Psihološke, pedagoške i životne koristi od hifza Kur’ana

Postoje ljudi koji cijeli život izučavaju književnost i djela velikih svjetskih književnika poput Tolstoja, Dostojevskog i Šekspira. Iako su decenije proveli čitajući te knjige, koliko njih zna napamet makar jedno cijelo poglavlje iz tih knjiga? A ako tome dodate da autorovu knjigu trebaju citirati u izvornom obliku i jeziku, bez ijedne greške, tada se ovaj izazov dodatno uvećava. Znači, Tolstoja treba citirati bez greške na ruskom, a Šekspira na engleskom jeziku. Već znate odgovor na ovaj izazov, ljudi to neće biti u stanju izvesti.

S druge strane, u muslimanskom ummetu postoje stotine hiljada, čak milioni hafiza Kur’ana, šestogodišnja djeca i šezdesetogodišnji starce, Arapi i nearapi, koji su napamet naučili Kur’an, knjigu od 600 stranica.

Ljudi sa svih strana svijeta, svih rasa, nacionalnosti, spola, uzrasta, naučili su ovu Knjigu napamet, iako mnogi od njih ne znaju arapski jezik. Naučili su je od korice do korice, od stranice do stranice, od slova do slova, iako mnogi od njih imaju poteškoće u govoru, kretanju i normalnom funkcioniranju.

Kako je moguće da takva knjiga bude djelo nekog čovjeka? To je Knjiga Uzvišenog Allaha! Prosto je nemoguće da knjigu ovog obima i sadržaja mogu naučiti napamet ljudi svih uzrasta, izuzev uz Božiju pomoć koja olakšava ljudima učenje napamet.

Nažalost, kada mediji u BiH prenesu izvještaj da je neki mlad čovjek naučio cijeli Kur’an napamet ili okolina sazna kako neki mladić ili djevojka mladost provode družeći se s Kur’anom, možemo čuti pojedine ljude kako govore: “Ma šta će im to, kakve koristi ima od toga, što ne uče matematiku i fiziku, nije čudo da smo zaostali, što ne naprave fabrike da se omladina zaposli!”

Ovakve optužbe je srcu teško i zapisati, koliko su to krupne riječi, ali zamislimo se malo nad stanjem onih koji u učenju Kur’ana vide najveći problem. Međutim, kada bi ti ljudi malo više izučavali svoju vjeru, vidjeli bi da islam ne zabranjuje nauku, dapače.

Islam je doveo do naučne revolucije kako na Istoku tako i na Zapadu, što priznaju svi objektivni istraživači. Ako učimo i izučavamo Kur’an i hadise, pa oni će nas prvi podstaći da budemo dobri učenici, marljivi radnici, poštene poslovođe i efikasni menadžere.

Ako proučiš život Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, zapitat ćeš se da li je bilo produktivnijeg čovjeka u historiji, jer je on za dvadeset tri godine aktivnog rada učinio više nego čitave generacije ljudi. Ako uzmeš Kur’an, pa pročitaš prve riječi Objave: “Uči!”, shvatit ćeš da te podstiče da učiš, stječeš znanje, da budeš bolji.

Islam nije kriv što su muslimani nazadovali. Nažalost, veliki broj muslimana uopće ne zna šta piše u Allahovoj Knjizi, a kako će tek onda moći to primijeniti u praksi? Udaljavajući se od Kurana, muslimani su se udaljli od korisnog znanja i rada, te su nazadovali. Lijek za ove probleme i sumnje jeste učenje i stjecanje korisnog znanja, a smanjenje besposlice.

U nastavku ovog članka spomenut ćemo nekoliko pedagoških i odgojnih koristi od učenja Kur’ana. One nam potvrđuju da učenje Kur’ana olakšava učenje svake nauke, ali i da se Kur’an ni sa čim ne može zamijeniti.

Hifz Kur’ana ojačava memoriju i kapacitet pamćenja

Početak učenja hifza zna biti jako težak. Mozak nije naviknut na učenje i pamćenje, pa je potreban period navikavanja. Treba se navići na rutinu učenja, ponavljanja, izgovaranja. Sluh nije još naviknut na zvuk Kur’ana, jezik se muči i “lomi” da izgovori i ponovi riječi na stranom, arapskom jeziku. Dok učač prolazi kroz te poteškoće, ima posebnu nagradu, kako je obećao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem: “Onaj koji vješto uči Kur’an, bit će u društvu plemenitih i čestitih meleka pisara, dok onome koji uči Kur’an pa zastaje i osjeća pri tome poteškoću, pripadaju dvije nagrade: jedna nagrada za učenje Kur’ana, a druga nagrada za teškoću koju osjeća.” (Buhari)

Vremenom, učenje Kur’ana postaje sve lakše i lakše. Na početku za učenje nove stranice treba i po sat vremena, a kasnije i pet puta manje, po deset do petnaest minuta. Učenik će primijetiti da mu Allah olakšava druženje sa Kur’anom, on sve lakše uči, pamti i ponavlja. Njegov kapacitet pamćenja i memorija ojačaju mnogostruko i u stanju je da sa lahkoćom uči ono što mu je u početku bilo nezamislivo.

