Muslimani, dobro ovo zapamtite: Ne dopustite da ljudi znaju o vama išta osim…

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Šejh Ebu Ishak el-Huvejni, rekao je: ”Ne dopusti da ljudi znaju o tebi išta osim tvoje sreće. Ne dozvoli da kod tebe vide išta osim osmijeh, makar doživio teško iskušenje, jer, u Kur’anu je tvoj džennet. Ako ti bol nanesu i rastuže te, uputi dovu Onome iznad nebesa. Ako te pitaju za tvoje stanje, neka tvoj odgovor bude zahvala Allahu i osmijeh.
Ako vidiš mrava na putu nemoj ga zgaziti i nadaj se da će ti se Allah smilovati kao što si se ti smilovao sićušnom mravu, i sjeti se da mrav čini tesbih i veliča Allaha, pa nemoj prekidati taj tesbih njegovim ubijanjem.
Kada naiđeš pored vrapca koji pije vodu, nemoj se približavati da ga ne bi uplašio, i učini to samo radi Allaha, možda će i tebe Allah učiniti sigrunim i sačuvati te na Dan najvećega straha.Kada odlučiš da baciš ostatke hrane, učini to sa nijetom i namjerom da to pojedu životinje i traži u tome Allahovo zadovoljstvo, možda će te zbog toga Allah opskrbiti odakle se i ne nadaš.
saff

Pročitajte još: Dobro zapamtite ovo! Ako Vas zadesi nesreća, bijeda ne krivite nikog osim samog sebe i uradite sljedeće

