Kupuje li novac sreću?

Ostvarivanje istinske sreće težnja je većine ljudi, ali put ka tom cilju protkan je izazovima i problemima. Nastojeći da razumijevanje ove teme učine racionalnijim, eksperti su proveli niz istraživanja kojima su nastojali ustvrditi šta je to što ljude čini sretnim. U nastavku donosimo pregled ovih istraživanja te odgovor na pitanje kako ostvariti sreću.

Preveo Ajdin Perčo

Sreća je subjektivan koncept koji je nemoguće precizno definirati ili objektivno izmjeriti. Poznavaoci društvenih nauka, filozofi i obični ljudi imaju različite odgovore kad ih neko upita da opišu svoje osjećaje i sreću. Raspoloženja ljudi kakva su stanja optimizma ili pesimizma utječu na njihovo definiranje i objašnjavanje sreće. Pesimisti misle da je ljudska bol mnogo veća od zadovoljstva. Rousseau je bio pesimist koji je mislio da kad se sve uzme u obzir, ljudski život nije vrijedan dar. Samuel Johnson se složio s time da nismo rođeni da provedemo život u sreći. U svojoj knjizi “Osvajanje sreće” filozof Bertrand Russel (1930-1985) je ponovio da su ljudi nesretni. Istovremeno, optimisti se osjećaju sretnim i zadovoljni su životom.

Dennis Wholey je intervjuirao eksperte iz perspektive pesimista. Zaključak do kojeg je došao jeste taj da se vjerovatno tek oko dvadeset posto Amerikanaca osjeća sretnim. Otac John Powell (1989) je rekao: “Jedna trećina svih Amerikanaca se svaki dan probudi s depresijom. Eksperti navode da se tek deset do petnaest Amerikanaca osjećaju istinski sretnim i da sreću smatraju imaginarnim stanjem, odnosno osobinom koju živi vide u mrtvima, a odrasli u djeci i djeca u odraslima”, navodi Thomas Szasz u svojim istraživanjima. No, postoji velika razlika u odgovorima optimista. Naprimjer, u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi osam od deset ljudi sebe smatraju više zadovoljnim nego nezadovoljnim. Manje od jednog u deset ispitanika sebe smatra više nezadovoljnim nego zadovoljnim. Tri četvrtine ljudi navodi da su se osjećali uzbuđeno, ponosno ili zadovoljno u određenom trenutku u proteklih nekoliko sedmica, dok tek trećina navodi da se osjetila usamljeno, dosadno ili depresivno. Neovisno od jezičke grupe ispitanika, ovi rezultati ostaju manje-više isti.

“Ako se osjećaš sretnim, ti si sretan i to je sve. Iako definiramo sreću kao osjećaj koji se sastoji od nečeg dubljeg i snažnijeg od trenutnog osjećaja sreće, naša radna definicija sreće je da je to sve ono što ljudi opišu kao svoj osjećaj sreće”, navodi Freedman. Sretni ljudi su manje egocentrični, agresivni ili ljuti, a i manje su podložni bolestima u usporedbi s depresivnima. Također, sposobni su da više vole, praštaju, vjeruju, posjeduju više energije, odlučnosti, društvenosti i vjere. U nastavku ćemo predstaviti neke od faktora koji utječu na nivo sreće koji osjećamo.

Godište i spol

Muškarci se u poređenju sa ženama više ponašaju antisocijalno i imaju sklonost ka alkoholizmu, dok žene u većem obimu imaju dublje misli i tendenciju ka depresiji i stresu. Međutim, muškarci i žene sebe u sličnom omjeru definiraju “vrlo sretnim” ili “zadovoljnim” svojim životom. Ovaj zaključak utemeljen je na istraživanju 170.000 odraslih osoba u 16 zemalja, zatim na istraživanju 18.000 studenata u 39 zemalja i analizi 146 drugih studija. Rezultati svih istraživanja su slični, nezavisno od godišta ispitanika koje ne igra značajniju ulogu u nivou sreće koju te osobe mogu osjećati.

Kultura

Neke kulture imaju tendenciju da njihovi članovi osjećaju veće zadovoljstvo svojim životom, i to pogotovo one kulture i društva koja baštine političke slobode. Otvorenija društva ohrabruju ostvarivanje individualnih zadovoljstava, pa su rezultati mjerenja sreće u ovim zemljama mnogo pozitivniji u odnosu na zatvorena društva. Ali odnos između kultura i nivoa sreće još nije dovoljno dokumentiran.

Genetika

Genetske karakteristike i temperament mogu kreirati uvjete za doživljavanje sreće. Neke od ovih karakteristika, kakva je ekstrovertnost, nastaju pod utjecajem genetike, što objašnjava nalaze naučnika Lykken i Tellegen koji su 1996. godine ustvrdili da je oko 50 posto varijacija u trenutnoj sreći nasljedni faktor. Kao i nivo holesterola, sreća je pod utjecajem genetike, ali nije u potpunosti određena genetikom. Mihaly Csikszentmihalyi je uočio da se kvalitet života povećava kad osoba u jednakoj mjeri posvećuje trud poslu i slobodnom vremenu.

