Oluja neslaganja u State Departmentu: Bijes zbog Palestine i Izraela, mišljenja podijeljena
Rastući prigovori poklopili su se s oštrom reakcijom protiv Bajdenove politike izvan Vašingtona
Ugledni američki medij “Foreign Policy” analizirao je politiku koju administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony) vode po pitanju sukoba u Palestini i Izraelu. Ona je, navode, dovela do ogromnog nezadovoljstva unutar State Departmenta.
Nakon maratonske turneje po Bliskom istoku zbog rata u Gazi, Blinken je poslao opširnu poruku američkom diplomatskom koru tokom svog putovanja.
Pravo na odbranu
U poruci od 20. oktobra pisao je o tome koliko je trenutna kriza izazovna za zaposlenike State Departmenta i ponovio svoje pozive i pozive predsjednika Bajdena Izraelu da poštuje “vladavinu prava i međunarodne humanitarne standarde” dok podržava pravo zemlje da se brani nakon masovnog napada pripadnika Hamasa 7. oktobra.
– Također, budimo sigurni da ćemo održati i proširiti prostor za raspravu i neslaganje koje čini našu politiku i našu instituciju boljom – napisao je u poruci, čiju je kopiju dobio “Foreign Policy”.
Zadnji je dio posebno bio značajan.
Dok je Blinken lutao između prijestolnica Bliskog istoka, sve veća oluja neslaganja kuhala se u diplomatskom zboru kod kuće, gdje su mnogi američki diplomati bili privatno ljuti, šokirani i malodušni onim što su doživljavali kao de facto bjanko ček iz Vašingtona kada je Izrael trebao pokrenuti veliku vojnu operaciju u Gazi uz golemu humanitarnu cijenu za opkoljene palestinske civile u Gazi.
Taj je bijes postao temelj protivljenja Bajdenovom početnom pristupu ratu među dužnosnicima američke nacionalne sigurnosti, stavljajući najviše dužnosnike Bajdenove administracije u defanzivu i u inostranstvu i kod kuće.
Rastući prigovori unutar State Departmenta, Vijeća za nacionalnu sigurnost i drugih agencija, koje je opisalo više od desetak sadašnjih i bivših dužnosnika u intervjuima za “Foreign Policy”, poklopili su se s oštrom reakcijom protiv Bajdenove politike izvan Vašingtona i među progresivnim demokratima i arapsko-američkim biračima.
Humanitarni bilans
Oko 59 posto arapskih Amerikanaca podržavalo je Bajdena 2020., ali njegova je podrška u utrci 2024. pala na 17 posto, prema novoj anketi.
U Vašingtonu, val unutrašnjeg neslaganja predstavlja jedan od najvećih izazova za Blinkenov mandat u State Departmentu dosad, tvrde neki sadašnji i bivši dužnosnici.
– U 25 godina rada u State Departmentu, nikada nisam vidio nešto slično. Kao da administracija posreduje u vlastitom unutrašnjem izraelsko-palestinskom sukobu – rekao je Eron Dejvid Miler (Aaron David Miller), naučnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir i bivši stručnjak State Departmenta za arapsko-izraelske pregovore.
U protekloj sedmici, dok je humanitarni bilans izraelskih napada i vojnih operacija u Gazi rastao, Bajdenova administracija promijenila je svoj pristup, pozivajući Izrael i javno i privatno da poduzme više koraka kako bi ublažio humanitarnu patnju i ponovno otvorio pristup Gazi vodi, gorivu, i humanitarnim zalihama.
Iako administracija nije odustala od planova za isporuku više oružja Izraelu i odbacila je pozive na trajni prekid vatre kako bi se okončale borbe, Blinken je, svjedočeći pred Senatom u utorak, zagovarao kratke “humanitarne stanke” kako bi se omogućile prijeko potrebne zalihe humanitarne pomoći u Gazu.
Mnogi dužnosnici slažu se da su prizori pokolja u Gazi i strašna upozorenja humanitarnih skupina, kao i negodovanje drugih regionalnih sila, počeli pomicati politiku SAD na margine i ograničene humanitarne prioritete. Privatno, dužnosnici administracije izrazili su duboku zabrinutost zbog toga kako su izraelska kampanja bombardiranja i napadi na Gazu pogoršali humanitarnu krizu i rastući broj civilnih žrtava, a američki su dužnosnici bili uspješni u vršenju pritiska na Izrael da obnovi opskrbu Gaze vodom.
Testiranje odgovora
Sadašnji i bivši dužnosnici rekli su da je teško reći u kojoj je mjeri, ako uopće postoji, reakcija među diplomatima i sigurnosnim dužnosnicima, uključujući i putem formalnih kanala neslaganja, pomogla u oblikovanju te promjene tona. Ali neslaganje i dalje tinja i testirat će odgovor Bajdenove administracije na daljnje zaokrete u sukobu: više unutrašnjih primjedbi kreatora politike na svim nivoima u nadolazećim sedmicama potencijalno bi moglo promijeniti računicu jedine zemlje koja još može ublažiti izraelski pristup ratu.
Unutar State Departmenta, neslaganje je bilo najoštrije u prve dvije sedmice sukoba, kada je Bajden ostao pri svom pristupu pružanja nesputane podrške Izraelu. Bajden je rekao da će odgovor SAD na napad razmjera s kojim se Izrael suočio dovesti do “brzog, odlučnog i nadmoćnog” odgovora 10. oktobra i kasnije je bacio sumnju na razmjer prijavljenih palestinskih žrtava u Gazi.
