NAJVEĆE oružje mu’mina – Vjernika

Neprijatelj je svakom belaju, otklanja ga i suzbija. Sprijecava zlo da se desi, a kada se desi otklanja ga i umanjuje. Dova je oružje vjernika. Dova je najveci ibadet jer je to alamet poniznosti Allahu i potrebe za Njim. Znak je skrušenosti srca, želje za onim što je kod Allaha, straha od Njega te priznanja slabosti i potrebe za Allahom.

Ostavljanje dove je znak oholosti, okrutnosti srca i okretanja od Allaha, kao što je to put koji vodi u Vatru.

Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Naredio je da Mu se dove upucuju i obecao da ce ih ispuniti. Svjedocim da nema drugog istinskog boga osim Allaha i donosim salavat i selam Njegovom odabranom robu i poslaniku Muhammedu. Ko to ne sanja i ne želi da bude od onih kojima se dova uslišava? Kada nešto zatraži od svog Gospodara, On se odazove. Ni jedan trenutak ne možemo bez Allaha. Za Njim smo u potrebi pri svakom udisaju i još cešce. Koliko samo u jednom danu dovimo Allahu za naše dunjalucke i ahiretske potrebe? A kome ce Allah dove uslišati? Kome ce se Allah odazvati?

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Medu Allahovim robovima, zasigurno, ima onih koji, kada nešto zatraže zaklinjuci se Allahom, Allah im udovolji.” (Buharija, Muslim i drugi)

Ibadet kroz koji se jasno ocituje robovanje Uzvišenom Allahu je dova.

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: “Dova, to je ibadet”, a zatim je proucio Allahove rijeci: “Gospodar vaš je rekao: ‘Pozovite Me i zamolite, Ja cu vam se odazvati! Oni koji iz oholosti nece da Me obožavaju uci ce, sigurno, u Džehennem poniženi.’” (Prijevod znacenja El-Mu’min, 60; a hadis bilježi Ebu Davud i Tirmizi, hasan-sahih.)

U brojnim ajetima Uzvišeni Allah nareduje da Mu se upucuju dove i obecava da ce ih uslišati. Pohvalio je Svoje poslanike rijecima: “Oni su žurili da što više dobra ucine i dovili su Nam u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni.” (Prijevod znacenja El-Enbija’, 90.)

Obavijestio je da je blizu, uslišava dovu onom ko Mu se obrati: “A kada te Moji robovi za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli.” (Prijevod znacenja El-Bekare, 186.)

Naredio je Svojim robovima da Mu se dovom skrušeno obracaju, narucito kada su u teškoci i belaju; jer samo On istinski koristi i šteti i samo On nedace otklanja. Rekao je:“Onaj ko se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva i koji zlo otklanja.” (Prijevod znacenja El-Neml, 62.)

Uputio je ukor onima koji Ga ne prizivaju kada se nadu u nedacama i teškocama, pa je rekao: “A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimaštinom i bolešcu ih kažnjavali ne bi li Nas skrušeno prizivali. Trebalo je da Nas skrušeno prizivaju kada im je kazna Naša došla! Ali, srca njihova su tvrda ostala, a šejtan im je lijepim prikazivao ono što su radili.” (Prijevod znacenja El-En’am, 42-43.)

To je sve samo Allahova milost i plemenitost. On je neovisan o Svojim stvorenjima, a pored toga, nareduje im da Mu dove kada se nadu u teškoci, jer oni su u potrebi za Allahom i Njegovom pomoci. Rekao je Uzvišeni: “O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allaha je neovisan i hvale dostojan.” (Prijevod znacenja Fatir, 15.)

A u hadis-kudsiju je kazao: “Robovi Moji, svi ste vi u zabludi osim onih koje Ja uputim, zato od Mene uputu tražite Ja cu vas uputiti. Robovi Moji, svi ste vi gladni osim onih koje Ja nahranim, zato tražite od Mene da vas nahranim Ja cu vas nahraniti. Robovi Moji, svi ste vi neodjeveni osim onih koje Ja odjenem, zato od Mene tražite Ja cu vas odjenuti. Robovi Moji, vi, zasigurno, griješite nocu i danju, a Ja praštam sve grijehe, zato od Mene oprosta tražite Ja cu vam oprostiti.” (Muslim)

