Kako se klanja pet dnevnih namaza

VRSTE NAMAZA PO VREMENU U KOJEM SE KLANJAJU

1. Kako dijelimo namaze po vremenu u kojem se klanjaju?

S obzirom na vrijeme u kojem se klanjaju, razlikujemo dvije vrste namaza, i to:

a) pet dnevnih namaza, a to su: sabah, podne, ikindija, akšam i jacija-namaz, i

b) ostali namazi, u koje spadaju: džuma-namaz, dženaza-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, tehijjetu-l-mesdžid, istihare-namaz, hādže-namaz, lejl-namaz i drugi.

Pet dnevnih namaza

1. Koji su dnevni namazi?

Dnevni namazi su: sabah, podne, ikindija, akšam i jacija-namaz. Ovih pet namaza muslimani i muslimanke su dužni klanjati svaki dan, i to svaki namaz u određenom vremenu. O tim namaskim vremenima smo učili u četvrtom namaskom šartu.

2. Kako se klanja pet dnevnih namaza?

Način klanjanja pet dnevnih namaza opisaćemo redom. Pet dnevnih namaza sastoje se od dva ili više namaza i to od: sunneta, farzova i drugih. Ti pojedini namazi: sunneti, farzovi i drugi mogu biti od dva, tri ili četiri rekata, kao što će se to vidjeti kod opisivanja pet dnevnih namaza. Ponovo, kao i kod opisivanja namaskih nijjeta, napominjemo da se jedan rekat u namazu sastoji: od jednog stajanja (kijam), jednog poklona (rukū´) i dvije sedžde.

OPIS PET DNEVNIH NAMAZA

1. Sabah-namaz (jutarnji namaz)

Sabah-namaz ima četiri rekata i to dva rekata sunneta i dva rekata farza. Sabahski sunnet zanijjeti se na arapskom jeziku ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te `ālā salāte sunneti-l fedžri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Ili, na našem jeziku: Odlučih da klanjam sunnet sabahskog namaza u ime Boga, Allāhu ekber.

Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, eūza, bismilla, Fatiha i sura. Zatim, izgovarajući Allāhu ekber, pognemo se na rukū´ na kojem tri puta učimo: Subhāne Rabbije-l-azim! Potom se sa rukū`a vraćamo na kratko stajanje i izgovaramo: Semi`allāhu li-men hamideh! Na kratkom stajanju izgovaramo: Rabbenā leke-l-hamd! Sa kratkog stajanja, izgovarajući Allāhu ekber, spuštamo se na prvu sedždu, gdje izgovaramo tri puta: Subhāne Rabbije-l-e`alā! Sa prve sedžde izgovarajudi Allāhu ekber, vraćamo se na kratko sjedenje gdje zastanemo samo trenutak, a zatim izgovarajući Allāhu ekberidemo na drugu sedždu na kojoj izgovaramo isto kao i na prvoj, Subhāne Rabbije-l-e`alā, tri puta. Sa druge sedžde, izgovarajući Allāhu ekber, dižemo se na drugi rekat. Na stajanju drugog rekata učimo: Bismillu, Fatihu i sūru, a potom obavimo rukū’, i dvije sedžde, kao i poslije stajanja na prvom rekatu. Sa druge sedžde drugog rekata, izgovarajući Allāhu ekber dižemo se i sjednemo, pa učimo Et-tehijjāt, salavāte, dovu te predamo selam. Nakon predaje selama kod sunneta pristupa se klanjanju sabahskog farza.*

*Po predaji selama kod sunneta: sabahskog, podnevskog, ikindijskog i jacijskog namaza lijepo je i uobičajeno proučiti sure Ihlas 3 (tri) puta a zatim: Subhāne Rabbike Rahbi-l-’izeti ‘ammā jesifün ve selāmun ‘ale-l-murselin ve-l-hamdu lillahi Rabbi-l-’ālemin. (Hvaljen je i dostojanstven Tvoj Gospodar i daleko je od onoga kako ga oni opisuju (i predstavljaju). (El-Fatiha).

