Savjeti o tefsiru i učenju Kur’ana napamet

Šejhu Muhammedu ibn Salihu el-‘Usejminu, rahimehullah te’ala alejhi, postavljeno je slijedeće pitanje: Koju knjigu tefsira mi preporučujete za čitanje? I vezano za učenje Kur’ana napamet – ako osoba nauči Kur’an, a zatim zaboravi, da li postoji neka prijetnja kaznom u tom slučaju, te kako se može sačuvati ono što se naučilo napamet? Na ovo pitanje šejh je odgovorio sljedeće:

Hvaljen neka je Allah!

Postoji više aspekata kur’anskih nauka. Svaki mufessir – komentator Kur’ana fokusira se na jedan aspekt tih nauka jer je nemoguće da obuhvati sve aspekte.

Neki učenjaci su se fokusirali na teoretske aspekte tefsira, kao Ez-Zamahšeri i drugi. Ali, ja smatram da bi osoba prvo trebala razmišljati o značenju ajeta, a zatim provjeriti šta učenjaci kažu o tome, jer to će joj pomoći da bude jača u tefsiru i neovisna od drugih. Od vremena kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslat pa sve do danas, Allahova je riječ uvijek bila “na jasnom arapskom jeziku”. (Prijevod značenja Eš-Šu’ara, 195.)

Važno je obratiti se tefsiru ashaba, jer oni su imali najveće razumijevanje značenja ajeta, a zatim knjigama mufessira iz reda tabiina. Međutim, nažalost, niko nikada neće moći sakupiti sva značenja Allahovih riječi.

Smatram da je najbolji način da osoba razmišlja o značenju ajeta, zatim da se obrati riječima učenjaka. Kada nađe da se njena mišljenja podudaraju sa mišljenjima učenjaka, to će joj olakšati i pomoći da postane dobra u tefsiru. A kada nađe da se mišljenja ne podudaraju, onda će slijediti ono što je ispravno.

Što se tiče hifza Kur’ana, način učenja se razlikuje od osobe do osobe. Neki ljudi uče ajet po ajet, tj. memorišu jedan ajet, čitajući ga dva ili tri puta, onda ponavljaju sve dok ga ne zapamte, a zatim prelaze na učenje sljedećega ajeta i tako dalje, sve dok ne upotpune jednu osminu ili jednu četvrtinu džuza i tako dalje. Drugi čitaju jednu osminu džuza u cijelosti, a zatim ponavljaju sve dok ne nauče napamet. U tim slučajevima mi ne možemo postaviti opće pravilo, dakle preporučujemo da svako koristi metodu koja mu najbolje odgovara u hifzu Kur’ana.

Važno je da znaš šta si naučio napamet kada želiš da se vratiš na to. Najbolji način koji sam vidio jeste da kada osoba nauči nešto u jednom danu, onda to čita opet sljedećeg dana rano ujutro. To je velika pomoć u obnavljanju hifza od prošlog dana. To sam i sam radio i mnogo mi je pomoglo u čistom hifzu.

Što se tiče prijetnje onome ko zaboravi naučene ajete, imam Ahmed kaže: “Kako su stroge prijetnje, tj. upućene onome ko nauči napamet ajet ,a zatim ga zaboravi. Ovdje se misli na osobu koja (iz nemara) ne ponavlja i ne vodi računa o naučenom sve dok to ne zaboravi. Međutim, ako osoba zaboravi zbog prirodnih razloga ili radi obaveza koje je sprečavaju da ponavlja naučeno, u tom slučaju nije grješna.” ‘’Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih.’’ (Prijevod značenja El-Bekare, 286.)

Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio svoje ashabe u namazu i zaboravio jedan ajet. Jedan od ashaba ga je podsjetio nakon namaza. Tada mu je Poslanik rekao: “Zašto me nisi podsjetio prije?”

Međutim, onaj ko negira ili se okrene od Kur’ana, nedvojbeno je gubitnik i grješnik. S druge strane, onaj ko zaboravi radi obaveza koje je Allah stavio na njega ili onaj ko zaboravi iz prirodnih razloga, nije grješan.

Iz “Fetvi šejha Muhammeda ibn ‘Usejmina, Kitabul-‘ilm”, str. 136.

Za prijevod smo se obratili Fetvi 22119, na stranici islam-qa.com

Prevela: Zinajda Zaimović

dzemat.sabah