Muhammed a.s. je rekao: Onaj ko izjavi saučešće pogođenoj-ožalošćenoj osobi, imat će…

U djelu „Mugni el-Muhtadž“, 1/351., stoji slijedeće: „Terminološki, „el-ta’azija“ – saučešće ili zdravo-glava, je naređivanje sabra i preporučivanje istog uz obećavanje nagrade i upozoravanje na grijeh i kaznu zbog neimanja sabra, uz dovu za mejta da mu Allah dž.š., oprosti grijehe, a da pogođenoj osobi nadoknadi tugu dobrom!“

Poslanik s.a.w.s., kaže: „Ko izjavi saučešće pogođenoj osobi imaće nagradu sličnu njegovoj!“ (Sunen Tirmizi)

Poslanik s.a.w.s., kaže: „Ko izjavi saučešće ženi koja je izgubila svoje dijete biće ogrnut džennetskim ogrtačem!“ (Sunen Tirmizi)

Imam el-Menavi rhm., u djelu „Šerhul-Džami’ el-Sagir“, kaže: „Neće izjavljivati saučešće mladoj ženi niko izuzev njenog muža ili mahrema!“ (Pogledaj: Tuhfetul-Ahvezi, 4/162.)

Abdullah b. Amr r.a., kaže: „Dok smo ispraćali dženazu s Poslanikom s.a.w.s. – on ugleda jednu ženu, a ne mislim da ju je poznavo; kada je došla do pola puta, zastade sve dok ona ne dođe do njega, kad ono bijaše Fatima r.a., ćerka Muhammeda s.a.w.s.!? Poslanik s.a.w.s., joj reče: Fatima, šta te je to izvelo iz kuće? Reče: Bila sam kod familije ove umrle osobe, zamolila sam za oprost njihovom mejtu i izjavila im saučešće. Poslanik s.a.w.s., joj reče: Umalo da ne stigneš s njima do na groblje! Ona odgovori: Bože sačuvaj, da dođem s njima na groblje, a čula sam te da o tome govoriš ono što govoriš! Poslanik s.a.w.s., joj reče: Da si stigla na groblje – ne bi vidjela dženneta kol’ko će ga vidjeti đed tvoga oca!“ (Hadis bilježi imam Nesa’i u Sunenu, br.1880.; imam Ahmed u Musnedu, br.6574.; Ibnu Hibban u Sahihu, br.3177.; Hakim u Mustedreku, br.1382.; Bezzar u Musnedu, br.2440., i Bejheki u Sunenu, br.2007..)

Hafiz Ibnul-Hadžer el-Askelani rhm., kaže: „Ovim hadisom je Poslanik s.a.w.s., negodovao Fatimi r.a., na to što se približila groblju, ali joj nije negodovao na to što je išla izjaviti saučešće familiji umrlog!“ (Pogledaj: Fethul-Bari, 3/145.)

Poslanik s.a.w.s., kaže: „Nema tog vjernika koji izjavi saučešće svom bratu zbog smrti koja ga je zadesila a da ga Allah dž.š., neće odjenuti ogrtačem časti na Sudnjemu Danu!“ (Sunen Ibnu Madždžeh, br.1601.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.6879.)

Na osnovu ovog hadisa, izjavljivanje saučešća (el-ta’azija), je pohvaljen čin kako muškarcima tako i ženama, i lijepo je da se ono izrazi slijedećim riječima: „Inne lil-lahi ma ehaze, ve lehu ma e’ata, ve kullu šej’in ‘indehu bi’edželin musemma!“ – što bi, u prijevodu, značilo: „Allahu pripada ono što je uzeo, kao i ono što je dao; sve kod Njega ima naznačen rok!“ (Muttefekun ‘alejh)

Imam el-Nevevi rhm., kaže: „El-ta’azija, izjavljivanje saučešća ili zdravoglava je jedan vid preporučivanja sabura i strpljivosti uz spominjanje nečega što će olakšati tugu i žalost pogođenoj osobi, i što će mu umanjiti pretrpljenu nesreću. Izjavljivanje saučešća je lijep i pohvaljen čin zbog toga što ono u sebi sadrži preporučivanje dobra i odvraćanje od zla, i zbog toga što spada u ajet: „Potpomažite se u dobru i bogobojaznosti!“ (el-Ma’ida, 2.) – što je jedan od jačih dokaza utemeljenosti ta’azijeta ili zdravo-glave.

Izjavljivanje saučešća je pohvaljen čin kako prije tako i poslije ukopa mejta. Šafije kažu da je izjavljivanje saučešća propisano od trenutka smrti osobe i traje nakon njegova ukopa tri dana; tri dana kao približno ali ne kao i samo određeno. Ovog stava je šejh Ebu Muhammed el-Džuvejni el-Šafi’i.