Sabahski farz zanijeti se ovako: Nevejtu en usallijje lillāhi te’āla salāte fardi-l fedžri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Sabahski farz klanja se kao i sunnet, samo je razlika u nijjetu. Muškarci će prije nijjeta proučiti ikamet. Sabahski namaz, kao i svi ostali namazi, završava se posljednjim selamom, ali se preporučuje da poslije svakog namaza proučimo zikr i namasku dovu, jer ćemo za to biti posebno nagrađeni. Onaj ko nije naučio zikr i namasku dovu završiće namaz učenjem El-Fatihe na podignute ruke, jer Fatiha, što smo i ranije spomenuli, može zamijeniti svaku dovu.

2. Podne-namaz (podnevni namaz)

Podne-namaz ima deset rekata, i to: četiri rekata sunneta, četiri rekata farza i dva rekata sunsunneta.

Podnevski sunnet zanijeti se ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte suneti-z-zuhri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhāneke, Eüza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči Et-tehijjāt do salavata, pa se ide na treći rekat. Na stajanju trećeg i četvrtog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči se: Et-tehijjat, salavati i dova, te se preda selam.

Podnevski farz zanijeti se: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte fardi-z-zuhri, edāen mustakbilel-kibleti Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči Et-tehijjät do salavata, pa se digne na treći rekat. Na stajanju trećeg i četvrtog rekata prouči se samo bismilla i Fatiha. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et-tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Zatim se klanja sunsunnet, koji se zanijjeti: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunsunneti-z-zuhri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

3. Ikindija-namaz (poslijepodnevni namaz)

Ikindija-namaz ima osam rekata i to četiri rekata sunneta i četiri rekata farza.

Ikindijski sunnet zanijjeti se ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunneti-l-’asri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata prouči se: Subhaneke, Eūza, Bismille, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati do dove, pa se diže na treći rekat. Na stajanju trećeg rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra (tj. kao i na prvom rekatu). Na stajanju četvrtog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra, kao i na stajanju drugog rekata. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Ikindijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte fardi-l- ‘asri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči Et- tehijjāt do salavata, pa se digne na treći rekat. Na stajanju trećeg i četvrtog rekata uči se samo Bismilla i Fatiha. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et- ehijjātu, salavati i dova, te se preda selam.

4. Akšam-namaz (večernji namaz)

Akšam-namaz ima pet rekata i to tri rekata farza i dva rekata sunneta. Akšamski farz se zanijjeti: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte fardi-l-magribi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt do salavata, pa se digne na treći rekat. Na stajanju trećeg rekata uči se: Bismilla i Fatiha. Nakon trećeg rekata sjedne se i prouči: Et-tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Akšamski sunnet se zanijjeti: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunneti-l-magribi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sura, Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

5. Jacija-namaz (noćni namaz)

Jacija-namaz ima trinaest rekata i to: četiri rekata sunneta, četiri rekata farza, dva rekata sunsunneta i tri rekata vitr-namaza. Jacijski sunnet zanijjeti se ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunneti-l-’išāi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt i salavati do dove, pa se diže na treći rekat. Na stajanju trećeg rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju četvrtog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Jacijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte fardi-l-‘išāi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i uči: Et- tehijjāt do salavata, pa se diže na treći rekat. Na stajanju trećeg i četvrtog rekata uči se samo Bismilla i Fatiha. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, pa se preda selam.

Jacijski sunsunnet zanijjeti se ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunsunneti-l-`išāi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata se sjedne i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Vitr-namaz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte-l-vitri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i uči: Et- tehijjāt do salavata, pa se diže na treći rekat. Na stajanju trećeg rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra, pa se dignu ruke kao kod iftitāhi-tekbira i izgovori Allāhu ekber, a zatim se ponovo stave na pojas (žene na prsa) i uči se Kunut-dova. Ko ne zna Kunut-dovu može proučiti: Rabbenā ātinā fi-d-dunjā haseneten ve fi-l-āhireti haseneten vekinā ‘azābe-n-nār. Nakon trećeg rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Napomena: Opisom pet dnevnih namaza saznali smo da između pojedinih namaza postoje sljedeće sličnosti: – sabahski sunnet, sabahski farz, podnevski sunsunnet, akšamski sunnet i jacijski sunsunnet klanjaju se na isti način. – podnevski, ikindijski i jacijski farzovi klanjaju se također na isti način. – ikindijski i jacijski sunnet klanjaju se na isti način. U navedenih namaza postoje razlike samo u nijjetima.