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te’ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!Kakva god vas bijeda zadesi to je zbog grijeha koje ste zaradili !Uzvišeni Allah spominje u Svojoj plemenitoj Knjizi da su brige i iskušenja koja zadese vjernike oni sami zaslužili, bilo da se radi o nevoljama koje zadese pojedince ili čitavo društvo pa kaže u suri Šura 30. ajet: ″Kakva god vas bijeda zadesi to je zbog grijeha koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.″Iz Svoje milosti je dao da su te nevolje za vjernika kao gorak lijek, kojeg bolesnik pije da se izliječi, jer brišu grijehe koji su se nagomilali na stranicama djela i podsjećaju na pokajanje i povratak Allahu, dželle š’enuhu. Vjernik može učiniti izvjesne uzroke zbog kojih će ga Uzvišeni Allah poštedjeti nevolja koje mu je propisao ili ih ublažiti.Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.w.s., rekao: Kada čovjek pogriješi, na njegovo srce stavi se tamna mrlja, pa ako se pokaje, odustane od tog grijeha i zamoli za oprost, oslobodi se njegovo srce i ono postane čisto. Ako se, pak, vrati griješenju, crnilo na srcu se povećava dok srce u potpunosti ne potamni. To je nečistoća srca koju je Uzvišeni Allah spomenuo u Kur’anu riječima: A nije tako! Ono što su radili prekrilo je srca njihova. (Musned i Džamiu-t-Tirmizi)Griješenje prema Uzvišenom Allahu ostavlja traga i ima svoje posljedice na srce i dušu čovjeka, na dunjaluku i na ahiretu. Grijeh prema Allahu, subhanehu ve te’ala, je razlog umanjivanja znanja koje se posjeduje, a također i razlog nemogućnosti sticanja novog znanja. Čisto islamsko znanje je Allahovo, subhanehu ve te’ala, svjetlo i On ga daje samo bogobojaznim osobama, dok biva uskraćeno griješnicima.Kada je Imam Šafija, rhm., došao učiti kod Imama Malika, rhm., Malik je bio zadivljen njegovim jakim pamćenjem, bistrinom uma i poznavanjem Allahove vjere, pa mu je rekao: Vidim da ti je Allah Uzvišeni podario Svoje svjetlo, stoga ga nemoj ugasiti tamom grijeha.Uskraćivanje nafake i opskrbe jedna je od posljedica griješenja prema Allahu, subhanehu ve te’ala. Svaki vjernik, ukoliko ga snađe teška situacija, pa se u njoj strpi radi Allaha, subhanehu ve te’ala, osloni se na Njega i samo kod Njega traži izlaza, Allah će mu dati izlaz odakle se i ne nada. Rekao je naš Uzvišeni Gospodar: … a onome ko se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbiće ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dovoljan … (El-Talak, 2.-3.)Za razliku od bogobojaznosti koja je uvijek bila razlogom Allahove, subhanehu ve te’ala, pomoći, griješenje i nepokornost su ti koji bivaju razlogom teškog i tegobnog života. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.w.s.: Zaista se robu uskraćuje opskrba zbog njegova griješenja. (Ahmed u Musnedu)Onaj ko griješi prema Allahu, subhanehu ve te’ala, gubi povjerenje i kod Allaha, dž.š., i kod ljudi. Neki od selefa (dobrih prethodnika) bi govorili: Kada god bi pogriješio prema Allahu, subhanehu ve te’ala, to bih primijetio na svojoj ženi, pa čak i na svojoj jahalici.Rekao je Hasan el-Basri, rhm.: Griješnici su kod Allaha izgubili svaku vrijednost, jer da nije tako Allah bi ih sačuvao griješenja. Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: … a koga Allah ponizi, niko ga ne može poštovanim učiniti. (El-Hadždž, 18.)Griješnik gubi svaki osjećaj za veličinu grijeha. On ih vidi sitnim i postaju mu svakodnevnica. Bilježi Imam Buhari rhm. od Ibn Mes’uda, r.a., da je rekao: Vjernik kada počini grijeh, vidi ga velikim kao brdo i svakog časa očekuje da se ono sruči na njega i uništi ga, dok griješnik svoj grijeh vidi poput mušice koja sleti na njegov nos, a on je otjera rukom.Griješnika ne bole njegovi grijesi, baš kao što neko lijepo reče: Mrtvoga ne bole rane. Zbog toga na grijeh ne uzvraća pokajanjem, nego svoje prohtjeve i uživanja stavlja iznad pokornosti Allahu, zbog koje je stvoren.Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: Kaži ti Meni, hoćeš li ti biti čuvar onome koji je strast svoju za boga svoga uzeo? (El-Furkan, 43.)Neki od prethodnika su smatrali da se ovdje misli na onoga ko se za svačim, što god mu na um padne, povodi, pa na ovome svijetu živi kao životinja, ne znajući za svoga Gospodara i ne robujući Mu kako je to On naredio i zabranio, nego biva od onih, za koje Uzvišeni kaže: … koji se naslađuju i žderu kao što stoka ždere … (Muhammed, 12.)Međutim, uživaće u tome kratko vrijeme, jer njegovo griješenje je uticalo na skraćivanje njegova života. Islamski učenjaci su se podijelili u tri grupe po ovome pitanju:

1. Jedni od njih kažu da se griješnicima uskraćuje bereket u životu, tako da, ma koliko dugo živjeli, život im prođe brzo, kao da su na jedna vrata ušli, a na druga izašli.

2. Drugi kažu da uistinu griješenje čini život kraćim, pa tako ukoliko čovjek konzumira neka opojna sredstva, nakon kraćeg vremena ona će uticati na njegovo zdravlje i ubrzati njegov odlazak sa ovoga svijeta.

3. Treći kažu da je pravi život život srca, a Allah, subhanehu ve te’ala, je učinio srca griješnika mrtvim, kao što kaže: … tvari su, nisu živi. (El-Nahl, 21.) Tako da su griješnici ustvari mrtvaci koji dunjalukom hode.