Učenje Kur’ana istovremeno aktivira naš vid, sluh, mozak, srce i jezik. Oči prate i pamte izgled ajeta, jezik ih izgovara, uši slušaju i pamte zvuk, mozak registruje promjene i pamti, srce uzima pouku. Prema riječima dr. Muhammeda Ghilana, učenje Kur’ana aktivira različite moždane centre, među njima frontalne režnjeve i primarni motorni korteks. Aktivnost frontalnih režnjeva bavi se funkcijama višeg reda, uključujući radnu memoriju, stvaranje memorije, produkciju govora i prepoznavanje pisane riječi, održavanje pozornosti, planiranje, društveno ponašanje, u dodatku sa ostalim.

Lakše učenje drugih naučnih disciplina

Onaj ko uči hifz Kur’ana lakše će usvajati znanja iz drugih naučnih disciplina, kako vjerskih tako i svjetovnih. Ovo je dokazano praksom i iskustvom. Hifz jača memoriju i kapacitet pamćenja, sposobnost povezivanja sadržaja i rješavanja problema. Hifz Kur’ana olakšava i učenje drugih jezika, naravno na prvom mjestu arapskog, i razvija kompetencije za učenje kod djece i odraslih.

Dr. Ranko Rajović, autor NTC sistema učenja i jedan od najpriznatijih svjetskih autoriteta na polju učenja i razvoja dječije inteligencije, tvrdi da učenje slikovnih oblika pisama, poput arapskog, kod djece aktivira asocijativne regije mozga, koje su ključne za razvoj inteligencije. Učenje arapskog pisma doprinosi razvoju moždanih sinapsi i razvija sposobnosti vezane za povezivanje, razumijevanje i rješavanje problema.

Dr. Rajović ističe da je upotreba simbola (arapska slova i harfovi) i asocijacija kroz igru i učenje od izuzetne važnosti za rani razvoj djece, jer je razvoj mozga najintenzivniji u periodu od druge do šeste godine. Mozak je organ za preživljavanje, a njegov posao je da do četvrte i pete godine napravi sve što je potrebno da se jedinka adaptira na život u okruženju u kojem se nalazi.

Kako to ističe dr. Muhammed Ghilan, kada učenik čita Kur’an, njegov mozak mora brzo da se odluči na ispravan izgovor riječi koja, bez dijakritičnih znakova, mora biti razlikovana od ostalih mogućnosti koje uključuju ne samo pogrešne riječi već i pogrešnu dikciju, zavisno od specifičnog kiraeta. Začuđujuća stvar što se toga tiče, jeste da će mozak nakon vježbe to činiti bez svjesne kontrole učenika. Sve to trenira područje mozga odgovorno za inhibiciju, što je jako važno za društvenu interakciju. Pokazalo se da djeca koja imaju ADHD (poremećaj hiperaktivnosti i nedostatak pažnje) imaju ovo područje slabije razvijeno. S obzirom na to da kur’anski sadržaj, naprimjer, uključuje opise pojedinaca i mjesta, to aktivira okcipitalne režnjeve u mozgu, koji su uključeni u stvaranju mentalnih slika. Ova moždana regija je važna i u vizuelnoj percepciji. Kur’an je također bogat i historijskim sadržajima, primjerima, logičkim argumentima, koji aktiviraju različita područja mozga koje postaju više efikasna i bolje konektovana jer su kontuinirano aktivirana tokom konzistentnih sesija ponavljanja.

Stjecanje radnih navika, ustrajnosti i životnih vještina

Dok sam pohađao osnovnu školu, jedan čovjek mi je rekao sljedeće: “Sine, u školi je najbitnije da stekneš radnu naviku.” Tek sam se kasnije uvjerio u važnost ovih riječi. Koliko nas se sjeća gradiva iz osnovne ili srednje škole, silnih definicija, formula, naziva, datuma? Čak mislim da bismo imali problema da navedemo imena predmeta i nastavnika koji su nam predavali. Sa druge strane, radne navike koje škola pruža jesu ono što nam ostaje i životno koristi. Od upravljanja i organizacije vremena, jer u školu polazimo u tačno određeno vrijeme, vraćamo se isto tako, kada se učimo rasporediti slobodno vrijeme i učenje, pa do stjecanja ustrajnosti i redovnog, a ne “kampanjskog” druženja sa knjigom.