Zapreke dove

Zato, Allahov robe, dovi, i znaj da uslišenje ima svoje uvjete koji se moraju ispuniti. Allah je obecao da ce uslišati dovu onom ko Mu se obrati, a Allah Svoje obecanje ne krši. Covjek je taj koji svojim djelima uzrokuje da mu dova ne bude uslišana. Prvi korak na putu da postanemo od onih kojima se dova uslišava je da se upoznamo sa onim što sprijecava uslišenje dove, adabima dove, nacinima na koje se dovi te odabranim vremenima u kojima se dova ne odbija. Uslišenje dove sprijecavaju slijedece stvari:

? Ostavljanje vadžiba – Allahovih naredbi i cinjenje harama. Onaj ko ostavlja vadžibe i cini zabranjeno udaljio se od Allaha i oslabio je vezu sa svojim Gospodarem. Neka ne bude iznenaden kada se nade u teškoci te uputi dovu pa ne nade odaziv i pomoc.

Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Znaj za Allaha kada si u blagostanju On ce za tebe znati kada si u teškoci.” (Ahmed, sahih). Tj. kada se covjek boji Allaha, ne prelazi granice koje je On postavio i cuva Allahovo pravo kada je u obilju, bogatstvu i rahatluku, time jaca vezu sa svojim Gospodarom i postaje poznat kod Allaha po pokornosti i Njemu drag, pa kada se nade u teškoci njegov Gospodar zna za njega i odaziva mu se kada ga dovom pozove.

Došlo je u hadisu kudsiju: “Moj rob Mi se ne približava necim Meni dražim od onog što sam mu naredio, i ne prestaje Moj rob približavati Mi se cineci dobrovoljne ibadete sve dok ga ne zavolim. A kada ga zavolim, onda, Ja budem njegov sluh kojim on sluša , njegov vid kojim gleda, njegove ruke kojima on radi, njegove noge kojima on hoda (u svemu tome radi ono što Allah voli). Pa kada nešto zatraži, Ja cu mu sigurno dati. A ako zatraži Moju zaštitu, sigurno cu ga u zaštitu uzeti.” (Buharija).

Onaj ko bude bogobojazan i Allahu pokoran kada je u lahkoci, Allah ce ga pomoci u teškoci.

Kao što je Allah rekao o Svom poslaniku Junusu, ‘alejhisselam, kada se našao u utrobi ribe: “I da nije bio jedan od onih koji Allaha hvale, sigurno bi ostao u utrobi njenoj do dana kada ce svi biti oživljeni.” (Prijevod znacenja Es-Saffat, 143-144.) Tj. stomak ribe bi bio njegov kabur u kojem bi ostao sve do Sudnjeg dana. Naši prethodnici su kazali: Znajte za Allaha kada ste u lahkoci, On ce za vas znati kada ste u teškoci.

Junus, ‘alejhisselam, je znao za Allaha i puno Ga spominjao, pa kada se našao u utrobi ribe, Allah ga je izbavio i rekao: “I da nije bio jedan od onih koji Allaha hvale, sigurno bi ostao u utrobi njenoj do dana kada ce svi biti oživljeni.” A faraon je bio silnik koji je zaboravljao Allaha, pa kada se poceo daviti uzviknuo je: “Ja vjerujem da nema boga osim Onog u kojeg vjeruju sinovi Israilovi i ja se pokoravam!” Pa mu je Allah odgovorio: “Zar sada, a prije si neposlušan bio i razdor sijao?!” (Prijevod znacenja Junus, 90-91.)

? Jedenje harama je od glavnih smetnji uslišenja dove. Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, spominje jednog covjeka koji je dugo na putovanju, rašcupane kose i prašnjav, diže ruke prema nebu i govori: “Moj Gospodaru, moj Gospodaru!” A hrana mu haram, pice mu haram, odjeca mu haram, izrastao od harama, pa odkud da mu se usliša?! (Muslim). Ovim hadisom se ukazuje da upotreba harama u hrani, picu, odjeci i tome slicnom sprijecava uslišenje dove.

? Neiskrenost u dovi, jer Allah je rekao: “Zato, dovite Allahu, iskreno Mu ispovijedajuci vjeru.” (Prijevod znacenja El-Mu’min, 14.)“I ne molite se pored Allaha nikome.” (Prijevod znacenja El-Džinn, 14.)