Kao što na dunjaluku njihov život nije bio ispunjen istinskom srećom i na budućem svijetu neće živjeti životom sreće i rahatluka, niti će moći umrijeti pa da izgube osjećaj patnje i bola nego će im biti, kao što kaže Allah Uzvišeni: … i smrt će mu sa svih strana prilaziti, ali on neće umrijeti, njega će teška patnja čekati. (Ibrahim, 17.)Ono o čemu treba svaki griješnik da razmisli, jeste da sve posljedice koje ga pogađaju zbog njegovih grijeha osjećaju i snose posljedice svi ostali na dunjaluku, ljudi i životinje. Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru … (El-Rum, 41.)Rekao je Ebu Hurejre, r.a.: Zbog griješenja griješnika uskraćuju se blagodati i pticama u gnijezdu.Rekao je Mudžahid, rhm.: Kada se desi teška godina i kada se uskrati kiša, životinje proklinju griješnike od Ademovih sinova i govore: Ovo su znaci griješenja sinova Ademovih.Molim Allaha, subhanehu ve te’ala, da nas sačuva griješenja, javnog i tajnog, i da nas učini od onih koji neće gledati u beznačajnost grijeha, nego u veličinu Onoga prema kome se čine grijesi.
Allahumme Amin

Neki uslovi za istigraf su:

1) Bogobojaznost: izvršavanje Allahovih naredbi, izbjegavanje javnih i tajnih grijeha, i svijest o Allahovom prisustvu pri svakom učinjenom djelu. Rekao je Uzvišeni Allah: ″…a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći″ (Talak, 2.). Kaže Ibn Abas u komentaru ovog ajeta: ″tj. spasit će ga od svake dunjalučke i ahiretske nevolje. Rebi’ ibn-Husejm kaže: ″On će mu izlaz naći″ tj. iz svake krize.Hadis kojeg prenosi ibn-Abbas takođe ukazuje na plod bogobojaznosti i njen uticaj na život vjernika kada mu je Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: ″Mladiću, ja ću te poučiti nekoliko veoma bitnih riječi: ’’pazi na Allaha (tj. pazi na Njegove naredbe i zabrane), On će na tebe paziti (tj. štiti i pomagati), pazi na Allaha pa ćeš Ga naći uvijek u svojoj blizini (kako te pomaže), ne zaboravi na Allaha u bogatstvu, On te neće zaboraviti u siromaštvu.″ Rekao je Uzvišeni Allah: ″I neka se ničega ne boje i ni za čim nek ne tuguju Allahovi štićenici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali.″ (Junus, 62-63.)

2) Dobra djela i dova. Ovdje kao primjer možemo uzeti hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim o trojici ljudi kojima je stijena zatvorila ulaz u pećinu u koju su se sklonili pa su rekli: ″spasit ćemo se samo ako budemo nastojali da se približimo Allahu našim dobrim djelima″ pa je svaki od njih spomenuo dobro djelo nakon čega se stijena rascijepila te su tako izašli iz pećine. U Sahihu-džami’is-sagir se navodi hadis: ″Skrivena sadaka ublažuje srdžbu Gospodara, održavanje rodbinske veze produžuje život a činjenje dobrog djela štiti od nesretne pogibije.″Neka svaki vjernik bude ubjeđen da Allah neće uskratiti pomoć onome ko radi dobra djela iskreno radi Allaha i da će ga štiti i pomagati. Kao što je Hatidža, r.a., rekla Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, kada se uplašen, nakon susreta sa Džibrilom, a.s., vratio iz pećine Hira podsječajući ga na njegove lijepe osobine i dobra djela te da ga kao takvog Allah neće napustiti, već će ga štititi i pomagati: ″A ne, tako mi Allaha, On te nikada neće poniziti jer ti održavaš rodbinske veze, govoriš istinu, pomažeš slabašne, udjeljuješ siromašnim, uvažavaš goste i pomažeš u svakom dobru.″Slučaj Junusovog naroda je još jedan primjer utjecaja dove na otklanjanje ili ublažavanje nevolje. Kaže Uzvišeni Allah: ″Zašto nije bilo nijednog grada koji je povjerovao i kome je vjerovanje njegovo koristilo, osim naroda Junusova, kome smo, kada je povjerovao, sramnu patnju u životu na ovom svijetu otklonili i život mu još izvjesno vrijeme produžili?″ (Junus, 98.)Kaže Ibnu Kesir, rhm., u komentaru ovog ajeta: ″Kada je Junusov narod ugledao predznake kazne, na koju ih je Junus upozoravao, izišli su sa porodicama i stokom i skrušeno molili Allaha pa im se Allah smilovao i otklonio od njih kaznu.″Ibnu Kajjim El-Dževzije, rhm., u svojoj knjizi El-Dževabu-l-kafi govoreći o dovi kaže: ″Dova je jedan od najkorisnijih lijekova, suparnik nevoljama, spriječava je, a ako se dogodi odklanja je ili je ublažava, ona je je oružje vjernika.U odnosu na nevolju dova ima tri situacije:

