Islamske teme

Skupine ljudi koje će birati na koja od džennetskih vrata će ući

Priredio: Selman Omer Hadžić, prof.

1-Ko upotpuni abdest a zatim izgovori šehadet

Od Omera b. Hattaba, radijjalu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema nikoga od vas ko se abdesti pa upotpuni abdest, a zatim kaže: ‘Ešhedu en la ilahe illallahu, vahdehu la šerike lehu, ve ešehedu enne muhammeden abduhu ve resuluhu – svjedočim da nema drugog boga osim Allaha Jedinog, koji nema druga, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i njegov Poslanik,’ bit će mu otvorena osmera džennetska vrata, da uđe na koja hoće.”[1]

A Tirmizi u svojoj predaji dodaje: “Allahumme-džalni mine-t-tevvabine ve-džalni mine-l-mutetahhirin – Allahu moj, učini me od onih koji se mnogo kaju i od onih koji se mnogo čiste.”[2]

2-Ko posvjedoči da nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Poslanik.

Od Ubade b. Samita, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko kaže: ‘‘Ešhedu en la ilahe illallahu, vahdehu la šerike lehu, ve ešehedu enne muhammeden abduhu ve resuluhu, ve enne Isa abdullah vebnu emmetihi ve kelimetuhu elkaha ila Merjem ve ruhun minhu, ve enne-l-džennete hakkun, ve enne-n-narre hakkun.’- ‘ svjedočim da nema drugog boga osim Allaha Jedinog, koji nema druga, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i njegov Poslanik i da je Isa Allahov rob i Njegove robinje sin i Njegova riječ koju je Merjemi ubacio, i duh od Njega, i da je džennet istina, i da je vatra istina, Allah će ga uvesti u džennet na koja god hoće od osam džennetskih vrata.”[3]

Rekao je Imam Nevevi: “Ovaj hadis ima veličanstvenu ulogu i jedan je od najsveobuhvatnijih hadisa koji u sebi sadrži akaid-vjerovanje. U njemu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sakupio sve što nas izvodi iz svih naroda kufra-nevjerovanja, bez obzira na njihovu različitost i međusobnu udaljenost, te je ukratko u ovim harfovima spomenuo ono što ih sve zajedno karakterizira. Isa’a alejhi selam, nazvao je Allahovom riječju, jer je on i postao jedino sa Njegovom riječju: ‘kun’-‘budi’ a bez oca, za razliku od drugih potomaka Adema, alejhi sellam. Herevi je rekao: ‘Nazvan je (Isa, alejhi sellam) riječju jer je postao iz riječi pa je zato po njoj i nazvan: kao što se za kišu kaže: rahmet-milost.’ Nadalje kaže Herevi: ‘Riječi Uzvišenog: “I duša od Njega.” (An-Nisa, 171). Znače: ‘Njegova milost.’ A Ibn Arefe, je rekao: ‘tj. Nije nastao od oca, već je u njegovu majku udahnuta duša.’ Drugi su kazali: ‘I duša od Njega, tj. Ona je stvorena od Njega.’ Prema tome pripisivanje duše Allahu je pripisivanje iz počasti, poput Allahove kamile ili Allahove kuće, jer sav svijet pripada Njemu Slavljenom i Uzvišenom i od njega je nastao. A Allah najbolje zna.”[4]

3-Žena koja klanja svojih pet namaza, posti svoj mjesec, čuva svoju čednost i pokorava se svome mužu.

Od Abdurahmana b. Avfa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada žena klanja svojih pet namaza, posti svoj mjesec, čuva svoj polni organ i pokorava se svome mužu, reći će joj se: ‘uđi u džennet na koja god vrata hoćeš.”[5]

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada žena klanja svojih pet namaza, posti svoj mjesec, čuva svoj polni organ i pokorava se svome mužu, ući će u džennet na koja god vrata hoće.”[6]

4-Ko klanja pet namaza, posti ramazan, izdvaja zekat i kloni se sedam velikih grijeha

Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Radujte se, radujte se, jer zaista onaj ko bude klanjao pet (propisanih) namaza, i bude se klonio velikih grijeha, ući će u džennet na koja god hoće vrata: neposlušnost roditeljima, širk-pripisivanje nekoga ravnim Allahu, ubistvo nevinog, potvora čestitih vjernica, jedenje imetka jetima-siročeta, bježanje sa bojnog polja i jedenje kamate.”[7]

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhuma, prenosi se da je kazao: “Jedanput nam se obratio Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, te je rekao: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, ponovio je to tri puta, a onda je oborio svoju glavu, pa je i svaki čovjek među nama oborio svoju glavu i stao plakati neznajući zbog čega se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklinje. Zatim je podigao svoju glavu, a na licu je bio osmijeh i to nam je bilo draže od crvenih kamila. Zatim je rekao: ‘Nema nijednog roba koji klanja pet (propisanih) namaza, posti ramazan, izdvaja zekat i kloni se sedam velikih grijeha, a da mu se neće otvoriti osam vrata dženneta, i reći: ‘Uđi u džennet s selamom-mirom.”[8]