Oni koji pored Allaha prizivaju druge, poput raznih idola, mrtvih u kaburima, za koje se vjeruje da su Allahovi dobri robovi – evlije, meleke ili poslanike, takvima Allah nece uslišati dovu, jer nisu iskreni u svojim dovama.

Takoder, oni koji uzimaju mrtve za posrednike u dovi te govore: Allahu, molim te ugledom tog i tog! Takvom se dova nece uslišati jer dovi na nepropisan, novotarski nacin koji nije bio praksa Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, niti njegovih ashaba, Allah njima zadovoljan bio. Allah je naredio da se direktno Njemu obracamo bez icijeg posredovanja, rekao je: “A kada te Moji robovi za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli.” (Prijevod znacenja El-Bekare, 186.) “Pozovite Me i zamolite, Ja cu vam se odazvati!” (Prijevod znacenja El-Mu’min, 60.) Ukoliko bi se desilo da se novotarima ili mušricima usliša dova, to je samo poigravanja šejtana sa njima i iskušenje od Allaha.

? Odsutnost srca prilikom upucivanja dove. Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Dovite Allahu uz ubjedenost da ce vam se odazvati, i znajte da Allah ne prima dovu nemarnog srca.” (Tirmizi i Hakim, hasen)

? Ostavljanje naredivanja da se cini dobro i ostavlja zlo. Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Tako mi Onog u cijoj ruci je moja duša, ne budete li naredivali da se cini dobro i zabranjivali da se cini zlo, Allah ce vam ubrzo poslati Svoju kaznu, pa cete Mu doviti, a On vam se nece odazvati.” (Tirmizi, hasen)

Adabi dove

Nakon što se Allahov rob, koji želi da mu dova bude primljena, kloni stvari koje sprecavaju uslišenje dove, treba povesti racuna o adabima dove, koji cine da se dova gotovo nikada ne odbija. Od tih adaba je da prije dove podijeli sadaku. Da dovi prisutna srca punog pouzdanja u Allaha, ponizno i skrušeno.

Da dovi u nekom od vremena u kojima se dova prima. Da se okrene prema Kibli, da bude pod abdestom, da podigne ruke, da pocne sa zahvalom Allahu, da donese salavate na Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da se prije nego što spomene svoju potrebu iskreno pokaje Allahu i traži oprosta.

Da bude ustrajan u dovi i potraživanju, nadajuci se Allahovoj milosti i strahujuci od Njegove srdžbe. Da traži pominjuci Allahova imena i sifate, te da dovi rijecima prenešenim od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, za koje se vjeruje da u sebi sadrže Allahovo najvece ime koje kada njime bude pozvan uslišava dovu.

Vremena kad se dova uslišava

Hadisi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ukazuju na odredena vremena u kojima se dova uslišava. Kao na primjer:

? Zadnja trecina noci. Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Naš Slavljeni i Uzvišeni Gospodar svake noci, kada ostane zadnja trecina, silazi na dunjalucko nebo i pita: ‘Ko Me doziva pa da mu se odazovem? Ko od Mene traži pa da mu dam? Ko Mene moli za oprost pa da mu oprostim?’” (Buharija, Muslim i drugi).

? Za vrijeme ezana, kao što na to upucuje hadis: “Dvije dove se ne odbijaju ili rijetko da se odbiju: dova prilikom ezana i u borbi kada se krv prolijeva.” (Ebu Davud, sahih).

? Izmedu ezana i ikameta. Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Dova izmedu ezana i ikameta se ne odbija pa zato dovite!” (Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi, sahih).

? Nakon farz namaza. Upitan je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Koja dova je najpreca da bude uslišana? Rekao je: Dova u zadnjem dijelu noci i nakon propisanih namaza.” (Tirmizi, hasen).

? Kada se imam u toku džume-namaza penje na minber, pa dok se ne klanja namaz. Ebu Musa El-Ešari, radijallahu ‘anhu, kaže da je cuo Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kako govori o vremenu uslišenja dove petkom: “To vrijeme je od kada imam sjedne, pa dok se namaz ne završi.” (Muslim).

? Petkom nakon ikindije, pred završetak dana. Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Dan džume (petak) ima dvanaest sahata, kada Allahov rob musliman u jednom od njih nešto zatraži, Allah ce mu dati. Tražite ga u zadnjem dijelu dana nakon ikindije namaza.” (Ebu Davud i Nesai, sahih).