1. da bude jača od nevolje te je odbije,
2. da dova bude slabija od nevolje te je ne mogne odbiti već je ublaži,
3. da i dova i nevolja budu jednakog inteziteta te jedna drugu suzbije.″

3) Često spominjanje Allaha i traženje oprosta od njega. Kaže Uzvišeni Allah: ″… i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti.″ (El-Enfal, 33.) On je otklonio patnju Junusa, a.s., kada je bio u utrobi ribe zbog toga što je mnogo Allaha spominjao i od Njega oprost tražio. Kaže Allah, dželle š’enuhu: ″I riba ga proguta, a bio je zaslužio prekor i da nije bio jedan od onih koji Allaha hvale sigurno bi ostao u utrobi njenoj do Dana kada će svi biti proživljeni.″ (Safat, 142-144.) Dova kojom je Junus, a.s., tražio oprost od Allaha je: ″nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si a ja sam se zaista ogriješio prema sebi″ (Al-Anbija)Za ovu dovu Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao: ″Dova Zennuna (Junusa) kojom je molio kada je bio u utrobi ribe: ’’nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si a ja sam se zaista ogriješio prema sebi’’ nikada musliman neće njome nešto tražiti a da mu Allah, dželle š’enuhu, neće uslišati.″

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Iskreno pokajanje – tevba

Većina ljudi i ne poznaje vrijednost i veličinu pokajanja, njegovu suštinu, da ne govorimo da li je čine sa znanjem i djelom. Ukoliko i saznaju vrijednost tevbe, ne poznaju put i način do nje, pitaju odakle i kako da počnu. Zato, upoznajmo se sa ovom velikom Allahovom, subhanehu ve te’ala, milošću i koristimo je u svakom danu,sekundi i minuti jer neznamo kada ce nam melek smtri doci. Upoznajmo se ovom prilikom sa suštinom samog pokajanja, vrijednošću i veličinom pokajanja, načinom iskrenog pokajanja. Progovorimo nešto o sljedećem:

*Svi smo mi griješnici
*Gdje je put sreće i uspjeha?
*Ali, šta je to tevba?
*Zašto da učinim tevbu?
*Kako da se pokajem za svoje grijehe i vratim svome Gospodaru?
*Uslovi iskrenog pokajanja
*Znakovi primljene tevbe
*Čuvaj se odgađanja tevbe
*Ne obmanjuj se lijepim i ugodnim životom

