Koje sve koristi ima ramazanski post po zdravlje ljudi

Post pospješuje razboritost uma, njime se razgrađuju negativni osjećaji koji ugrožavaju psihofizičko zdravlje (bijes, tjeskoba, nemir), te stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama. Dokazano je da post dovodi i do jačanja volje, kontrole nad strastima, samokritičnosti i discipline, intenziviranja karaktera i jačanja duha uopće. Ramazanski post također je prevencija mnogih oboljenja…

U novije vrijeme sve je više ozbiljnih medicinskih studija koje potvrđuju koristi islamskog posta po zdravlje ljudi. Specijalista urgentne medicine i v.d. direktor Hitne pomoći Kantona Sarajevo Adem Zalihić za Faktor ističe da post pozitivno utiče i na tjelesno i na psihičko zdravlje, te da je to jedna od najstarijih i vrlo efikasnih metoda detoksikacije organizma, očuvanja zdravlja i liječenja.

– Neki od pozitivnih učinaka posta po naše tijelo u fizičkom smislu su uspješno liječenje bolesti metabolizma, čiji je izvor u lošoj prehrani, a prvenstveno metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom, prije svega, uslovljen je pogrešnim stilom života, posebno prehrane, a uključuje povećanu koncentraciju masnoća i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost centralnog, tj. abdominalnog tipa. Ova četiri faktora imaju tendenciju da se pojavljuju zajedno, a na sva četiri pozitivno djeluje post. Jer, nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, te razumljivo i na našu kilažu – ističe Zalihić.

Dodaje da je post zapravo prirodna detoksikacija kojom se svi organi i sve stanice čiste od štetnih tvari i obnavljaju.

Pozitivni učinci na zdravlje

– Post također smanjuje opasnost od epileptičnog napada, a nakon nekoliko dana posta povećava se nivo endorfina u krvi, ili hormona sreće. Također, neka istraživanja sugerišu da za vrijeme posta opada nivo leukocita, da bi se nakon posta njihov broj povećao, rezultirajući u konačnici zamjenom starih za nove, funkcionalnije leukocite. Dakle, radi se o jačanju vlastitih odbrambenih snaga. U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov značaj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje. Postoje ozbiljne indicije da se aktivacijom matičnih ćelija našeg organizma putem posta, naše tijelo može boriti sa ćelijama raka – navodi doktor Zalihić.

Prema njegovim riječima, post pospješuje razboritost uma, njime se razgrađuju negativni osjećaji koji ugrožavaju psihofizičko zdravlje (bijes, tjeskoba, nemir), te stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama. Dokazano je da post dovodi i do jačanja volje, kontrole nad strastima, samokritičnosti i discipline, intenziviranja karaktera i jačanja duha uopće. Ramazanski post također je prevencija mnogih oboljenja.

– Sve nam ovo pomaže da krizne životne situacije lakše prebrodimo. I ne manje važno, post je idealna prilika za prestanak sa ovisnostima o alkoholu, drogi i cigaretama. Naravno, post sa namazom predstavlja savršenu kombinaciju. Post za vrijeme ramazana, koji je neodvojiv od pet dnevnih namaza, blagotvorno djeluje na psihu i tijelo budući da je u pitanju kombinacija duhovne i blage fizičke aktivnosti – dodaje Zalihić.

Pored toga što ramazanski post ima brojne korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja zdravih ljudi, doktor navodi da se korisni efekti posta mogu naći i kod nekih bolesti.

– Uspostavljanje složenih fizioloških procesa u tijelu za vrijeme bolesti, poznatih kao gubitak apetita je ustvari automatsko uspostavljanje posta od našeg organizma kada smo bolesni. A medicina je danas na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju probavni organi, treba da ograniči ili potpuno prekine unos hrane. To je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu koja je narušena bolešću. U tom smislu postoji i narodna izreka: “Ako jedeš kada si bolestan, onda hraniš svoju bolest”. Ipak, kod značajnog broja bolesnih stanja mogućnost prakticiranja posta može biti zdravstveno dvojbena, te u pogledu zdravstvene odluke treba konsultovati ljekara specijalistu za dotično bolesno stanje, koji i sam posti, ili zna i sklon je cijeniti vrijednost ramazanskog posta. On može dati savjete da li je moguće nadzirati svoju bolest tokom čitavog razdoblja ramazanskog posta. Nakon toga trebao bi se konsultovati vjerski autoritet u svrhu donošenja konačne odluke da li postiti ili ne. Ipak, potpuno je jasno i poznato da su milioni muslimana postili kroz mnoge generacije, bez očiglednih štetnih posljedica po zdravlje – navodi Zalihić.

Neželjeni efekti

U prvim danima postači mogu osjetiti pojedine neželjene efekte, ali oni ubrzo nestaju.

– Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijom razgradnjom nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz mozak i nerve, što dovodi do ovih kratkotrajnih simptoma. Post sagorijeva taloge izmjene tvari, odnosno ostatke raznih metaboličkih procesa u našem tijelu, zaostatke mokraćne kiseline, nakupine masnoća, iznojavanja tijela, a razna nabreknuća, izrasline, otekline postaju “žrtve” pročišćavajuće izmjene tvari. Na početku posta sve se funkcije izlučivanja tijela automatski povećavaju. Urin postaje mutan, zaudara, koncentriran je, povećana su isparavanja kože s neugodnim mirisom. Može doći do jačeg izbacivanja sluzi iz usta, ždrijela, bronhija. Dah ima kiseo i neprijatan miris, jezik je obložen, siv ili smeđ. Postepeno dolazi do poboljšanja simptoma, umjesto malaksalosti i neraspoloženja, dolazi do duševne i tjelesne svježine, izgled se poboljšava, oči su svjetlije, boja lica postaje svjetlija – govori doktor Zalihić.

Naglašava da je islamski post puno više od pukog gladovanja, te da bi post čovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga što je, po islamu, strogo zabranjeno – prije svega, ogovoranja, laži, nepravde, nasilja, a zatim i ostalih velikih grijeha.

Izvor: Faktor.ba