Pitali smo neurologa kako prepoznati moždani udar: Ovi simptomi se zanemaruju, a samo su uvod

Prema naučnim podacima, moždani udar godišnje doživi 14,5 miliona ljudi, dok 5,5 miliona ljudi umre od posljedica
Svake godine, 29. oktobra, obilježava se Svjetski dan moždanog udara, s ciljem podizanja svijesti o ovom ozbiljnom zdravstvenom problemu.

Ovo stanje često dolazi bez upozorenja, ali posljedice mogu biti razarujuće.

Kako ga prepoznati?

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Prema naučnim podacima, moždani udar godišnje doživi 14,5 miliona ljudi, dok 5,5 miliona ljudi umre od posljedica. Posebno je zabrinjavajuće što je na ovim listama sve veći broj mlađih osoba.

Selma Klico, specijalista neurologije, objasnila nam je šta prethodi moždanom udaru.

-Stres, pušenje, dijabetes, poremećaj srčanog ritma, nedostatak fizičke aktivnosti. Većina nije bila na adekvatnim pregledima i već u sebi nosi neki faktor rizika koji će pod utjecajem stresa reagirati – objašnjava dr. Klico.

Nijedan simptom nije bezazlen, a to najbolje pokazuje sljedeći primjer:

-Često se dese mali prolazni kratkotrajni moždani udari koji traju do 30 minuta. Trnjene i slabost ruke i noge, poremećaj govora, vrtoglavice, glavobolja, povišen krvni pritisak. Međutim, naš organizam razgradi male sitne ugruške, brzo se oporavi, ne odumre veliki broj ćelija i pacijent više nema problema. Ali, itekako ima. To je samo uvod za moždani udar koji se može dogoditi unutar 24 sata – kaže dr. Klico.

Posljedice moždnog udara uključuju oduzetost i nepokretnost, demenciju, depresiju, smetnje govora, nesigurnost u hodu i sklonost padovima s posljedičnim frakturama.

Prevencija je ključna

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, nakon kardiovaskularnih problema koji su vodeći uzrok smrtnosti na području Federacije BiH, slijedi moždani udar.

Stoga, stručnjaci pozivaju na prevenciju čiji je cilj smanjiti rizik od nastanka moždanog udara djelovanjem na faktore rizika.

Za početak, kontrolirajte svoj krvni pritisak jer tako smanjujete rizik kako za moždani udar tako i za bolesti srca.

Smanjite cigarete jer istraživanja pokazuju da je rizik za moždani udar niži kod osoba koje su prestale pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače.

Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, pomažete održavati tjelesnu težinu poželjnom. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog pritiska, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti.

-Čim vidite da se dešava nešto, idite doktoru. Počnite od onoga na koji način živite i čemu posvećujete vrijeme. Boravak na svježem zraku godi, a posebno za ljude koji rade u zatvorenim prostorima.To oporavlja cirkulaciju, eritrociti se napune – dodaje naša sagovornica.

Čim primijetite bilo koji od ovih simptoma, obratite se ljekaru.
Izvor:hayat.ba