KUNUT DOVA

ALLAMUME INNĀ NESTE’ĪNUKE, VE NESAGFIRUKE, VE NESTEHDĪKE, VE NUMINU BIKE, VE NETŪBU ILEJKE, VE NETAVEKKELU ALEJKE, VE NUSNĪ ALEJKEL-HAJRE KULLEHŪ, NEŠKURUKE VE LĀ NEKFURUKE, VE NAHLE‘U VE NETERUKE MEN JEFDŽURUKE.

ALLAHUME, IJJĀKE N‘ABUDU, VE LEKE NUSALLĪ, VE NESDŽUDU, VE ILEJKE NES‘Ā VE NAHFIDU, NERDŽU RAHMETEKE VE NAHŠĀ AZĀBEKE. INNE AZĀBEKE BIL-KUFFĀRI MULHIK.

Prijevod Kunut dove

Allahu! Mi samo od Tebe pomoć tražimo, od Tebe oprost tražimo i od Tebe uputu tražimo! Mi Tebe vjerujemo, Tebi se sa pokajanjem obraćamo, u Tebe se pouzdajemo! Tebe hvalimo svakim dobrom, zahvaljujemo ti na Tvojim blagodatima a nismo prema Tebi nezahvalni i nevjerni! Mi odbacujemo i ostavljamo onoga ko griješi prema Tebi (i ko neće da Ti se pokori).
Allahu! Mi samo Tebe obožavamo, Tebi namaz klanjamo i Tebi na sedždu padamo! Tebi žurimo, za Tobom žudimo i Tebi služimo! Nadamo se Tvojoj milosti, a bojimo se Tvoje kazne! Tvoja će kazna, stići nevjernike!

Završavanje namaza

Čim predamo posljednji selam u jednom namazu, smatra se da smo namaz završili, ali nam je Muhammed, a.s., preporučio da svaki namaz poslije selama ukrasimo učenjem zikra i namaske dove, u želji da nas Allah, dž.š., posebno nagradi i da nam iz Svoje milosti oprosti grijehe. Stoga, ko uspije da nauči zikr i namasku dovu treba da ih iza svakog namaza prouči. Ko ne zna zikr i namasku dovu treba umjesto toga poslije svakog namaza proučiti Fatihu, i to na ruke podignute i otvorene prema nebu. (Lijepo je da poslije svakog namaza proučimo Fatihu i to sa prijevodom, ako ga znamo.)

ZIKR I TESBIH

Salavat:

Alā Resūlinā salavāt! Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed.

Subhānallāhi ve-l-hamdu lillāhi ve lā ilāhe illellāhu vallāhu ekber. Ve lā havle ve lā kuvvete illā billāhi-l-’alijji-l-’azīm.

Ājetu-l-kursijja:

E`ūzu billāhi mine-š-šejtāni-r-radžīm Bismillāhi-r-rahmāni-r-rahīm

Allāhu lā-ilāhe illāhū, El-hajjul-kajjūm.

La te’huzuhū sinetun ve-lā nevm.

Lehū mā fi-s-semāvati ve mā fi-l-erd.

Men zellezi ješfe’u `indehū illā bi iznih.

Ja’lemu mā bejne ejdihim ve mā halfehum.

Ve lā juhitūne bi šej’in min ‘ilmihī illā bi-mā šā’e.

Vesi’a Kursijjuhu-s-semāvāti ve-l-erda, ve-lā je’ūduhū hifzuhumā.

Ve Huve-l-’alijju-l-`azīm.

Tesbih:

Jā Rabbi ze-l-dželāli subhānallāh. (Ovdje treba reći 33 puta: Subhānallāh!)

Subhanallāhi dā’imeni-l-hamdu lillāh. (Ovdje treba reći 33 puta: El-hamdu lillāh!)

