Ovisnost o nikotinu

PROTIVNIKA TREBA POZNAVATI
Štetnosti pušenja, iako dobro poznate, ne utječu na činjenicu da u svijetu puši više od milijardu ljudi, a u Hrvatskoj gotovo svaki treći stanovnik. Iako mnogi žele prestati pušiti, ne znaju kako. Odluka o prestanku pušenja ključna je stepenica, ali prije nego što započnete borbu protiv pušenja, pokušajte točno odrediti stanje u kojem se nalazite, upoznajte protivnika i procijenite kakvi su vam izgledi za pobjedu nad njim.

Duhan (Nicotiana tabacum) je jednogodišnja biljka poput krumpira ili rajčice. Jednom ubrana, biljka se suši u tri navrata, mrvi, miješa da bi se dobile razne mješavine duhana, a dodatak začina daje joj konačni okus. Proizvodnja završnoga proizvoda (cigarete) obavlja se dodavanjem papira i filtra. Održavanje, raspačavanje i promidžba zaokružuju uspješnu sliku proizvoda, sliku na koju je mladež osjetljiva. Sve to završava na području modernoga pušenja, nevolji sličnoj pravoj zaraznoj bolesti epidemijskih razmjera. Dok je potkraj 19. i početkom 20. stoljeća pušenje bilo ograničeno i radilo se o svjesnome pušenju, danas je raširena i agresivna pojava – svi puše, puši se cijelo vrijeme i posvuda, a nepušači su izloženi otrovnom dimu duhana. Nisu svi pušači, ali živimo u pušačkome društvu.

Štetnost duhana posljedica je djelovanja četiriju osnovnih sastojaka koji tvore pravi smrtonosni koktel:

ugljik (II) oksid – vrlo otrovan plin koji nastaje nepotpunim izgaranjem duhana. Veže se na hemoglobin i sprječava prijenos kisika do stanica te smanjuje našu otpornost i spolnu moć;
podražajna sredstva – uzrokuju upalu i povećanje bronhijalne sluzi te smanjuju njezinu sposobnost izbacivanja. Potiču bolesti dišnoga sustava, kratkotrajno, a zatim i kronično (bronhitis i plućni emfizem);
katranski spojevi – izrazito su karcinogene tvari, koje se s podražajnim sredstvima podupiru kao uzročnici raka;
nikotin – potiče kardiovaskularne teškoće, smanjuje stezanje mišića u želučanoj stjenci i izlučivanje želučanoga soka (smanjen tek, probavne smetnje kod prve cigarete), odgovoran je za stvaranje ovisnosti i izaziva psihološke posljedice (potiče intelektualne funkcije, opušta u slučaju stresa). Osjećaj užitka vezan uz nikotin dugujemo povišenoj razini endorfina, našeg prirodnog morfija.
PUŠAČ PROTIV SVOJE VOLJE
Štetnost duhanskoga dima širi se i na okolinu koja ga također udiše. Posljedice nisu ograničene samo na prolazno nadraživanje očiju ili grla tijekom večeri u kojoj se puno pušilo. Učestalo izlaganje opasno je za sve ljude koji imaju osjetljive dišne putove, a posljedice mogu biti astma, bronhitis i dr. Osobito su izložena djeca: dijete čiji su roditelji pušači četiri je puta sklonije ORL upalama. Napokon, statistike jasno dokazuju da pasivni pušač ima otprilike dva puta veću vjerojatnost obolijevanja od raka pluća.

SHVATITE OVISNOST I KAKO STE DO NJE DOŠLI
Zašto se počinje pušiti, zašto se nastavlja pušiti i zašto se pušenja tako teško osloboditi? Zato što nas duhan izlaže dvostrukoj ovisnosti: psihološkoj ili ovisnosti ponašanja, koja se odnosi na paljenje cigarete u određenim okolnostima i kretnje pušenja, te istovjetnoj tjelesnoj ovisnosti, u načelu poput ovisnosti o teškim drogama, vezanoj uz nikotin koji tjera na redovito pušenje kako bi se održala njegova stalna razina u organizmu. Te ovisnosti ne nastaju u jednome danu, a razumijevanje načina na koji se do njih stiglo može biti vrlo korisno.

Doista, ne može se natrag. Već pušite, dakle, zlo je učinjeno. Naprotiv, razumijevanje kako ste i zašto postali ovisni može pomoći pri oslobađanju od te ovisnosti.

Zašto se pali prva cigareta?