Svi smo mi griješnici

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, svi smo mi griješnici. Jedanput se približimo Svevišnjem Allahu a drugi put udaljimo se od Njega! Jedanput svjesni smo Njegove prisutnosti, svjesni smo da nas On nadzire i prati, zna svako i malo i veliko djelo koje učinimo; dočim, drugi put, zaokupi nas nemar i zaborav na Njega Uzvišenog, usljed čega neminovno počinimo grijeh. Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: „Svaki čovjek, sin Ademov, je griješnik, a najbolji od griješnika jesu oni koji se kaju.” (Tirmizi a Albani ga je ocijenio dobrim)Griješenje, nemar i zaborav svojstveni su čovjeku i Allahova milost je velika kada je tom slabašnom čovjeku ostavio vrata tevbe sve dok ne umre, naredio mu da se vraća svome Gospodaru kada god ga svladaju grijesi. Da nije ove velike Allahove milosti, doista bi čovjek bio u teškom stanju, njegova čežnja i nastojanje za vraćanjem Allahu, subhanehu ve te’ala, bile bi slomljene, nada u Allahov oprost i milost prekinuta. Subhanallah!!! Kako li je lijepa priča koju spominje veliki islamski autoritet Ibnul-Kajjim, rahmetullahi ‘alejh, u svome djelu „Medaridžu salikin” kada govori o ovoj velikoj neizmjernoj Allahovoj milosti po ljude. Kaže: „Od jednog od ispravnih prethodnika prenosi se da je u jednoj uličici vidio kako se vrata jedne kuće otvaraju i iz nje izlazi dječačić plačući i vapeći, tražeći pomoć. Iza njega je bila majka koja ga je istjeravala. Nakon što ga je istjerala, ispred njegova lica zalupila je vrata i zaključala ih. Krenuo je dječačić, napravio nekoliko koraka i stao. Razmišljao je. Nije znao, pored svoje kuće iz koje je istjeran, drugu kuću koja bi mu pružila utočište. Nije poznavao nikoga drugog pored svoje majke da bi ga prihvatio. Tužan, slomljena srca, ponovo se vratio kućnim vratima. Našavši ih zaključana, legao je ispred njih, svoj obraz spustio na prag i zaspao. Nakon nekog vremena, vrata su se otključala i na njih je izašla majka. Vidjevši svog sinčića kako spava s obrazom položenim na prag, nije mogla da se suzdrži, da ga ne uzme u svoje naručje. Prihvatila ga je u naručje, poljubila i rekla: ‘Sinčiću moj, kuda ideš od mene? Ko će ti pružiti utočište pored mene?! Zar ti nisam rekla da mi se ne suprostavljaš i da mi ne budeš nepokoran? Zar ti nisam rekla da me svojim ponašanjem ne tjeraš da postupim suprotno svojoj milosti, brizi i dobru kojeg ti želim?!’ Zatim ga je unijela u kuću.” Razmislimo o ovom majčinom postupku, ovim majčinim riječima a zatim poslušajmo riječi Allahova poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Allah je milostiviji prema Svojim robovima od majke prema svome djetetu.”

Gdje je put do sreće i uspjeha?

Dragi moj brate, plemenita i cijenjena sestro, odgovor na vaša pitanja, vaše zahtjeve: Želim duševni smiraj i sreću, želim uspjeh i spas, želim oprost i milost, ali put i način koji vode do toga ne poznajem. Poput sam utopljenika koji traži da mu neko pruži ruku, pruži pomoć, poput onoga koji u tminama želi da mu neko osvijetli put i izlaz iz istih.

Gdje je taj put?

Odgovor: put je jasan kao Sunce u zenitu, jasan kao Mjesec u noći Bedra!
Put je jedan: put tevbe – pokajanja. Put traženja Allahova oprosta i Njegove milosti. To je put sreće i uspjeha. Lahak put, otvoren i prohodan za tebe u svakom trenutku. Na tebi je samo da zakoračiš njime.Naći ćeš odgovor u Allahovim, subhanehu ve te’ala, riječima: „Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji, zatim, na Pravom putu istraje.” (Prijevod značenja Ta Ha, 82.)Ukoliko ti se grijeh koji imaš pri sebi učini velikim, ogromnim. Pomisliš da za njega nema oprosta, sjeti se kršćana i onoga što govore o Uzvišenom Allahu: „Allah je jedan od trojice.” Sjeti se jevreja i njihova govora o Allahu: „Doista, Allah je siromašan, a mi smo bogati.” I pored svih tih govora Allah ih poziva da Mu se pokaju i zatraže oprosta od Njega, a On mnogo prašta i Milostiv je: „Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, Allah mnogo prašma i Milostiv je.” (Prijevod značenja El-Maida, 74.)Ako ti se tvoj grijeh učini ogromnim, sjeti se grijeha mnogobožaca. O njima Uzvišeni kaže: „pa, ako se pokaju i budu obavljali namaz i davali zekat, braća su vam u vjeri.” (Prijevod značenja Et-Tevba, 11.)Ma koliko i kakvih imao grijeha, znaj da će ti ih Uzvišeni Allah oprostiti ukoliko se iskreno pokaješ za njih. Makar ih bilo koliko je morske pjene, Allah će ih oprostiti, ukoliko se iskreno za njih pokaješ! Makar ih bilo koliko je između nebesa i Zemlje, Allah će ti ih oprostiti, samo, padni svome Gospodaru iskreno na sedždu i zamoli ga za oprost. Ne zaboravi riječi svoga Gospodara: „Reci: ‘O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će sigurno sve grijehe oprostiti. On doista, mnogo prašta i On je Milostiv!’” (Prijevod značenja Ez-Zumer, 53.)