Rabbi-l-ālemine te’ālā še’nuhū Allāhu ekber. (Ovdje treba reći 33 puta: Allāhu ekber!)

Kebīren ‘azīmen lā ilāhe illellāhu vahdehū lā šerike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve Huve `alā kulli šej’in kadīr. Ve mā erselnāke illā rahmeten li-l-ālemīn.

Zikr u prijevodu na bosanski jezik

Salavat: Milostivi Bože, blagoslovi Muhammeda i rod Muhammedov. Slava Allahu i Njemu zahvaljujem. Samo je Allah Bog, Allah je najveći! Nema stanja, kretanja niti snage bez Allahove pomoći!

Ājetu-l-kursijja: Molim Te, dragi Allahu, spasi me od prokletog šejtana! U ime Boga, Sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog! Samo je Allah Bog. Nema drugog Boga osim Allaha. On je Živi i sve što postoji On održava. Njega ne obuzima drijemež niti san. Njegovo je sve što je na nebesima i na Zemlji. Niko ne može kod Njega posredovati bez Njegove dozvole. On zna sve što je pred ljudima i što je iza njih. Ljudi ne znaju osim ono što im je On dao da spoznaju. Njegova vlast obuhvaća nebesa i Zemlju. Održavanje nebesa i Zemlje On vrši bez truda i zamora. On je Uzvišeni i Veliki.

Tesbih: Uzvišeni Gospodaru, iskazujemo Ti poštovanje i klanjamo se pred Tvojim savršenstvom Subhānallāh! (Tu treba reći 33 puta Subhānallāh) Neprestano Ti na Tvojim darovima zahvaljujemo: El-hamdu lillāh!, (Tu se izgovori 33 puta El-hamdu lillāh) Tvoju moć, veličinu i milost ističemo: Allāhu ekber. (Ovdje treba reći 33 puta Allāhu ekber) Samo je jedan Bog, Allah. On je jedan i nema druga. Samo Njemu pripada sva vlast i moć. Samo je On dostojan da se hvali i veliča. On je Svemoćan. Mi smo te, Muhammede, poslali kao milost ljudskom rodu. Zatim se dignu ruke i prouči namaska dova.

NAMASKA DOVA (koja se može učiti poslije svih dnevnih namaza)

E`ūzu billāhi mine-š-šejtāni-r-radžīm Bismillāhi-r-rahmāni-r-rahīm

El-hamdu lillāhi Rabbi-l-’ālemin.

Ve-s-salātu ve-s-selāmu ‘alā Sejjidinā Muhammedin ve ‘alā ālihi ve sahbihi edžme’īn.

Allāhumme Rabbenā tekabbel minnā hāzihi-s-salāte kemā tekabbelte min ‘ibādike-s-sālihīn.

Allahumme habbib ilejne-l-imāne ve-l-islāme ve-l-ihsān, ve kerrih ilejne-l-kufre ve-l-fusūka ve-l-’isjān.

Allāhumme Rabbenā ātinā fi-d-dunjā haseneten ve fi-l-āhireti haseneten, ve kinā ‘azābe-n-nār.

Rabbi-dž’alnī mukīme-s-salāti ve min zurrijjetī, Rabenā ve tekabbel du’ā’.

Rabbena-gfir lī ve li vālidejje ve li-l-mu’minīne ve-l-mu’mināti, jevme jekūmu-l-hisāb.

Amīn, āmīn, āmīn! Bi rahmetike jā Erhame-r-rāhimīn. Ve selāmun ‘ale-l-murselīn, ve-l-hamdu lillāhi Rabbi-l-`ālemīn! (El-Fātiha)

Prijevod na bosanski jezik:

Molim Te, dragi Bože, sačuvaj me od prokletog šejtana. U ime Boga, Sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog. Hvala Bogu, Gospodaru svjetova. Neka je Njegova obilna milost i blagoslov na našeg odabranika, Muhammeda, a.s., njegov rod i drugove njegove. Milostivi Bože, primi ovaj naš namaz onako kako primaš od Svojih dobrih vjernika. Dragi Bože, omili nam iman i islam, a omrzni nevjerovanje i sva griješna djela. Uzvišeni Allahu, daj nam dobro na ovom i na budućem svijetu i spasi nas od džehennemske vatre. Gospodaru moj, pomozi meni, mojoj djeci i potomcima mojim da ustrajno obavljamo namaz. Primi ovu dovu iz milosti Svoje prema nama, o Ti koji si Najmilostiviji! Gospodaru naš, oprosti meni, mojim roditeljima i svim muslimanima i muslimankama na Sudnjem danu. Neka su milost i blagoslov Božiji svim vjerovjesnicima i poslanicima Njegovim! Hvala Bogu, Gospodaru svjetova! (El-Fatiha)

DŽEMAT (zajedničko klanjanje namaza)

1. Kako se može klanjati namaz?

Namaz se može klanjati napose i u džematu (zajednički).

2. Šta je džemat?

Džemat znači zajedničko klanjanje namaza.

3. Šta svaki džemat mora imati?

Svaki džemat mora imati: imama, tj. lice koje predvodi džemat, i muktedije, tj. lica koja pristaju za imamom u namazu. Džemat treba da ima i muezzina, tj. lice koje uči ezan i ikamet. Muezzin može biti jedan od muktedija, a i sam imam može vršiti dužnost muezzina.

4. Gdje stoji imam, a gdje muktedija u džematu?

Imam stoji naprijed, a muktedije se poredaju iza njega u redove (saffove), rame uz rame. U saffovima ne smije biti praznine.

5. Kako muktedije zanijjete u džematu?

Muktedije prilikom stupanja u džemat dodaju u svom nijjetu ispred Allahu ekber riječi: Iktedejtu bi hāze-l-imāmi što znači: Pristadoh uz ovog imama. Imam, kada u namazu predvodi džemat, treba da u nijjetu ispred Allahu ekber doda riječ: Ene imāmun li-men tebi`ani, što znači: Predvodim u namazu sve one koji pristaju za mnom.

6. Šta muktedije uče na stajanjima u džematu?

Muktedije na stajanjima u džematu neće učiti ništa osim Subhaneke na stajanju prvog rekata. Na ostalim dijelovima namaza, na rukū`u, sedždama i sjedenjima, muktedije će učiti sve ono što uče kad i sami klanjaju. Kad imam na povratku sa rukū’a izgovori: Semi’allāhu limen hamideh, muktedije de izgovarati na kratkom stajanju samo Rabbenā leke-l-hamd. Muktedije će na stajanju trećeg rekata vitr-namaza učiti Kunut-dovu, pošto imam proudi: Bismillu, Fatihu i sūru. U noćnih farz-namaza, kada imam na prva dva rekata izgovori Vele-d-dāllin, muktedije treba da izgovore u sebi: Amin.

7. Kada imam uči Kur’an naglas u džematu?

Imam uči Kur’an naglas samo na prva dva rekata u noćnih farz-namaza (akšama, jacije i sabaha). Isto tako, imam uči Kur’an naglas u džumanskom farzu na oba rekata, kao i u bajram-namazima (ramazanskom i kurbanskom).

8. Koji se namazi mogu klanjati u džematu?

Farzovi pet dnevnih namaza, teravih-namaz i vitr-namaz uz teraviju mogu se klanjati u džematu i napose. Džuma-namaz, dženaza-namaz i bajram-namaz mogu se klanjati samo u džematu. Sunneti, sunsunneti i ostali namazi mogu se klanjati samo napose.

9. Ko nam je preporučio klanjanje namaza u džematu?

Klanjanje namaza u džematu preporučio nam je Muhammed, a.s., rekavši da je namaz koji se klanja u džematu bolji od namaza koji se klanja napose za dvadeset i pet puta, tj. nagrada je za toliko veća.

10. Gdje se može klanjati u džematu?

U džematu se može klanjati u džamiji, i to je najbolje, a džemat se može uspostaviti u kući i na otvorenom polju.

DŽAMIJA

1. Šta je džamija?

Džamija je Božiji hram i sveučilište muslimana.

2. Zašto se džamija zove Božiji hram?

Džamija se zove Božiji hram jer se muslimani i muslimanke u njoj klanjaju Allahu, dž.š., mole Ga da budu sretni i zahvaljuju Mu na Njegovim darovima i blagodatima.

