da, kada čovjek bude dijelio zekat od svoje imovine, ne bude mogao naći nikoga da ga prihvati od njega i sve dok Arabija ne postane zemlja livada i rijeka.”

Objašnjenje hadisa:

Ovaj plemeniti hadis je jedan od naučnih čuda pošto je dosti­gao kosmičku istinu koju su moderni naučnici otkrili prije ne­koliko decenija. Naučnici dvadesetog stoljeća su otkrili dokaze za činjenicu da je Arabija u početku bila zemlja dolina i rijeka. Klimatske studije ističu da će se ova gola pustinja vratiti u svoje prvobitno stanje, tj. bit će zemlja dolina i rijeka, jer je Zemlja kroz svoju dugu historiju podložna periodima klimatskih pro­mjena koje su se dešavale tokom jako dugih i uzastopnih vre­menskih perioda. Međutim, ove klimatske promjene se mogu i ubrzati i tako se neočekivano desiti. Naprimjer, prije stoljeće i pol geolozi su otkrili da su postojali periodi u zemljinoj historiji kada su ledene ploče bile izuzetno obimne. Ti periodi su poznati kao “glečerski ciklusi” (glacijalna i interglacijalna doba). Tokom ledenoga doba, led se raširio sa jednog ili sa oba Zemljina po­la prema ekvatoru i uzmicao više puta u jednom ciklusu. Mnoge teorije su postavljene da bi se objasnilo kako je Zemlja pogođena takvim glečerskim ciklusima. Sve ove teorije su dale zaključak da je to zbog manjka Sunčeve energije koja je doticala njenu površi­nu usljed određenih periodičnih promjena u obliku njene orbite oko Sunca i deklinacije njene osi od te orbite, kao i deklinacije od svoje osi. Kao dodatak ovome, dešavalo se pomjeranje konti­nenata kroz različite klimatske zone usljed pomjeranja Zemljine kore.

Tokom širenja leda Zemljom, prostor velike geografske širi­ne pretvorio se u golu ledenu pustinju u kojima nije bilo života. Povrh toga, cijela pustinja od Mauritanije na zapadu do Central­ne Azije na istoku je svjedočila teškoj kiši. Tokom ovih kišovitih perioda formirane su sve isušene doline koje se danas mogu naći u pustinjama. Na naše iznenađenje, one su u prošlosti bile korita tekućih rijeka, a zatim su se isušile zbog manjka kiše. Zasigurno, ove doline je formirala tekuća voda.

Brojne studije su dokazale da je kroz posljednjih 3 5.000 godi­na Arabija prošla kroz sedam faza kiše, sa osam suhih faza između njih. Sve klimatske studije su pokazale da smo na početku nove faze kiše, čiji znakovi su očiti u širenju leda na sjevernoj hemisferi prema jugu i u primjetnom padu temperatura zimi. Da nije stalnog porasta u količini zagađenja okoliša koji omo­gućava rast toplotnog zadržavanja, mi bismo bili svjedoci širenju leda preko Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. Za vrijeme kišnih faza, Arabija je bila puna livada i tekućih rijeka, a sve depresije su se pretvorile u jezera ispunjena životom. Suha zemlja je postala puna života, kao što je opisano u navede­nom hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Čak je dokaza­no da pustinja Rub’u-l-Hali, koja se smatra jednim od najopus- tošenijih i najsuših mjesta na Zemlji, sadrži brojna isušena jezera i stare potoke zakopane ispod njenog pijeska. Ova jezera i potoci su nekada bili puni života i obilovali su vodom sve do vremena naroda Ada koji su boravili u južnom dijelu Arabije i utemelji­li materijalističku civilizaciju kojoj nema para. Ova civilizacija je uobičavala izvoziti suho voće, sjemena, tamjan, parfem, dr­vo, zlato i srebro u Evropu koja je u to vrijeme bila primitivna. Onda je došao poslanik Hud da ih pozove u monoteizam, da obožavaju samo Allaha, da se potpuno podređuju Njegovoj volji i da ispunjavaju Njegove zapovijedi, ali, narod Ad nije vjerovao svome poslaniku i ostao je arogantan. Allah, Najuzvišeniji, kaže:

“Ad se bez ikakva osnova bio na Zemlji uzoholio. ‘Ko je od nas jači?’ – govorili su. A zar nisu znali da je Allah, koji ih je stvorio, jači od njih – a i zname­nja Naša su poricali. I Mi poslasmo protiv njih, u danima nesretnim, vjetar leden, da bismo im još na ovom svijetu dali da osjete sramnu patnju – patnja na onom svijetu biće, zaista, još sramnija – i niko im neće u pomoć priteći.” (Fussilet, 15.-16.)

Materijalističku civilizaciju Ad su opisala dva drevna historičara. Prvi je bio Alexandria Ptolemy, bibliotekar Aleksandrijske bibli­oteke, koji je nacrtao rijeke koje istječu u pustinju Rub’u-l-Hali i sva jezera koja su se izlijevala u njih. Drugi je bio Grand Yelini, historičar rimske civilizacije. On je slikovito prikazao da civiliza­ciji Ad nije bilo ravne u njihovo vrijeme.

Posljednja faza teške kiše u Arabiji, u posljednjih trideset i pet hiljada godina, predstavlja kraj ledenog doba koje je obuhvatilo cijelu Zemlju tokom posljednjih dva miliona godina u uzastop­nim epohama širenja. Ovi periodi su ostavili jasne znakove na sadašnjoj površini Zemlje, posebno u sjevernoj hemisferi. Na­učnici su u stanju da identificiraju dvadeset epoha. Oni ističu da je svaka epoha trajala stotinu godina. Povrh toga, pola ovih epoha su bile proširenja leda, pomiješane sa deset epoha povla­čenja. Stoga, naučnici očekuju početak nove epohe leda u skoroj budućnosti (Allahovom voljom). Znakovi ovog perioda su oči­gledni.

Najduže od drevnih ledenih doba najvjerovatnije je doba gor­njeg karbona i perma koje je počelo prije otprilike 300 miliona godina. Ipak, ranije, prije oko 43 5 miliona godina, druga ledena ploča se širila od Brazila do sjeverne Afrike i preko cijelog puta do Jemena i Saudijske Arabije. Otprilike prije 600 miliona godina još jedno glečersko doba se desilo. Dokaz za ovo drevno ledeno doba je pronađeno u naslagama tilita, stijene koja se sastoji od stvrdnutih glečerskih naslaga.

Takvih činjenica čovjek je postao svjestan tek u posljednjih nekoliko decenija dvadesetog stoljeća. Nesumnjivo, kada naiđe- mo na takve činjenice u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, postajemo u potpunosti uvjereni da je on posljednji Pos­lanik od Allaha koji je primio te činjenice od Svemogućeg Allaha.

pokajanje.com