Provedeno istraživanje: Zašto rijeke na Aljasci postaju narandžaste?

Posljednjih godina rijeke na Aljasci, umjesto da su plave ili tamnozelene, postaju narandžaste. Otkako je ovo prvi puta primijećeno 2018. godine, fenomen se nastavlja.
U istraživanju, objavljenom u časopisu Communications: Earth&Environment, znanstvenici sugeriraju da su uzrok promjene boje rijeka klimatske promjene, a satelitske snimke potvrdile su još 2008. godine da se određeni vodeni putevi mijenjaju iz bistrih u narandžaste.

Ekolog Jon O’Donnell opisuje da na nekim mjestima vode izgledaju kao mliječni narandžin sok.

Artik se zagrijava i njegov se permafrost otapa. Kada se to dogodi, kiseline i metali, cink, nikal, bakar, kadmij, željezo i aluminij, oslobađaju se iz rahlog tla, a zbog atmosferilija su izloženi su vodi i kisiku.

Proces čini da metali, posebno željezo, u biti hrđaju, bojeći rijeke u mutnu narančasto-smeđu boju hrđe, objašnjava se u studiji.

Identificirano je 75 rijeka i potoka koji su poprimili narančastu boju na oko skoro 1000 kilometara plovnih tokova u planinskom lancu Brooks u sjevernoj Aljasci.

Neke su obojene tako duboko da im je boja vidljiva iz svemira.

U mnogim rijekama Aljaske već je sve manje lososa zbog porasta temperature vode i drugih čimbenika, a to utječe na domorodačke zajednice i njihovo preživljavanje.

Lososi su otišli u hladnije sjevernije geografske širine pokazuje porast njihovog broja.

Otapanje permafrosta povezano je i sa otpuštanjem davno smrznutih virusa i golemih količina pohranjenog ugljika. Na nekim područjima otapanje je destabiliziralo tlo, a pomicanje tla stvara probleme jer utječe na infrastrukturu.
Izvor:klix.ba