3. Zašto se džamija zove sveučilište muslimana?

Džamija se zove sveudilište muslimana zato što se muslimani u džamiji podučavaju svojoj vjeri i onome što im je potrebno u životu.

4. Šta svaka džamija treba imati?

Svaka džamija treba imati imama, mujezina, muteveliju i džemat (džematlije). – Imam je lice koje predvodi džemat i podučava ga vjeri. – Mujezin oglašava početak namaza učenjem ezana. – Mutevellija se brine o radu i imovini džamije. – Džemat, ili džematlije, su muslimani i muslimanke koji pripadaju određenoj džamiji, koji tu džamiju materijalno pomažu i u njoj klanjaju i podučavaju se vjeri.

5. Koja je najstarija i najsvetija džamija?

Najstarija i najsvetija džamija je Ka’ba u Mekki, koju su sagradili pejgamberi Ibrahim i njegov sin Ismail, a.s. Prema Ka’bi muslimani cijeloga svijeta okreću svoja lica kada klanjaju namaz.

6. Koje su najznamenitije džamije poslije Ka’be?

Poslije Ka’be najznamenitije su džamije: Muhammedova, a.s., džamija u Medini i Mesdžidu-l-aksa (Bejtu-l-makdis) u Jerusalimu.

PRISPIJEVANJE U DŽEMAT

Muktedija (osoba koja klanja za imamom) koji stigne imama na stajanju ili makar na rukū’u od jednog rekata, smatra se da je prispio na taj rekat. U protivnom se smatra da mu je taj rekat izostao. Ako muktedija stigne imama na stajanju, ili bar na ruku’u prvog rekata, smatra se da je prispio na cijeli namaz. Taj muktedija koji je prispio na cijeli namaz zove se mudrik. Ako muktedija stigne imama na drugom, trećem ili četvrtom rekatu, onda nije prispio na cijeli namaz, pa se takav muktedija zove mesbuk. Kada imam preda selam na desnu stranu, mesbuk će ustati da doklanja one rekate na koje nije prispio.

U ovom slučaju mesbuk će zajedno s imamom klanjati prispjele rekate te će na ka’dei-ehiri, proučiti E-ttehijjāt i šuteći sačekati imama da preda selam. Ako hoće, može proučiti i salavate i dovu. Ako mesbūk stigne imama u namazu u kojem uči naglas, on de izgovoriti samo početni tekbir i saslušati učenje imama. Subhaneke de proučiti kad bude doklanjavao. Ako mesbūk stigne imama u namazu u kojem imam uči u sebi, mesbūk će proučiti Subhaneke i pri stupanju i pri doklanjavanju.

Ako mesbūük stigne imama na drugom rekatu nekog farza, doklanjat će prvi rekat, izvršiti posljednje sjedenje i predati selam. Ako mesbūk stigne na treći rekat akšamskog farza, doklanjat će prvi rekat pa će sjesti na prvo sjedenje, a zatim će doklanjati i drugi rekat, te će izvršiti posljednje sjedenje i predat će selam. Ako mesbūk stigne na treći rekat u farzova od četiri rekata (podnevski, ikindijski i jacijski farz), sačekat će imama do predaje selama, kad imam preda selam na desnu stranu, doklanjat će prvi i drugi rekat, te će sjesti na posljednje sjedenje i predati selam.

Ako mesbūk stigne imama na četvrtom rekatu, sačekat će imama do predaje selama na desnu stranu, a zatim će se dignuti i doklanjati prvi rekat, pa će sjesti na prvo sjedenje, a zatim će doklanjati treći i četvrti rekat, pa će izvršiti posljednje sjedenje i predati selam. Ako mesbūk stigne imama na sedždama posljednjeg rekata ili na posljednjem sjedenju, onda će, čim imam preda selam na desnu stranu, dignuti se i doklanjati cijeli namaz, onim redom kao da nije ni stupio u džemat. Ko prispije u džemat makar na posljednjem sjedenju, zaslužuje nagradu kao da je cijeli taj namaz klanjao u džematu. Ako stignemo imama na teravih-namazu, moramo klanjati najprije jacijski farz i sunsunnet, a zatim ćemo pristupiti u džemat. Kad imam preda selam poslije dvadesetog rekata, doklanjat ćemo sve rekate na koje nismo prispjeli. Ako stignemo imama na parnom rekatu (drugom, četvrtom, šestom itd.), prvo ćemo doklanjati neparne rekate od ta dva rekata i izvršiti sjedenje, a zatim ćemo doklanjati sve ostale rekate na koje nismo prispjeli, izvršavajući sjedenje iza svaka dva rekata.

