Čovjek koji će najvjerovatnije zamijeniti Olafa Scholza na mjestu njemačkog kancelara nakon pada koalicione vlade u ponedjeljak, zaradio je svoje bogatstvo radeći u privatnom sektoru prije nego što se vratio u politiku sa 63 godine.
Ta poslovna pozadina može biti ohrabrujuća za mnoge Nijemce jer je politička turbulencija koja pogađa jednu od najmoćnijih evropskih ekonomija dijelom uzrokovana stagnirajućom ekonomijom zemlje. Ako se ankete održe, Scholzov nasljednik na mjestu kancelara mogao bi biti Friedrich Merz, sada 69-godišnji lider rivalske konzervativno-centrističke kršćansko-demokratske unije. On se nudi da njemački ekonomski motor ponovo zuji nakon godina stagnacije.
“Napuštate zemlju u jednoj od najvećih ekonomskih kriza u poslijeratnoj historiji”, rekao je Scholzu pred poslanicima u ponedjeljak, neposredno prije nego što su glasanju o povjerenju.
“On pokušava vratiti Njemačku koja funkcionira”, rekla je Sudha David-Wilp, regionalni direktor njemačkog Marshall fonda, istraživačke organizacije sa sjedištem u Berlinu. Ona je dodala da Merz želi da stvori okruženje “gdje privreda proizvodi i gdje postoji visok rast”.
Kako je Njemačka dospjela ovdje
Scholzov gubitak povjerenja Parlamentu u ponedjeljak znači kraj njegove koalicione vlade i prijevremeno glasanje za novo zakonodavno tijelo, najvjerovatnije do februara. Ankete pokazuju da ga mnogi Nijemci smatraju odgovornim za neuspjehe njegove svađe, trostranačke koalicije, koja je uključivala Zelene i Slobodne demokrate.
Prije ovosedmičnog glasanja o nepovjerenju, sljedeći izbori u zemlji trebali su biti održani u septembru, a glavne političke stranke su se već pripremale, a partijski kandidati za kancelara su već jasni. Kolaps vlade Scholza samo je ubrzao tajming.
Trenutno, oko 18 posto njemačkih birača kaže da bi glasalo za socijaldemokrate Scholza, daleko manje od otprilike 32 posto koji kažu da preferiraju demokršćane Merza. Ali kada su ga pitali o njegovom protivniku, Scholz je nedavno rekao da je sretan što se protiv njega bori Merz, a ne neko drugi iz duboke konzervativne klupe.
“Mislim da sam nešto hladniji od njega”, rekao je Scholz na javnoj televiziji u novembru.
Nekoliko kandidata, ali nijedan nije posebno popularan
Među četiri čovjeka koji vode glavne stranke koje izlaze na izbore, nijedan nije posebno popularan, rekao je Stefan Merz, direktor Infratest dimap, kompanije za istraživanje javnog mnjenja, koji nije u srodstvu sa liderom kršćansko-demokratske unije.
Ali u nedavnoj anketi Infratesta, 30 posto ispitanika reklo je da im se sviđa posao koji je radio drugi Merz, što ga stavlja ispred u polju od četiri. Stefan Merz je primetio da je među nizom neprivlačnih kandidata lider demokršćana bio najmanje slab. “Ako Unija treba da pobijedi na izborima, na šta u ovom trenutku sve ukazuje, onda je to uglavnom zbog političkih pitanja, a ne nužno zbog Friedricha Merza”, rekao je.
Uspon kroz redove
Merz je rođen i još uvijek živi u Sauerlandu, okrugu zapadne Njemačke poznatom po brdima, teškoj hrani i slikovitoj prirodi. Odatle je prvi put izabran u Evropski parlament 1989. godine, a zatim u njemački parlament 1994. godine, koji je tada još bio u glavnom gradu Zapadne Njemačke, Bonu.
Iako dolazi iz iste stranke kao i bivša kancelarka Angela Merkel, g. Merz, obornički političar stare škole, na mnogo je načina polarna suprotnost gospođi Merkel.
Popeo se u redove kako bi vodio poslaničku grupu demokršćana, ali ga je ubrzo zbacila druga zvijezda u stranci — Merkel. Tada se Merz okrenuo iz politike i započeo unosnu advokatsku karijeru.
“Sviđala mi se činjenica da je i on bio svjestan moći”, napisala je Merkel o gospodinu Merzu u svojoj nedavno objavljenoj autobiografiji . “Ali postojao je problem od samog početka: oboje smo želeli da budemo šefovi.”
Gospodin Merz se obogatio radeći kao advokat i lobista. Prije povratka u politiku, bio je predsjednik nadzornog odbora njemačke podružnice BlackRocka, američke investicijske kompanije. Iako njegovo vodstvo nije rezultiralo manjim brojem anketa za AfD, to bi moglo pomoći da se spriječi njegova stranka CDU da izgubi više birača, kao što je to učinila krajnja desnica tokom godina Merkel, kažu analitičari.
Merz je ponovo ušao u parlament 2021. i — nakon dva neuspješna pokušaja — osvojio vodstvo stranke 2022. i radio na ujedinjenju članova oko sebe. “S jedne strane, on mora proći kroz svoj profil kao muškarac od jučer i uvjeriti žene, a možda i neke lijevo orijentirane glasače da njegova marka konzervativizma neće te glasače dovesti u opasnost”, rekla je David – Wilp. “I u isto vrijeme,” dodala je, “on također želi uvjeriti glasače u svoje znanje o Njemačkoj koja je dobro funkcionirala.”
Izvor:Radiosarajevo.ba