Slično tome, proces hifza Kur’ana u učeniku razvija radne navike. Ko želi da postane hafiz, mora da dobro organizira vrijeme, da svaki dan odvoji vakat za učenje, da izbjegava loše stvari i društvo, da odlaže zadovoljstvo i razonodu u korist učenja i rada, da napravi listu životnih prioriteta i da se toga pridržava. Radne navike koje učenik stekne tokom hifza su životno vrijedne. Vrijedan rad, organizacija vremena, odlaganje zadovoljstva, postavljanje ciljeva samo su neke vještine koje nam pruža hifz Kur’ana, a osiguravaju uspjeh u drugim životnim poljima, od nauke, posla pa do porodičnog života.

Liječenje perfekcionizma, kompleksa i strahova

Ko želi učiti Kur’an, mora se suočiti sa greškama. Greške u toku hifza su ne samo “normalna” već i jako korisna pojava. Da nije njih, ne bismo napredovali u učenju, usavršavali izgovor i tedžvidska pravila, izdvajali vrijeme da korigujemo nedostatke, savladavali vlastite strahove i komplekse, i često ponavljali stranice i tako zaradili veliki broj dobrih djela. Nažalost, greške pri učenju znaju obeshrabriti učenika, pa čak i odvratiti od hifza. Rješenje nije u odustajanju, već spoznaji da svi prolaze kroz slične probleme, uključujući muhafize i hafize, i da kroz njihovo savladavanje jačamo i kao ličnosti i kao učenici.

Hifz Kur’ana natjera učenika da se suoči sa vlastitim strahovima i kompleksima, sa šejtanovim vesvesama i odvraćanjima. Hifz Kur’ana učenike liječi od perfekcionizma, kompleksa, strahova i vesvesa koje ubacuje šejtan (naprimjer: “Ma nisi ti za ovoga, nikad nećeš biti bolji, ti si nesposoban za hifz, nisi dovoljno pametan!”).

Upornim radom, učenik hifza ne samo da savladava stranice Kur’ana već i vlastite blokade i strahove. Tako jača i raste, kako u vjerskom pogledu, tako i kao osoba, uz Allahovu pomoć i podršku.

Poboljšanje socijalnih vještina i izgradnja jake ličnosti

Hifz Kur’ana zahtijeva ustrajno i postepeno učenje, koje potraje i više godina, pred iskusnim i kvalificiranim učiteljem, muhafizom. Hifz je jedan od najboljih načina za razvoj vještina ustrajnosti i strpljenja. Posebno je važan odnos učenika i muhafiza, što djeluje posebno odgojno.

Hifz na vidjelo iznese naše mahane, manjak odgoja i stvari koje trebamo ispraviti. Počevši od (ne)poštovanja termina, učitelja i ostalih učenika, do edeba prema Knjizi, pa do borbe sa krizama učenja, hifz otkriva životne oblasti na kojima učenik treba raditi. Posebno treba obratiti pažnju na poštovanje termina, odgovornost u preuzimanju obaveza, čišćenje prsa prema drugim učenicima i muhafizu, vođenje računa o jeziku, i čuvanje od tajnih i javnih grijeha. Ne smijemo kasniti ili ne dolaziti na termine, zavidjeti i ljubomorni biti prema drugim učenicima, ogovarati i kritikovati svog učitelja i učenike.

Učenik tokom hifza Kur’ana ima priliku naučiti se odgovornosti, poštovanju drugih i davanju prava drugima, naučiti se poštovati vrijeme drugih ljudi i dolaziti na vrijeme na dogovorene termine, naučiti se da prizna grešku, zatraži halal i ispravi ponašanje, boriti se sa svojom dušom, liječiti njene bolesti i čistiti svoja prsa.

Na prelijepom putu hifza, učenik upoznaje i druge učenike, koji vole Kur’an. Jedan od plodova druženja s Kur’anom, bereketa hifza, jeste što čovjek sklopi divna prijateljstva, upozna nove ljude, druži se s hairli insanima. Imati hairli društvo jedno je od najvećih bogatstava. Upoznaš ljude koji vole Kur’an, pa i ti poželiš biti poput njih, koji uče i ponavljaju Kur’an svaki dan, pa se postidiš svog nemara, koji umjesto prazne priče govore o hifzu, pa se postidiš svog beskorisnog govora, upoznaš ljude koji vode računa o svom vremenu i provode ga uz Knjigu, pa se postidiš svog gubljenja vremena i radiš na sebi da budeš bolji. Na taj način hifz Kur’ana jača socijalne vještine učenika i oplemenjuje njihove ličnosti, a oni u praksi primjenjuju savjet Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem: “Čovjek je na vjeri svog prijatelja, zato gledajte s kim se družite!” (Bilježi Ahmed, hadis je vjerodostojan.)

Hifz Kur’ana donosi i nebrojeno drugih ahiretskih i dunjalučkih blagodati. Našim čitaocima prepuštamo da ih sami otkriju i dožive, učeći Kur’an i u svojim životima primjenjujući sve ono što nam on nalaže. Molim Allaha, dželle šanuhu, da Kur’an učini proljećem naših srca! Amin!

el-asr.com