Pitanja:

1. Kada se smatra da je muktedija prispio na jedan rekat?

2. Koji se muktedija zove mudrik, a koji mesbūk?

3. Kada de mesbūk doklanjati rekate na koje nije prispio?

4. Kada de mesbūk učiti Subhaneke?

5. Ako mesbūk stigne imama na drugom rekatu bilo kojeg farza, kako će postupiti pri doklanjavanju?

6. Ako mesbūk stigne imama na trećem rekatu akšamskog farza, kako će postupiti pri doklanjavanju?

7. Ako mesbūk stigne imama na treem rekatu kod farzova koji se sastoje od četiri rekata, kako će postupiti pri doklanjavanju?

8. Ako mesbūk stigne imama na četvrtom rekatu kako će postupiti pri doklanjavanju?

9. Ako mesbūk stigne imama na sedždi posljednjeg rekata ili na posljednjem sjedenju, kako će postupiti pri doklanjavanju?

10. Kakva je nagrada za mesbūka koji je stigao imama makar na posljednjem sjedenju?

11. Kako će mesbūk postupiti ako stigne imama na teravih-namazu?

NAKLANJAVANJE IZOSTAVLJENIH NAMAZA

Ako musliman ili muslimanka izostave namaz, dužni su ga što prije naklanjati. Namaz koji nismo na vrijeme klanjali zove se fā’ite (izostavljeni namaz). Namaz koji klanjamo u redovnom vremenu zove se vaktijje. Naklanjati se mogu samo izostavljeni farzovi pet dnevnih namaza i vitr-namaz, dok se ostali namazi ne naklanjavaju. Izuzetno, sabahski sunnet može se naklanjati, i to samo ako se naklanjava istog jutra do pred podne.

Red u naklanjavanju: Ako trebamo klanjati redovni namaz (vaktijje) a imamo i izostavljenih namaza, dužni smo prvo klanjati izostavljene namaze, i to po redu kako smo ih izostavljali, pa zatim klanjati redovni namaz. Naprimjer: Ako smo propustili sabah, podne i ikindiju-namaz, a trebamo klanjati redovni akšam-namaz, dužni smo najprije naklanjati farzove sahaha, podne i ikindiju-namazu, a zatim ćemo klanjati redovni farz akšamskog namaza. Ako tako ne postupimo, već klanjamo prije akšam-namaz, onda će nam taj akšamski farz biti pokvaren. Ako bismo, pak, klanjali redovni farz akšamskog namaza a izostavljene namaze: sabah, podne i ikindiju naklanjavali poslije sljedećih pet dnevnih namaza, neće nam biti pokvaren redovni farz akšam-namaza.

Red u naklanjavanju izostavljenih i redovnih namaza nije obavezan u tri slučaja:

ako smo izostavili šest ili više namaza,
ako nam je vrijeme redovnog namaza na izmaku i
ako zaboravimo na izostavljeni namaz.

Nijjet (odluka) za naklanjavanje izostavljenih namaza

1. Kako ćemo zanijjetiti neki izostavljeni namaz?

Kad hoćemo naklanjati izostavljeni namaz trebamo zanijetiti tako da ispred riječi fard dodamo riječ āhiri. Na primjer: Za izostavljeni farz sabah-namaza zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l fedžri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz sabah-namaza, u ime Allaha, Allāhu-ekber.)

