Klimatolozi objasnili zbog čega je toplotni talas u Evropi trajao ovako dugo

Klimatolozi objasnili zbog čega je toplotni talas u Evropi trajao ovako dugo
Moguće su jake oluje s grmljavinom, posebno širom Balkana – poručuju klimatolozi

Skoro dvije sedmice je širom Evrope trajao toplotni talas, a evropski i regionalni pa i domaći meteorolozi predviđaju da nam slijedi predah od visokih temperatura uz pojašnjenje zašto je ovaj toplotni talas trajao ovako dugo.

Ekstremne vrućine koje su ovog mjeseca pogodile mnoge južne i istočne zemlje Evrope dijelom su uzrokovane talasom vrućeg zraka iz sjeverne Afrike. Izvještava se da je više ljudi umrlo u Italiji, a upozorenja o ekstremnoj vrućini i dalje se izdaju za zemlje od Portugala do Rumunije i Kipra.

Međutim, očekuje se da će vrućine konačno smiriti u mnogim mjestima tokom vikenda i sljedeće sedmice. Stručnjaci su dali svoj komentar kako je i zašto došlo do ovih vrućina, a o tome piše Euronews.

Zašto je toplotni talas u Evropi trajao tako dugo?

– Sve to ima veze s prilično upornim vremenskim obrascima velikih razmjera. Južni i istočni dijelovi Evrope bili su pod onim što nazivamo grebenom visokog pritiska također poznatom kao toplotna kupola, u osnovi veliko područje visokog pritiska sa dosta veoma toplog vazduha koji se ne kreće mnogo – objašnjava Lars Lowinski, meteorolog u meteorološkoj službi Weather & Radar.

Nasuprot tome, područja niskog pritiska sa hladnijim i promenljivijim uslovima dominiraju slikom bliže Atlantiku. Sjeverna Evropa je pošteđena užarene vrućine zbog mlaznog toka: pojasa brzog zraka u gornjim nivoima atmosfere koji razdvaja ova dva vremenska režima.

– Tamo gdje se susreću dvije zračne mase – od južne Francuske i Alpa do baltičkih država – bilo je nekoliko ciklusa jake kiše i jakih grmljavina s velikim gradom i jakim vjetrovima – dodaje Lowinski.

Temperature su bile oko 6-12 stepeni iznad prosječnih vrijednosti za ovo doba godine, što je raspirivalo šumske požare i zahtijevalo rekordnu potrošnju energije. Neka područja su usvojila posebne planove za grijanje, uključujući otvaranje klimatizovanih prostora i zabranu rada na otvorenom radi zaštite ljudi.

Neuobičajeno toplo vrijeme će se nastaviti još nekoliko dana, prema Weather & Radar-u, sa temperaturama ponovo na 35-40 stepeni Celzijusa u mjestima kao što su Srbija, Italija, Albanija, Grčka, Rumunija i Bugarska.

Ali dobra vijest je da je najgore od ove ekstremne vrućine sada iza nas, kaže Lowinski, a trend za nedjelju i narednu sedmicu ukazuje na postepeni pad temperatura što će više sličiti vremenskim uslovima za ovo doba godine.

– Ovaj prodor hladnijeg i svježeg zraka početkom sljedeće sedmice također bi mogao izazvati jake oluje s grmljavinom, posebno širom Balkana – kaže on.

Koliko se još ekstremnih toplotnih talasa očekuje širom Evrope ovog ljeta?

Ali predviđanje toplotnih talasa – posebno njihovog intenziteta i trajanja – ostaje izazov, a stručnjaci nisu sigurni šta se sprema za ostatak ljeta. Međutim, viši meterolog AccuWeather-a Tyler Roys kaže da je malo vjerovatno da ćemo vidjeti ponavljanje ovosedmične vrućine.

Za Lowinskog, veći izazov je saopćavanje rizika koji dolaze sa produženim toplotnim talasima.

– Ekstremne, a ponekad i rekordne, temperature koje smo vidjeli u proteklih nekoliko dana također su jasan pokazatelj da klimatske promjene pogoršavaju ove vrućine – kaže on i zaključuje:

– Toplotni talasi sada imaju tendenciju da budu intenzivniji, a to uključuje i noćne temperature. Prenošenje tog rizika i kako pripremiti ljude, životinje i infrastrukturu (mislimo na klimatizaciju i dodatno opterećenje na električnim mrežama, na primjer) postaje sve važnije – poručio je.
Izvor:hayat.ba