Šafije smatraju da je izjavljivanje saučešća – nakon trećeg dana – mekruh/pokuđeno, zbog toga što je ono namijenjeno smirivanju srca pogođene osobe, a što se obično realizuje u toku prva tri dana, tako da je sve preko toga ponovno podsjećanje na smrt i osvježavanje žalosti i tuge kod pogođenih. Na ovome je većina učenjaka našeg mezheba. Ebul-Abbas b. el-Kas el-Šafi’i rhm., smatra da nema ničeg lošeg u izjavljivanju saučešća familiji umrlog i nakon trećeg dana, i da pravo na to ostaje stalno, pa makar se i odužilo vrijeme. Isto ovo spominje i Imamul-Haramejn rhm., od nekih šafijskih učenjaka.

Odabrano mišljenje je da se izjavljivanje saučešća neće sprovoditi nakon trećeg dana izuzev u slučaju kojeg izuzimaju šafijski pravnici tj. ako pogođena osoba bude odsutna u toku ukopa umrlog i vrati se nakon trećeg dana.“ (Pogledaj: el-Ezkar od imama Nevevija, 1/351.)

Šejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kaže: „Izjavljivanje saučešća (el-ta’azija), je lijep i pohvaljen čin (mustehabb). Imam Tirmizi rhm., bilježi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Ko izjavi saučešće pogođenoj osobi imaće nagradu kao što je ima i pogođena osoba!“, a što se tiče onoga koji svoje saučešće izjavljuje riječima: „Što propade od njegova života, neka se pridoda tebi!?“ – takve riječi nisu pohvaljene! Lijepo je da se prouči korisna dova pogođenoj osobi slijedećim riječima: „Allah ti nagradu povećao, tugu ti olakšao, i grijehe tvom umrlom oprostio!“ (Medžmu’ul-Fetava, 24/381.)

Šejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kaže: „Što se tiče toga da familija i bližnji umrlog spravljaju hranu na koju će pozivati ljude – takvo postupanje nije utemeljeno i ono je bid’at/novotarija. Džerir b. Abdullah r.a., kaže: „Okupljanje kod porodice umrlog i njihovo spravljanje hrane ostalom svijetu smo smatrali jednom vrstom kuknjave i naricanja!“ Lijepo je i pohvaljeno da se familiji umrlog spravi hrana i jelo kao što je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Spremite hranu za porodicu Džaferovu; došlo im je ono što ih je zauzelo!“ (Pogledaj: Medžmu’ul-Fetava, 24/317.)

U djelu „Fikhul-Ibadat el-Hanefi“, 1/124., stoji: „Pokuđeno/mekruh, je skupljati se kod familije umrlog radi saučešća, već će – nakon svršetka s ukopom umrlog, ljudi se razići i pozabaviti svojim poslovima!“

Stalna Komisija za Naučna Istraživanja i Fetve u KSA: šejh Abdullah b. Ku’ud, šejh Abdullah b. Gudejjan i šejh Abdul-Aziz b. Baz rhm, kažu:

Od sunneta Muhammeda s.a.w.s., je el-ta’azija i izjavljivanje saučešća bližnjima i familiji umrle osobe, što nam potvrđuje kako teorijski tako i praktični sunnet Muhammeda s.a.w.s..
Od sunneta Muhammeda s.a.w.s., je spravljanje hrane za familiju i bližnje od umrle osobe, jer se od Abdullaha b. Džafera r.a., bilježi: Kada je stigla vijest o smrti Džaferovoj onda kada je ubijen, Poslanik s.a.w.s., je rekao: „Spremite jelo za džaferovu porodicu; došlo im je ono što ih je zauzelo!“ (Hadis bilježe petorica izuzev Nesa’ije)
Okupljanje kod porodice umrloga i spravljanje hrane od strane njih za goste – nakon ukopa mejta – nije dozvoljeno, što temeljimo na predaji koju bilježi imam Ahmed rhm., br.6905.,od Džerir b. Abdullaha el-Bedželija r.a., koji kaže: „Okupljanje kod porodice umrlog i spravljanje hrane od strane njih – nakon ukopa mejta – smo smatrali jednim vidom naricanja i kukanja!“ (Br.fetve: 4504.)
Četvrto pitanje iz fetve pod rednim brojem – 3923:

Pitanje: Ako neko od mojih bližnjih umre – da li mi je dozvoljeno da odem do njegove familije kako bi im izjavio saučešće ili ne?

Odgovor: Propisano je da odeš do muških članova iz familije umrlog kako bi im izjavio saučešćše/zdravo-glavu, kao i do ženskih članova iz familije umrlog koji su ti bliži rod, a Allah dž.š., je taj koji pomoć daje. Neka je salevat i selam na našeg Poslanika – Muhammeda, na njegovu porodicu i drugove.

Odgovorio: Stalna Komisija za Naučna Istraživanja i Fetve u KSA: šejh Abdullah b. Ku’ud, šejh Abdullah b. Gudejjan, šejh Abdurrezzak ‘Afifi, šejh Abdul-Aziz b. Baz rhm.