Ali, šta je to Tevba?

Tevba je, dragi moj brate i cijenjena sestro, povratak Uzvišenom Allahu, ostavljanje svega, javnog i tajnog, svega što Uzvišeni mrzi i čime nije zadovoljan, a zatim činjenje samo onoga čime je On zadovoljan, onoga što On voli i traži od Svojih robova. Tevba je, zaštita od očaja i beznađa! Tevba je izvor svakog dobra i svake sreće na Dunjaluku i Ahiretu. Početak, sredina i kraj vjerničkog puta ispunjen je tevbom. Tevba je ostavljanje grijeha iz straha od Uzvišenog Allaha, spoznaja prezrenosti grijeha, kajanje za činjenje istog, čvrsta odluka da se neće vratiti istom grijehu, kajanje za ono što je prošlo i okretanje Allahu, subhanehu ve te’ala, u onome što je preostalo.

Zašto da učinim tevbu?

Pitaš me: „Zašto da ostavim cigaru i alkohol kada u tome osjećam smiraj? Zašto da ostavim gledanje filmova kada mi to pričinjava zadovoljstvo? Zašto da obaram pogled, ne gledam u mlade djevojke, kada je slast mojih očiju u tome? Zašto da se vežem za namaz i post, kada ne želim da budem svezan i sputavan? Zašto i zašto? Zar čovjek ne treba da radi onošto će ga učiniti sretnim, ono u čemu će osjetiti smiraj i rahatluk, u čemu će pronaći svoju sreću? Zašto da se pokjem od svega toga?”Prije nego li ti odgovorim na tvoja pitanja, želim da znaš da ti ja ne želim ništa drugo do sreću, smiraj i rahatluk, spas i dobro, ali kako na Dunjaluku tako i na Ahiretu. Ne zaboravi a poslije ovoga svijeta ima drugi svijet koji čeka svakog od nas. Ne zaboravi da nakon ovog mejdana sjetve doći će mejdan žetve, a, doista, nećemo požnjeti osim ono što smo svojim rukama posijali. Zato, odgovarajući na tvoja pitanja, kažem ti: Pokaj se, dragi moj brate i cijenjena sestro pa učini tevbu, jer je tevba:

* Pokornost Allahovoj naredbi, jer je On Uzvišeni naredio i meni i tebi i svim vjernicima da Mu se iskreno kajemo: „O vjernici, iskreno se Allahu pokajte!” (Prijevod značenja Et-Tahrim, 8.)

*Učini tevbu jer je tevba razlog tvog uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu. Zar nije Uzvišeni rekao: „I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite!” (Prijevod značenja En-Nur, 31.) A složit ćemo se da ono što najviše priželjkujemo jeste spas i uspjeh na oba svijeta.

* Učini tevbu jer je tevba razlog Allahove ljubavi prema tebi. Zar Svevišnji nije rekao: „Doista, Allah voli one koji se mnogo kaju i one koji se mnogo čiste.” (Prijevod značenja El-Bekara, 222.) Da li postoji veća sreća i da li vjernik može biti više sretan od onoga trenutka kada sazna da ga njegov Gospodar voli?! A to će saznati onoga trenutka kada Mu se iskreno okrene, skrušeno i ponizno, visoko podignutih ruku, tražeći oprosta za svoje grijehe.

