Izlaz iz svake nevolje i spas od svakog zla…

U jednom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Onaj ko mnogo traži oprosta od Allaha naći će izlaz iz svake nevolje i spas od svakog zla.”

Treba učiti najbolji istigfar, a njega je naveo Buhari u svojoj zbirci:

“Moj Allahu, Ti si moj Gospodar, nema drugog boga osim Tebe. Stvorio si me, i ja sam Tvoj rob, i ja se, koliko god mogu, držim Tvog ugovora i obećanja. Kod Tebe tražim utočište od zla onoga što sam uradio. Priznajem Tvoje blagodati prema meni i priznajem svoje grijehe. Pa, smiluj mi se. Samo Ti možeš grijehe oprostit

Gospodar tvoj grijehe prašta i pokajanja prima

Brate moj i cijenjena sestro neka se tvoje grudi ispune mirom, nek prestanu tvoje brige i problemi. Neka te Uzvišeni blagodari srećom. Raduj se milosti Njegovoj i poslušaj sljedeće riječi iz Kur’ana:

“Reci: ‘O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.’” (Ez‐Zumer, 53)

Pogledaj kako im se Allah obraća riječima: “O robovi moji” kako bi im srca raznježio i duše razveselio. Posebno su istaknuti oni koji su “mjeru prevršili”, “ellezine esrefu”, jer su oni učinili jako mnogo loših djela i prijestupa. Ako se na ovaj način Uzvišeni obraća onima koji su prekomjerno griješili, šta je onda s drugima? Njima Svemilosni zabranjuje očaj i gubljenje nade u oprost, te ih obavještava kako će On oprostiti sve grijehe onome ko se pokaje, i velike i male, ozbiljne i bezazlene. Potom se Allah opisao određenim atributima koji upućuju na savršenstvo njegovih osobina, a to su da On “mnogo prašta i on je milostiv”.

Trebamo biti sretni i radosni zbog Njegovih riječi:

“I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju ‐ a Allah voli one koji dobra djela čine: i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole ako će oprostiti grijehe ako ne Allah? i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!” (Alu Imran, 133‐137)

Trebaju biti sretni i zbog riječi:

“Onaj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti naći će da Allah prašta i da je milostiv.” (En‐Nisa, 110)

“Ako se budete klonili velikih grijeha, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvest ćemo vas u divno mjesto.” (En‐Nisa, 31)

A Mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se, prema Allahovom naređenju, pokoravali. A da oni koji su se sami prema sebi ogriješili dođu tebi i zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli za njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i da je milostiv.” (En‐Nisa, 64)

“Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji zatim na Pravom putu istraje.” (Ta‐Ha, 82)

Kada je Musa, a.s., ubio čovjeka, uzviknuo je:

‘”Gospodaru moj’, reče onda, ‘ja sam sam sebi zlo nanio, oprosti mi!’ I On mu oprosti, On, uistinu, prašta i On je milostiv.”(El‐Kasas, 16)

Svemilosni nam govori o Davudu, a.s., koji je zgriješio, pa se pokajao i zatražio oprost. “I Mi smo mu to oprostili, i on Je, doista, blizak Nama i divno prebivalište ga čeka.” (Sa’d, 25)

Neka je slava našem Gospodaru, kako li je samo On milostiv i plemenit!! Njegova milost i praštanje nadmašuje sve granice jer je ponudio oprost i milost onima koji su priznali trojstvo. O njima Uzvišeni kaže:

“Nevjernici su oni koji govore: Allah je jedan od trojice!’ A samo je jedan Bog! Iako se ne okane onoga što govore, nesnosna će patnja, zaista, stići svakog od njih koji nevjernik ostane. Zašto se oni ne pokoju Allahu i ne zamole oprost od Njega, ta Allah prašta i samilostan je.” (El‐Ma’ida, 73, 74)

U vjerodostojnom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže:

“Allah Uzvišeni kaže: ‘O sine Ademov, kad god Me pozoveš i ponadaš Mi se, Ja ću ti sve oprostiti i na to se neću osvrtati. O sine Ademov, da tvoji grijesi budu toliki da dosegnu oblake na nebesima, a da Mi poslije toga dođeš tražeći oprosta, oprostio bih ti, i na to se ne bih osvrtao. O sine Ademov, da Mi dođeš s grijesima koji bi Zemlju ispunili, ali da Mi druga ne pripišeš, Ja bih te dočekao sa Zemljom punom oprosta.”

Ebu Musa prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., daje rekao:

“Zaista će Uzvišeni Allah pružati Svoju ruku noću da bi se pokajao onaj koji je zgriješio po danu, a pruža Svoju ruku po danu da bi se pokajao onaj koji je zgriješio noću, sve dok sunce ne izađe sa zapada.”

U hadisi‐kudsiju kaže se:

“O robovi Moji, vi griješite noću i danju, a Ja grijehe praštam i na njih se ne obazirem. Zato Me za oprost molite, Ja ću vam ga podariti.”

U sahih‐hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže:

“Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, da ne griješite, Allah bi vas uništio i stvorio novi narod koji bi griješio i tražio oprosta od Allaha Uzvišenoga, pa bi im se On smilovao. Zato molite Allaha za oprost, dobit ćete ga.”

Nadalje, Poslanik, s.a.v.s., veli:

“Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, da ne griješite, pobojao bih se za vas nečega što je teže i gore od griješenja. To je samoljublje i egoizam.” U drugom hadisu kazano je: “Svi ste vi grešnici, a najbolji grešnici jesu oni koji se kaju.”

Enes ibn Malik el‐Ensari, omiljeni sluga Poslanikov, pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Allah se više obraduje tevbi Svoga roba koji se pokaje, nego što bi to učinio neko od vas kada bi putovao na devi kroz pustinju i izgubio je, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo tražio, i izgubi svaku nadu da će je pronaći, a onda zaspi i kada se probudi ugleda svoju devu u njegovoj neposrednoj blizini kako mirno stoji, te odmah skoči i uhvati povodac i od silne radosti uzvikne: ‘Bože moj, Ti si moj rob, a ja sam Tvoj gospodar’, pogrešno se izrazivši od silne radosti.”

I na kraju navodimo još jedan vjerodostojni hadis u kojem nam Poslanik, s.a.v.s., kaže:

“Doista neki rob počini grijeh pa kaže: Bože, oprosti mi moj grijeh jer samo Ti grijehe praštaš’; nakon toga on opet počini grijeh i kaže: ‘Bože, oprosti mi moj grijeh jer samo Ti grijehe praštaš’; nakon toga on opet počini grijeh i kaže: ‘Bože, oprosti mi moj grijeh jer samo Ti grijehe praštaš. Onda Allah Svemilosni rekne: ‘Moj rob zna da ima Gospodara, Koji kažnjava zbog grijeha, i Koji grijehe prašta, pa neka čini što želi.”

Autor: Aid el‐Karni

(islambosna)