Bogatstvo

Većina ljudi ne prihvata tezu po kojoj novac kupuje sreću, ali značajan broj podržava stav po kojem su bogati ljudi ujedno i sretni ljudi. Veza između bogatstva i zadovoljstva može postojati. Kad su Amerikanci bili upitani da odgovore na pitanja vezana za 13 aspekata njihovih života, uključujući prijatelje, kuću i obrazovanje, najmanje su bili zadovoljni “količinom novca kojim se izdržavaju”. Upitani da odgovore šta bi im najviše poboljšalo kvalitet života, većina ih je odgovorila da bi to bilo više novca. Gallupovo istraživanje iz 1990. godine je otkrilo da jedna od dvije žene, dva od tri muškarca, te četiri od pet ljudi koji zarađuju više od 75.000 dolara žele biti još bogatiji. Moderni američki san se stoga svodi na život, slobodu i kupovinu sreće.

Godišnji izvještaj koji objavljuju UCLA i American Council on Education predstavio je nalaze istraživanja provedenog nad 250.000 studenata koji tek upisuju fakultete. Kad su upitani zašto upisuju fakultete, mogućnost da zarade novac je navedena kao vrlo značajan faktor kod jednog od dva studenta 1971. godine, i tri od četiri studenta 1998. godine. Procent onih koji navode da je bogatstvo vrlo važno je sa 39 posto u 1970. godini porastao na 74 posto u 1998. godini. Druga istraživanja navode da postoji tendencija da bogate države imaju više sretnih stanovnika.

U siromašnim zemljama kakva je Indija, gdje niski prihodi sprečavaju ostvarivanje i osnovnih ljudskih potreba, čak i mali porast u primanjima se neproporcionalno mnogo reflektira na povećanje osjećaja sreće. Psihološki i materijalno, bolje je biti visoka kasta nego niža kasta. Međutim, u bogatijim zemljama, u kojima većina ljudi može sebi priuštiti osnovne potrepštine za život, obilje materijalnih dobara znači iznenađujuće malo. U SAD-u, Kanadi i Evropi korelacija između prihoda i lične sreće je iznenađujuće mala. Osjećaj sreće općenito je niži među vrlo siromašnim dijelom populacije. Međutim, jednom kad osoba zaradi dovoljn“Ako se osjećaš sretnim, ti si sretan i to je sve. Iako definiramo sreću kao osjećaj koji se sastoji od nečeg dubljeg i snažnijeg od trenutnog osjećaja sreće, naša radna definicija sreće je da je to sve ono što ljudi opišu kao svoj osjećaj sreće”, navodi Freedmano novca da živi prosječnim normalnim životom, novac prestaje igrati veliku ulogu u kreiranju osjećaja sreće. Ovi nalazi potvrđuju tezu po kojoj bogatstvo može pomoći da se osoba osjeća sretno u određenim fazama, ali samo nije dovoljno.

Prijatelji

Ljudi i žene, općenito, sretniji su kad u društvu drugih osoba. Kad su od američkog National Opinion Research centra upitani o tome koliko bliskih prijatelja imaju, 26 posto ispitanika odgovorilo je da imaju manje od pet osoba, a 38 posto ih je odgovorilo da imaju pet i više prijatelja, kazavši pritom da se osjećaju veoma sretnim.

Brak

Većina je ljudi sretnija kad je u vezi od onih koji nisu. Velik broj istraživanja u Evropi i Sjevernoj Americi polučio je niz konzistentnih rezultata. Ustvrdilo se da u usporedbi s osobama koje se nikad ne vjenčaju, te u usporedbi s osobama koje su prekinule vezu ili su se razvele, vjenčani ljudi žive sretnijim i zadovoljnijim životom. Primjera radi, od 35.024 Amerikanaca koje je istraživao National Opinion Research Center između 1972. i 1996. godine, 40 posto odraslih osoba koje su u braku je izjavilo da se osjećaju sretnim. Sretni ljudi su poželjniji bračni partneri, jer su dobronamjerniji, društveniji i fokusiraniji na druge. Nesretni ljudi su u većem procentu društveno odbačeni, a pozitivni i sretni ljudi u većem omjeru formiraju sretne veze.