Za izostavljeni podnevski farz: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-z-zuhri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz podnevskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Za izostavljeni ikindijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l- `asri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati izostavljeni posljednji farz ikindijskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Za izostavljeni akšamski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l-magribi, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz akšam-namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Za izostavljeni jacijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l- `išāi, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber.(Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz jacijskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Za izostavljeni vitr-namaz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri-l-vitri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni vitr-namaz, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Žene koje izostave namaz u toku hajza i nifāsa nisu dužne te namaze naklanjati, a to smo spomenuli i kad smo učili o vjerskom kupanju (gusulu).

2. Zašto smo dužni naklanjati izostavljene namaze?

Klanjanje namaza Allah, dž.š., je strogo naredio. Zbog njegove važnosti u životu muslimana, namaz je spomenut na oko sto mjesta u Kur’ anu. Prema tome, ko izostavlja namaz čini veliki grijeh, a ako to čini zato što ne vjeruje da je namaz strogo Božije naređenje i ne priznaje da je koristan i potreban čovjeku, pa i ne strahuje od Božije kazne za propušteni namaz, prestaje biti musliman. Stoga smo dužni svaki izostavljeni namaz naklanjati i moliti Allaha, dž.š., da nam oprosti što smo propustili klanjati namaz u njegovom vremenu.

Pitanja:

1. Koji se namaz zove fā’ita, a koji vaktijja?

2. Koji se izostavljeni namazi mogu naklanjavati?

3. Kakav je red u naklanjavanju?

4. Kad red u naklanjavanju nije obavezan?

5. Kako se zanijjeti izostavljeni namaz?

6. Zašto smo dužni naklanjavati izostavljene namaze?

MUSAFIR I NJEGOV NAMAZ

Musafir (putnik) je osoba koja pođe na put iz svog mjesta stanovanja u drugo mjesto udaljeno najmanje 18 sati pješačenja (90 kilometara puta). Mukim je osoba „kod kuće”. Osoba koja otputuje u mjesto bliže od 18 časova pješačenja od mjesta stanovanja smatra se mukimom, a ne musafirom. Musafir ima pravo i obavezu da farz-namaze od četiri rekata, tj. podnevski, ikindijski i jacijski farz, skrati na dva rekata. Sabahski i akšamski farz kao i vitr-namaz ne mogu se skraćivati. Sunnete i sunsunnete musafir će posve izostaviti osim ako naročito za to bude imao dovoljno vremena. Ako ih odlući klanjali, neće ih skraćivati. Musafir je dužan da skraćeno klanja farz-namaze od 4 rekata. Ako bi klanjao cijele farz-namaze, počinio bi grijeh (kerāhet).

Ako musafir stupi u džemat za imamom koji je mukim i koji klanja redovni (vaktijje) namaz, neće skraćivati namaz nego će ga cijelog sa imamom klanjati. Ako musafir stupi u džemat kao imam muktedijama koji su mukim na farz-namazu od četiri rekata, dužan je da pred početak namaza obavijesti muktedije da je on musafir i da će predati selam na dva rekata, a da su oni nakon njegove predaje selama dužni naklanjati ostala dva rekata. Musafir, čim napusti svoj grad i predgrađe, odnosno selo, stiče pravo na skraćivanje namaza sve dok se sa puta ne povrati u mjesto svog stanovanja. Ako musafir za vrijeme putovanja odluči da na jednom mjestu ostane najmanje 15 dana, gubi pravo na skraćivanje namaza za to vrijeme. Ako musafir u toku putovanja izostavi koji namaz, dužan je naklanjati farz-namaze i to skraćeno.

Pitanja:

1. Ko je musafir, a ko mukim?

2. Kakvu olakšicu ima musafir kod klanjanja namaza?

3. Koje namaze musafir može skratiti?

4. Je li musafir dužan skratiti farz-namaze?

5. Kada musafir ne može skratiti farz-namaze?

6. Ako musafir stupi kao imam, šta je dužan učiniti?

7. Šta de činiti ako musafir odluči na jednom mjestu ostati 15 ili više dana?

8. Kako de musafir naklanjati namaze koje je u toku putovanja izostavio?

(Poglavlje iz knjige: TA’LIMUL-ISLAM, Izdavač: El-Kalem, Sarajevo, 2000. god.)