Četiri sadašnja i tri bivša dužnosnika izjavili su za “Foreign Policy” da su inače rutinske rasprave unutrašnje politike o tome kako odgovoriti na veliku vanjsku krizu, uključujući raspravu o prednostima prijenosa novog oružja i municije savezniku SAD naspram potencijalne cijene civilnih žrtava i zabrinutosti oko saveznika koji krši međunarodno humanitarno pravo, potpuno ugušeni jer je administracija odmah pristala ponuditi Izraelu nesputanu vojnu podršku.
– Povratna informacija koju sam čuo od drugih unutar odjela [je] da kad su pokušali pokrenuti ova pitanja, ljudi rado govore o svojim ličnim osjećajima ili nelagodi, ali čim se pojave bilo kakve teške političke rasprave, rečeno im je: “Ovo dolazi s vrha. Nema mjesta bilo kakvoj raspravi” – rekao je Džoš Pol (Josh Paul), veteran State Departmenta koji je radio na transferima oružja i podnio ostavku u znak protesta protiv politike administracije 18. oktobra.
Dužnosnici administracije oštro su osporili ovu karakterizaciju i rekli da je administracija ostala dosljedna u pozivanju Izraela da se pridržava svih međunarodnih zakona dok se brani.
Drugi kažu da je diplomatski zbor bio uznemiren Bajdenovom žurbom da podrži široko rasprostranjene izraelske vojne operacije u Gazi umjesto preciznijih i ciljanih operacija za uklanjanje vodstva Hamasa uz diplomatske napore da se prikupi podrška Izraelu.
Diplomatski angažman
– Niko ne želi odustati od diplomatije. Niko to ne želi prihvatiti. Niste mogli očekivati da će iko u State Departmentu biti sretan što je stavljen na stranu kad je diplomatski angažman ono čime se bave – rekla je Džina Aberkrombi-Vinstenlij (Gina Abercrombie-Winstanley), bivša viša američka diplomatkinja koja je sada predsjednica Vijeća za politiku Bliskog istoka.
Pol, bivši dužnosnik State Departmenta, objavio je svoju ostavku u postu na LinkedInu koji je brzo postao viralan. Drugi državni dužnosnici podnijeli su svoje pritužbe putem službenog kanala Ministarstva za neslaganje kako bi se usprotivili politici SAD. Prema jednom sadašnjem i jednom bivšem dužnosniku koji su upoznati s tim pitanjem, sastavljena su najmanje dva depeša s neslaganjem u vezi s odgovorom SAD na krizu, iako se State Department nije osvrnuo na to kada mu se obratilo za komentar.
Drugi su pak diplomati neformalno izrazili svoje pritužbe i zadržali svoje prigovore iza zatvorenih vrata.
Dužnosnici administracije, uključujući Blinkena u svojoj poruci, kažu da pozdravljaju unutrašnje neslaganje putem odgovarajućih kanala.
– Razumijemo – očekujemo, cijenimo – da različiti ljudi koji rade u ovom odjelu imaju različita politička uvjerenja, imaju različita lična uvjerenja, imaju različita uvjerenja o tome kakva bi trebala biti politika Sjedinjenih Država. Zapravo, mislimo da je to jedna od prednosti ove vlade – rekao je glasnogovornik State Departmenta Metju Miler (Matthew Miller).
Bajdenovi saveznici na Kapitol Hilu se slažu.
– Ovo su stvarno teške odluke o tome kako podržati Izrael, kako balansirati odgovornost za Hamas i izbjegavanje povrijeđivanja civila u Gazi. Garantujem vam da će, bez obzira što je predsjednik Bajden odlučio o ovom skupu pitanja, biti neslaganja unutar Bijele kuće, unutar State Departmenta i neslaganja u Kongresu – rekao je senator Kris Marfi (Chris Murphy), vodeći glas vanjske politike u progresivnom krilu Demokratske stranke i član Odbor za vanjske odnose Senata.
Kriza u Afganistanu
No, najviši dužnosnici administracije koji govore da pozdravljaju neslaganje i zapravo mijenjaju politiku temeljenu na tom neslaganju je sasvim druga stvar. Bajden i Blinken suočili su se s porastom bijesa zbog odluke administracije o povlačenju iz Afganistana 2021., što je izazvalo odvojenu depešu protivljenja State Departmentu koja je navodno tačno predvidjela nesreću koja će uslijediti.
Pol, državni dužnosnik koji je podnio ostavku, rekao je za “Foreign Policy” da je ova trenutna kriza potaknula neslaganje druge vrste, s diplomatima koji se osjećaju nemoćnima u svojim nastojanjima da iznutra utječu na politiku SAD. Rekao je da je neslaganje najviše potaknulo promjenu “tona, ali ne i suštine” unutar administracije.
– S Afganistanom je sve bilo na palubi, a ljudi su volontirali u radnim grupama kako bi pomogli afganistanskim saveznicima. Postojalo je nešto što ste mogli učiniti, ali ovdje postoji osjećaj da ne možete ništa učiniti, i to je ono što razlikuje ove krize – kazao je Pol.
Izvor:avaz.ba