Vjera

Aktivna religioznost je povezana s nizom pozitivnih posljedica po mentalno zdravlje. Prvo, aktivno religiozne osobe u poređenju s nereligioznim osobama će mnogo manje dolaziti u sukob sa zakonom, koristiti droge ili alkohol, razvesti se ili počiniti samoubistvo. Religiozni ljudi su psihološki zdraviji i žive duže. Naprimjer, u poređenju s vjerski neaktivnim udovicama, udovice koje redovno obavljaju molitvu doživljavaju više sreće u svom životu, pokazale su studije. Među majkama koje imaju djecu s poteškoćama u razvoju, one koje su religioznije navode da osjećaju manje depresije i nezadovoljstva u životu, navodi se u studijama. Ljudi od vjere također imaju tendenciju da se brže oporavljaju od razvoda, nezaposlenosti, ozbiljne bolesti itd. Najvažnija dva faktora za doživljavanje osjećaja sreće u kasnijim godinama su zdravlje i religioznost.

Vjerski aktivne osobe se generalno u istraživanjima spominju i kao sretnije. Osobe koje su izjavile da im je vjera najvažniji faktor u životu su također dvaput češće sebe smatrale i vrlo sretnim osobama u poređenju s onima koji nisu vjerski aktivne osobe. Američki istraživači su otkrili veći udio vrlo sretnih ljudi među osobama koje navode da se osjećaju bliskim Bogu u poređenju s ispitanicima koji su rekli da se ne osjećaju bliskim Bogu.

U nastojanju da objasne vezu između vjere i sreće, istraživači su razmotrili nekoliko mogućnosti. Djelimično objašnjenje je to da vjerske zajednice pružaju društvenu podršku. Religija je često prakticirana na nivou zajednice, pri čemu se nastoji potaknuti vjernike da pomognu jedni drugima, ostvare tješnje veze sa zajednicom te da budu dio zajednice pravovjernih. Ovo je bila i vizija poslanika Muhammeda, a.s., koji je poticao muslimane da se raduju jedni s drugima, da zajedno jedu, rade i žaloste se, te da imaju jake društvene veze.

Još jedno od mogućih objašnjenja za vezu između vjere i sreće jeste osjećaj značenja i svrhe koju ljudi dobijaju iz vjere. Seligman navodi da gubitak osjećaja svrhe na ovom svijetu uzrokuje veliku pojavu depresije u modernom svijetu, te da pronalazak osjećaja svrhe zahtijeva da se osoba poveže s nečim što je veće i značajnije od nje same. Akademik Rabbi Harold Kushner smatra da religija zadovoljava “fundamentalne ljudske potrebe”. Te potrebe su, prije svega, potreba za osjećajem da mi kao osobe nešto značimo, da naši životi imaju svrhu i da se vode kao nešto više od jednog trena u ukupnom kretanju univerzuma. Said Nursi, vodeći muslimanski učenjak dvadesetog stoljeća, kazao je da istinska sreća može biti ostvarena samo uspostavom i održavanjem naše veze s Bogom. Zahvaljujući intelektu i imaginaciji, ljudska bića su jedinstvene kreacije kojih se tiču svi aspekti kreacije. Ljudska sreća obuhvata ne samo intelektualnu sreću nego i sreću naših bližnjih, naših susjeda i rodbine, naših zemljaka i svih ljudskih bića na Zemlji. Ovo se može proširiti na životinje i biljke također. Koristeći samo razum, naše želje i strahovi su beskrajni. Bog je jedini sposoban odgovoriti svim našim molitvama, zadovoljiti sve naše potrebe, omogućiti ostvarenje naših želja i zaštitu od svih strahova. Samo u pokornosti takvom Bogu ljudska srca mogu pronaći spokoj.

Mnoga vjerska učenja ne samo da odgovaraju na najdublja životna pitanja nego pružaju nadu kad se osoba suoči s teškom spoznajom naše ranjivosti i smrti. Vjera pruža nadu da će na kraju sve biti dobro. U islamu, smrt nije kraj, nego je prozor u novi život. Baš kao što smrt sjemena vodi smrti biljke, smrt ljudskog bića vodi vječnom životu.

Zaključak

Sreća je izraz raspoloženja koje ima mnoga značenja za različite interesne grupe. Naprimjer, optimisti mogu pronaći različite načine u svom životu da budu sretni. Pesimisti imaju više razloga u životu da budu nesretni. Postoji mnogo faktora koji mogu utjecati na sreću; to mogu biti spol, kultura, genetika, bogatstvo, prijatelji, brak i vjera. Godište, spol i prihodi daju malo odgovora na pitanje sreće. Osoba koja ima širok krug prijatelja i čija vjerska zajednica mu pruža podršku i nadu, imat će najveće šanse da bude sretan. Vjera je značajan izvor sreće na koju pojedinac može obratiti pažnju. Sve vjere potiču svoje sljedbenike da budu optimistični, društveni i da pronalaze pravi put i da slijede pravila. Ova pravila su univerzalne prirode i svako ih može prigrliti. Iskrenost, pomoć drugima, strpljivost i predan rad neki su od mnogih puteva ka ostvarenju istinske sreće na ovom svijetu.

(novovrijeme.ba)