Što čovjeka potakne da odjednom odluči, kao što je to jedan poznati psihijatar rekao, paliti travu u ustima? Opor i neugodan okus prve cigarete zasigurno ne, a još manje nedostatak nikotina, jer je on tijelu još nepoznat.
Valja uočiti da pušenje ne proizlazi iz prirodnih potreba, poput jedenja ili pijenja, koji mogu dovesti do prekomjerna unosa hrane ili pića, jer naše tijelo nikad nije bilo predviđeno za pušenje. Ta potreba koju stvaramo potpuno je umjetna i odgovara:

osobnom stavu – nakon razdoblja odbijanja duhana ili barem pušenja kao podražavajućeg sredstva, koje traje do desete godine, budi se želja za nepoznatim, štoviše zabranjenim;
stavu prema skupini – među mladima cigareta na neki način uvjetuje pristup toliko traženoj skupini. Nesigurnost u vlastitu osobnost povlači za sobom želju za izjednačenjem: krajnji je cilj biti kao ostali;
stavu prema društvenom okruženju – on je doista manji nakon zabrane reklamiranja duhana, no zakon se često izvrće ili zaobilazi.
Općenito, sve u našem društvu vodi do pušenja: ne puše svi, ali htjeli mi to priznati ili ne, živimo u pušačkome društvu. Nijedna se ovisnost, zapravo, ne stvara u toj fazi. Tek počinje ovisnost o ponašanju: puši se samo zbog određenih kretnji pri pušenju.

Navika

Zašto se nastavlja pušiti nakon što se prvi put iskusi opor i agresivan dim koji tjera na kašljanje i plač, izaziva osjećaj slabosti popraćen znojenjem i mučninom? Spomenute motivacije i dalje ostaju, ali im se pridružuju određena naviknutost organizma i određeni oblik duhanske nagrade. Naviknemo se na sve, čak, a možda i osobito, na loše stvari. Dakle, naš će organizam, prije nego što se navikne na duhan i njegove štetne posljedice, isprva sve to podnositi.

Neugodnost prvoga dodira s duhanom malopomalo se ublažava/briše, a istodobno se povećava nagrada pušaču: ulazi u krug konzumacije (način povezivanja), izabire svoju marku (po njemu, ona pridonosi izražavanju osobnosti), razmjenjuje cigarete s drugim ljudima ili mu cigareta pomaže pri oblikovanju stava u nelagodnim, stresnim ili čak radosnim situacijama.

Sve to potiče navikavanje na cigarete, ali neke od njih već su popušene, ne zbog potrebe za određenim kretnjama u određenim okolnostima, nego zbog povremene potrebe koja se javlja, a vezana je uz ulazak nikotina u organizam. Slika se upravo progresivno mijenja. Ovisnost o ponašanju je već tu. Malopomalo dolazi do tjelesne ovisnosti, a da toga uopće nismo svjesni. Duhan počinje osvajati naš život.

PAKLENI KRUG
Dakle, privikavanje je u početku vezano uz kretnje i društvo, zatim mu se polako pridružuje privikavanje na nikotinsku drogu i postupno se razvija dvostruka ovisnost.

Psihološka ili ovisnost ponašanja događa se prva i vezana je uz pozitivne i negativne situacije ili želju za uspostavljanjem neke veze (nudi se cigareta). Može biti gestikulacijska (potreba za držanjem cigarete u ruci) ili oralna (potreba da se nešto ima u ustima).

Tjelesna ovisnost vezana je uz nikotinsko djelovanje na središnji živčani sustav, progresivna je i sekundarna.

Može se reći da ono što je u početku stav, postaje navikom, a na kraju i robovanjem, to jest stvara se pravi pakleni krug ovisnosti jer psihološka ovisnost i pušačke kretnje teže povećavanju broja cigareta u jednome danu, što povećava unos nikotina i tako pojačava tjelesnu ovisnost o drogi.

Zapažate da se dvije ovisnosti nisu pojavile istodobno, nego jedna nakon druge, točno određenim redom: prvo psihološka, zatim tjelesna ovisnost, što je i logično jer je nikotin vezan uz cigaretu, a cigareta uz gestu. Čini se, dakle, posve logičnim da, ako se želimo riješiti duhana, te dvije ovisnosti moramo ukloniti, jednu za drugom, redoslijedom kojim su i nastale.

Sa sigurnošću možemo tvrditi da velika većina pušača primjenjuje nesvjesno pušenje, koje osvaja naš život, a da toga zaista nismo svjesni. Kad se jednom donese odluka o prestanku pušenja, postati svjestan pušač glavna je odrednica pripreme prije nego što se prestane pušiti.

Sretan put do nepušenja!

Prema knjizi: Kako se riješiti cigarete?, dr. Jean-Loup Dervaux; izdanje: Profil International, 2004.
vasezdravlje.com

Izvor:n-um.com