Treće pitanje iz fetve pod rednim brojem – 5112:

Pitanje: Kakav je status izjavljivanja saučešća nekome zbog nečije smrti, i koji je dokaz koji nam govori o utemeljenosti izjavljivanja saučešća onda kada neko umre? Da li se saučešće izjavljuje klanjem krave ili kamile čemu prisustvuju ljudi? Iščekujem detalje od vas?
Odgovor: Izjavljivanje saučešća bližnjima umrle osobe je sunnet Muhammeda s.a.w.s., jer se bilježi od Poslanika s.a.w.s., da je rekao: „Nema tog vjernika koji izjavi saučešće svom bratu zbog smrti koja ga je zadesila a da ga Allah dž.š., neće odjenuti ogrtačem časti na Sudnjemu Danu!“ (Sunen Ibnu Madždžeh, br.1601.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.6879.)

Saučešće se ne izjavljuje klanjem krave ili ovce ili kamile; saučešće se izjavljuje lijepim riječima koje pomažu pogođenoj osobi u sabru i strpljenju i zadovoljstvu Allahovim dž.š., kaderom i određenjem, uz smiraj duše spram Allahovih odluka, i iščekivanje nagrade uz izvjesni strah od eventualne kazne! Allah je taj koji pomoći daje.“

Odgovorio: Stalna Komisija za Naučna Istraživanja i Fetve u KSA: šejh Abdullah b. Ku’ud, šejh Abdullah b. Gudejjan, šejh Abdurrezzak ‘Afifi, šejh Abdul-Aziz b. Baz rhm.

Peto pitanje iz fetve br. – 7579:

5 pitanje. Da li je dozvoljeno ženi da izlazi iz svoje kuće radi izjavljivanja saučešća, sa svojim sestrama, ili sa nekim od svojih mahrema, ili joj to nije dozvoljeno? Da li se u ovom slučaju izuzima neko iz propisa poput njene majke ili roditelja ili njene braće ili je u pitanju općenitost?

Odgovor: Ženi je dozvoljeno da izlazi iz svoje kuće radi izjavljivanja saučešća ako u tom njenom izlasku nema nekakvih drugih nepravilnosti poput mirisanja ili otkrivanja i sl., što bi bilo povodom iskušavanju drugih njome, i nje drugima, a Allah je taj koji pomoći daje!

Odgovorio: Stalna Komisija za Naučna Istraživanja i Fetve u KSA: šejh Abdullah b. Ku’ud, šejh Abdul-Aziz b. Baz rhm.

Peto pitanje iz fetve br. – 1988:

5 pitanje: Da li je dozvoljeno muslimanu da izjavi saučešće nevjerniku u slučaju da mu je on otac ili majka ili neko od rođaka, gdje postoji bojazan da, ako mu ne bi odao saučešće, mu mogu nauditi ili da bi ih tim postupkom možda odbio od islama?

Odgovor: Ako je cilj izjavljivanja saučešća njihovo približavanje islamu onda je takvo što dozvoljeno, i to je jedan od ciljeva šeri’ata, a isto će važiti i za odbijanje eventualne neugodnosti s njihove strane spram sebe ili muslimana tim činom. Zbog opštih islamskih stvari i pitanja će se trpiti eventualne pojedinačne štete, a Allah je taj koji pomoći daje!

Odgovorio: Stalna Komisija za Naučna Istraživanja i Fetve u KSA: šejh Abdullah b. Ku’ud, šejh Abdullah b. Gudejjan, šejh Abdurrezzak ‘Afifi, šejh Abdul-Aziz b. Abdullah b. Baz rhm..

Treće pitanje iz fetve pod brojem – 8005:

3 pitanje: Jedan čovjek je umro, i nakon što smo ga zakopali neki od nas izjaviše saučešće njegovim bližnjima kod groba. Je li takvo što dozvoljeno?

Odgovor: Takvo što je dozvoljeno, jer ta’azija i izjavljivanje saučešća nije ograničeno mjestom i vremenom, a Allah je taj koji pomoći daje!

Odgovorio: Stalna Komisija za Naučna Istraživanja i Fetve u KSA: šejh Abdullah b. Ku’ud, šejh Abdurrezzak ‘Afifi, šejh Abdul-Aziz b. Abdullah b. Baz rhm..

Pitanje: Da li izjavljivanje saučešća ima određene dane, jer se kaže da ono traje samo tri dana? Iščekujem vaš odgovor.

Odgovor: Izjavljivanje saučešća nema određene dane. Ono je propisano od momenta izlaska duše iz tijela – prije ili poslije obavljanja dženaze-namaza. Plemeniti i čisti šeri’at nema krajnje granice za izjavljivanje saučešća i ne bitno je učinio se on noću ili danju, i sve jedno je učinilo se to kod kuće ili na ulici ili u džamiji ili na groblju ili na bilo kojem drugom mjestu, a Allah je taj koji tevfika daje!“ (Pogledaj: Fetava ve Mekalat Ibnu Baz rhm., Kitabul-Džena’iz.)

Pitanje: Neki članovi iz familije umrlog iščekuju i sjede tri dana kod kuće umrlog – kakav je propis za ovo?

Odgovor: Ako sjede i iščekuju ljude radi izjavljivanja saučešća nema ničeg lošeg u tome inša’allah, kako ne bi umarali ostali svijet, ali bez spravljanja jela i hrane narodu! (Pogledaj: Fetava ve Mekalat Ibnu Baz rhm., Kitabul-Džena’iz.)

Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.