Razlozi ne primanja dove

Prenosi Abdullah b. Burejde od svoga oca, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, cuo covjeka kako dovi rijecima: “Allahu, molim Te time što svjedocim da si Ti bog, nema boga osim Tebe, Jedinog, Onog koji je utocište svakom, nije rodio niti je roden i niko Mu ravan nije.”

Pa je rekao: “Doista je tražio od Allaha imenom kojim kada se zatraži daje, i kada se dovi usliša.” U drugoj predaji je receno: “Tražio je od Allaha Njegovim najvecim imenom.” (Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi, Ibnu Madže, Ibnu Hiban, sahih).

Rekao je Ibnu Kajjm, rahimehullahu: “Dova je jedno od najjacih sredstava kojima se otklanjaju neugodnosti i postiže traženo.

Medutim, ponekad dova ne urodi plodom, a razlog tome je:

? Slabost u samoj dovi, jer se traži nešto neprikladno, nešto što Allah ne voli.
? Slabost u srcu, zbog neusmjerenosti Allahu i nepouzdanja za vrijeme dove. Takvo srce lici labavom luku iz kojeg kada se ispali strijela ne odlazi daleko.
? Postojanje onog što sprijecava uslišenje dove, poput jedenja harama ili perde koja prekriva srce zbog mnoštva grijeha, prepuštenosti gafletu, nemaru i prolaznim užicima koji su zavladali tim srcem.

Vrijednost dove

Takoder je rekao: Dova je jedan od najucinkovitijih lijekova. Neprijatelj je svakom belaju, otklanja ga i suzbija. Sprijecava zlo da se desi, a kada se desi otklanja ga i umanjuje.

Dova je oružje vjernika. Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Dova pomaže u onom što se desilo i u onom što se nije desilo, zato, Allahovi robovi, dovite!.” (Hakim, hasen, pogledati: Ed-Da’u ved-deva’, 21-26, skraceno.)

Dova je najveci ibadet jer je to alamet poniznosti Allahu i potrebe za Njim. Znak je skrušenosti srca, želje za onim što je kod Allaha, straha od Njega te priznanja slabosti i potrebe za Allahom. Ostavljanje dove je znak oholosti, okrutnosti srca i okretanja od Allaha, kao što je to put koji vodi u Vatru.

Rekao je Uzvišeni: “Gospodar vaš je rekao: ‘Pozovite Me i zamolite, Ja cu vam se odazvati! Oni koji iz oholosti nece da Me obožavaju uci ce, sigurno, u Džehennem poniženi.’” (Prijevod znacenja El-Mu’min, 60.)

S druge strane, upucivanje dove Allahu je put koji vodi Džennetu. Rekao je Uzvišeni: “I obracace se jedni drugima i jedni druge ce pitati: ‘Prije smo medu svojima strahovali’, govorit ce: ‘Pa nam je Allah milost darovao i od patnje u ognju nas sacuvao. Mi smo Ga ranije dovili, On je, doista, dobrocinitelj i milostiv.” (Prijevod znacenja Et-Tur, 25-28.)

U ovom ajetu Allah govori o stanovnicima Dženneta koji jedni druge pitaju o dunjaluku, vremenu kojeg su tamo proveli, djelima koja su cinili i o onom što ih je uvelo u Kucu pocasti, pa su rekli: ono što nas je uvelo u Džennet i ove blagodati i užitke je to što su na dunjaluku bili u strahu od svog Gospodara i Njegove kazne, pa su ostavili grijehe i cinili dobra djela pa im je Allah podario uputu i sacuvao ih ponižavajuce kazne iz Svoje dobrote i plemenitosti; jer su oni na dunjaluku dovili Allahu i tražili da ih sacuva od patnje u Vatri i da ih uvede u Kucu užitka.

Zato, Allahov robe, ne posustaj u dovi i iskrenom traženju od Allaha Uzvišenog. “Dovite svome Gospodaru ponizno i u sebi, ne voli On one koji se previše glasno mole. I ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen, a Njemu se molite sa strahom i nadom, milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela cine.” (Prijevod znacenja El-A’raf, 55-56.)

dzemat-sabah