Kako lakše ispostiti ramazan: Izbjegavati prženu i začinjenu hranu, kafu i cigarete

Mjesec posta ramazan za sve muslimane ove godine predstavlja izazov. Post od sehura do iftara u BiH trajat će 18 sati, a veoma je bitno šta ćete unijeti u svoj organizam kako biste bez poteškoća i zdravstvenih problema dočekali kandilje i akšamski ezan koji označava kraj posta.U razgovoru za Klix.ba Anhel Koluh, doktor u Kantonalnoj bolnici Zenica, govorio je o bitnim stavkama za svakog vjernika koji planira postiti mjesec ramazan. Koluh je naglasio da hrana ne treba mnogo da se razlikuje od svakodnevne ishrane i da treba biti što jednostavnija.

“Muslimani koji planiraju postiti mjesec ramazan trebaju da se hrane tako da njihova tjelesna težina ostane ista. Međutim, oni koji imaju višak kilograma, ramazan je i idealno vrijeme da se težina normalizuje. S obzirom na dug vremenski period posta, dobro bi bilo konzumirati hranu koja se sporo probavlja, uključujući onu koja sadrži vlakna”, izjavio je Koluh.

Sporo probavljiva hrana čovjeka čini sitim i do osam sati, dok lako probavljiva može zadovoljiti čovjekove potrebe na tri do četiri sata. Sporo probavljive namirnice su one koje sadrže graške i sjemenke kao što su ječam, pšenica, zob, proso, griz, grah, brašno od punog zrna, riža i druge, a koje se u prehrani nazivaju kompleksni karbohidrati. Lako probavljive namirnice su one koje sadrže šećer i bijelo brašno i nazivaju se prečišćeni karbohidrati.

“Namirnice bogate vlaknima sadrže mekinje, cijela zrna, graške i sjemenke, to je i povrće kao što je zeleni grah, grašak, tikva, kukuruz, špinat i ostale biljke kao lišće cvekle, voće s korom, sušeno voće, a naročito kajsije, smokve, šljive, bademi i drugo… Trebala bi postojati i ravnoteža kod uzimanja namirnica iz različitih grupa kao što su voće – povrće, meso – piletina – riba, hljeb – žitarice i mliječni proizvodi”, dodaje Koluh.

Za vrijeme posta nije dobro konzumirati prženu hranu koja uzrokuje lošu probavu, žgaravicu i probleme sa težinom.

“U danima, odnosno noćima, mjeseca ramazana, od iftara do sehura, potrebno je izbjegavati prženu i masnu hranu, hranu koja sadrži previše šećera, prejedanje, a naročito na sehuru. Za vrijeme sehura trebalo bi izbjegavati i unošenje velikih količina čaja koji pojačava mokrenje, a s mokraćom izlaze i vrijedne mineralne soli koje su potrebne organizmu tokom dana. Također, potrebno je izbjegavati i komzumiranje cigareta, a ako niste u mogućnosti da se odviknete, reducirajte njihovu konzumaciju”, izjavio je Koluh za Klix.ba.

Postač bi prema riječima našeg sagovornika za vrijeme sehura trebao konzumirati hranu s kompleksnim karbohidratima kako bi što kasnije ogladnio, a hurme su odličan izvor šećera, vlakana, karbohidrata, kalija i magnezija. Bademi su bogati proteinima, vlaknima i imaju malo masnoće dok banane sadrže kalij, magnezij i karbohidrate.

“Potrebno je piti što više vode i voćnih sokova u vrijeme između iftara i odlaska na spavanje kako bi organizam regulirao nivo tečnosti na vrijeme”, dodaje Koluh.
Plan ishrane za sehur:

1. Složeni ugljikohidrati: integralni hljeb, kaša ili žitne pahuljice, riža, krompir ili tjestenina

2. Proteini: jaja, meso, sir, mlijeko, jogurt, riba i mahunarke

3. Nezasićene masnoće: riba, hladno prešana ulja, neslani orašasti plodovi (orah, badem, kikiriki, lješnik…) te sjemenke tikve, suncokreta…

4. Vitamini i minerali: salata i voće (svaki dan drugo voće kako bi se unijeli svi potrebni nutrijenti)

5. Tečnost: voda (2 čaše) ili u kombinaciji sa razblaženim sokom

Izbjegavajte:

1. Piti previše kafe ili crnog čaja jer dovode do dehidracije

2. Previše slanu hranu od koje se žedni, kao i pržene, masne i začinjene namirnice koje mogu izazvati žgaravicu i otežati post

Klix.ba