* Učini tevbu jer je tevba razlog tvoga ulaska u Džennet i spas od Vatre. Svevišnji je rekao: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše, oni će sigurno zlo proći, ali oni koji se pokaju i uzvjeruju i dobro budu činili njima se neće nikakva nepravda učiniti; oni će u Džennet ući.” (Prijevod značenja Merjem, 59-60.)

* Učini tevbu jer je tevba razlog spuštanja bereketa, jačanje snage, povećavanja imetka, poroda i drugog.

Et-Tevvāb (Onaj koji prima pokajanje)

Estagfirullahi-Gospodaru Nas oprosti nam i smiluj nam se- Allahumme amin

Uzvišeni Allah traži od nas da Ga molimo za oprost nakon svakog učinjenog dobrog djela.Tako je i Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pred kraj njegovog života objavio: ”Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze, ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao.” (En-Nasr, 1-3)Također, Uzvišeni se obraća hadžijama koji su obavili svoje hadžske obrede: ”Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.” (El¬-Bekare, 199)
Obaveza ti je, brate u islamu, da se vratiš Vlasniku svega što postoji, Sveznajućem, i da ovo malo života što ti je preostalo završiš i krunišeš istigfarom (traženjem oprosta) i tevbom (pokajanjem), ne bi li Uzvišeni Allah primio tvoja djela, oprostio ti i vratio te Svome putu.I vjerovjesnici su, neka je na njih salavat i selam, iako su bili na Pravom putu, i uprkos svojim dobrim djelima i dobročinstvu, tražili oprost od Uzvišenog Allaha.Nuh, a.s., rekao je svom narodu: ”…Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.” (Nuh, 10-12)Adem i njegova žena, nakon što su počinili grijeh, rekli su: ”Gospodaru naš” – rekoše oni – ”sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni. ” (El-A’raf, 23)Hud, a.s., kazao je svom narodu: ”…da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu…” (Hud, 3)Sulejman, a.s., nakon što je vidio svoje bogatstvo i vojsku, rekao je: ”Gospodaru moj” – rekao je – ”oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!” (Sad, 35)Ibrahim, a.s., na kraju svoga života govori: ”…i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti!” (Aš-Šu’arā ,82)Uzvišeni Allah obećao je onima koji traže oprost da ih neće kazniti na dunjaluku, ako Ga budu molili za oprost, pa kaže: ”Allah ih nije kaznio, jer si ti među njima bio; i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti. ” (Al-Anfal, 33)Obraćajući se svim ljudima, Uzvišeni kaže: ”Reci: ‘O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.‘’’ (Ez-Zumer, 53)Uzvišeni Allah hvali one koji traže oprosta čim grijeh počine, kaju se kad loše urade i sa sobom svode račun, sve zbog Živog i Vječnog, pa kaže: ‘’…i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!’’ (Ali Imran, 135-136)

Od Allahovih lijepih imena i uzvišenih svojstava su Et-Tevvāb (Onaj koji prima pokajanje) i Er-Rahīm (Samilosni): ‘’…Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je. ‘’ (El-Hudžurat, 12)

‘’On prima pokajanje od robova Svojih i prašta rđave postupke i zna šta radite.’’ (Eš-Šūrā, 25)
Uzvišeni kaže Benu Izraelćanima: ‘’Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, ta Allah prašta i samilostan je.‘’ (El-Maide, 74)

Allah nas obavještava da će oprostiti male grijehe onome ko se bude klonio velikih grijeha, pa kaže: ‘’Ako se budete klonili velikih grijeha, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvest ćemo vas u divno mjesto.’’ (En-Nisa, 31)I kaže Uzvišeni: ‘’ …a da oni koji su se sami prema sebi ogriješili dođu tebi i zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli za njih, vidjeli bi da Allah zaista prima pokajanje i da je milostiv.’’ (En-Nisa, 64)Također kaže: ‘’Onaj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi, pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – naći će da Allah prašta i da je milostiv. ‘’ (En-Nisa, 110)Pa neka je slavljen Onaj koji noću pruža Svoju milost da bi primio pokajanje onome što je danju griješio i slavljen neka je Onaj koji svoju milost pruža danju da bi primio pokajanje onome koji je grijehe činio noću, i tako stalno, sve dok sunce ne izađe sa zapada.
Kaže Uzvišeni u hadisi-kudsijju: »O robovi Moji, vi griješite i noću i danju, a Ja opraštam sve grijehe, zato me molite za oprost, oprostit ću vam.«

Kada će zatražiti pokajanje i oprost onaj koji to sada ne učini?

I kada će se vratiti Milostivom ako se sad ne vrati?
I kada će, pred Jedinim i Istinskim Sucem, svesti obračun ako to sada ne uradi? Mjeseci prolaze, jedan za drugim, grijeh se ne zaboravlja, a ti i ne žuriš da se oslobodiš i sačuvaš od Vatre.
Zar nije propast za tebe to da Uzvišeni Allah oprosti stotinama hiljada ljudi a ti ne budeš jedan od njih, i zar se zbog toga nećeš kajati?
Zato, brate moj plemeniti i sestro, požuri da se sačuvaš od Vatre, mnogo donosi salavat na Allahovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, pokajanje čini često, stalno moli za oprost i požuri sa činjenjem dobrih djela.
Ako su vam ove stvari, o Allahovi robovi, već poznate, onda oporučujem i savjetujem, i sebe i vas, da se iskreno kajemo i oprost od grijeha mnogo tražimo i da ponizno i skrušeno, pred Živim i Vječnim, dignemo svoje ruke i u dovi molimo, ne bi li nam On Uzvišeni oprostio.
Allaha mi, nemamo mi djelâ sa kojima bismo smjeli stati pred Allaha, sve su to grijesi i pogreške i svi smo mi, ustvari, siromašni i u potrebi, slabi i puni propusta.
Bojimo se da naša djela ne budu uprljana neiskrenošću i licemjerstvom, tj. da naša namjera u njima nije bila da steknemo zadovoljstvo našeg Gospodara, već smo željeli da nas drugi vide i pohvale i da preko tih naših dobrih djela steknemo ugled i reputaciju, pa da ih onda, zbog toga Uzvišeni Allah odbije i ne primi.
Ako uradimo neko dobro djelo i Uzvišeni Allah ga, Svojom neizmjerno velikom dobrotom i milošću primi, nikad ne zahvaljujemo na tome što nam je omogućio da ga uradimo.
Neki od nas misle da su veliku stvar uradili ako jedan sat provedu u namazu, učenju Kur’ana ili spominjanju i veličanju Uzvišenog.
A gdje su sati i sati uživanja, sati i sati jedenja i pijenja, igre i zabave?
Gdje su sati i sati veselja i radosti, izlazaka, putovanja?
O ti koji si zadovoljan da ti Allah bude Gospodar, islam vjera i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslanik… iskoristi svoje vrijeme u onome što će ti koristiti kod Onoga koji zna skriveno, ne bi li ti On dao da svoj život završiš i zapečatiš dobrim djelima.
I neka je slavljen Onaj koji je omogućio da pravedni, pošteni i čestiti budu pravedno nagrađeni, da oni koji su činili dobro budu lijepo primljeni, i otvorio vrata pokajanja i oprosta onima koji se kaju i oprosta traže.
Pa ko hrli ka dobru, a ko od njeg bježi, ko su sretni, a ko nesretni, ko se kaje i oprosta traži, a ko je razočaran i propao.

Molimo Onoga u čijoj ruci su ključevi srca da naša srca otvori i uputi, da nas oslobodi Vatre i sačuva kazne džehennemske, i učini nas od onih čiji će namaz, post, dove,slavljenje i veličanje Allaha i učenje Kur’ana biti primljeni.Allahumme aminGospodaru naš, primi od nas naša dobra djela, pređi preko naših ružnih postupaka i od stanovnika Dženneta nas učini. Smiluj nam se i oprosti i Milosti Svojom uvedi nas U dzennet Firdevs bez polaganja racuna i bez predhodne kazne u kaburu i Dzehennemu.Allahumme Amin…Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu i ashabe.
Allahumme Amin

svjetlo-dunjaluka