5-Kome umre dijete, pa se strpi i nada nagradi

Od Kurreta b. Ijjasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je primjetio da jedan od ashaba ne dolazi pa je upitao za njega. ‘Allahov Poslaniče, umro je onaj njegov sinčić kojeg si sa njim viđao.’ Rekoše. Nakon toga Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je susreo tog čovjeka i upitao za sinčića, te ga je on obavijestio da je preselio, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je izrazio saučešće a zatim mu je rekao: “O ti, šta bi ti bilo draže? Da uživaš u njegovom društvu čitav svoj život ili da sutra ne dođeš ni do jednih vrata dženneta, a da njega ne nađeš kako te je do njih pretekao i kao ti ih otvara.’Čovjek reče: ‘Allahov vjerovjesniče, da me on pretekne do dženneta, i da mi njegova vrata otvara, tomi je draže.’ ‘To tebi i pripada.”Reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.[9]

Od Kurreta b. Ijjasa el-Muzenija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “ Jedan čovjek je dolazio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a sa njim bi bio i njegov sin, pa ga je jedanput Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: ‘Voliš li ga?’ ‘Svakako, Allahov Poslaniče, neka i tebe Allah zavoli kao što ja njega volim.’reče. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je primjetio da mu taj dječak više ne dolazi, pa je upitao: ‘Šta je bi sa sinom toga i toga?’ ‘Umro je’Allahov Poslaniče. Rekoše. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče njegovom ocu: “Zar ne bi volio da ne dođeš sutra ni do jednih džennetskih vrata a da njega ne nađeš kod kako te čeka?’ Neki čovjek upita: “Allahov Poslaniče, da li je to njemu posebno ili i svima nama?’ ‘Ne, nego svima vama.” Reče Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.[10]

Od Amra b. Abeseta, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kome se rodi troje djece u islamu, a zatim umru prije nego dostignu punoljetstvo, Allah će ga uvesti u džennet sa fadlom Njegove milosti prema njima.”[11]

6-Ko udjeli par nečega na Allahovom putu

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko bude udjelio par od bilo čega na Allahovom putu, bit će pozvan sa vrata, tj, dženneta-o Allahov robe ovo je dobro…“[12]

7-Vjernik koji je pomiješao dobra i loša djela a zatim se borio i kao šehid preselio.

Od Utbe b. Abda es-Sulemija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao.”Tri su vrste poginulih: Vjernik koji se borio svojim životom i imetkom na Allahovom putu, pa kada susretne neprijatelja, bori se sve dok ne bude ubijen. Za njega reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: To je iskušani šehid, koji će biti u Allahovom šatoru ispod Njegova Arša, njega ni vjerovjesnici neće preteći osim sa stepenom vjerovjesništva. Vjernik koji je pomiješao dobra djela sa drugim lošim, koji se borio svojim životom i imetkom na Allahovom putu, koji kada susretne neprijatelja, bori se sve dok ne bude ubijen. Za njega reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: To je onaj čiji su grijesi i pogreške obrisani, jer zaista sablja briše pogreške, on će biti uveden u džennet na koja god hoće vrata. I munafik-licemjer koji se bori sa svojim životom i imetkom, a kad susretne neprijatelja bori se sve dok ne bude ubijen, a takav će biti u vatri jer zaista sablja ne čisti nifak-licemjerstvo.”[13]

8-Ko umre ne čineći širk, i čistih ruku od tuđe krvi.

Od Džerira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko umre ne pripisujući Allahu ništa (kao sudruga), i ne ovlaži se zabranjenom krvlju, ući će u džennet na koja god hoće džennetska vrata.”[14]

Od Ukbe b. Amira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko susretne Allaha ne pripisujući mu ništa ravnim, i ne ovlaži se zabranjenom krvlju, ući će u džennet.“[15]

9-Ko u jednom danu kaže stotinu puta “la ilahe illallahu-l-hakku-l-mubin”

Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko u jednom danu kaže stotinu puta: ‘La ilahe illallahu-l-hakku-l-mubin – Nema drugog Istinskog i Jasnog Boga osim Allaha.’ Pokucao je na vrata dženneta, siguran je od usamljenosti u kaburu, time je pribavio opskrbu i sačuvao se siromaštva.”[16]

10-Ko umre vjerujući u Allaha i Sudnji dan

Od Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko umre, vjerujući u Allaha i sudnji dan, reći će mu se: ‘Uđi u džennet na koja hoćeš od osam džennetskih vrata.” [17]

11-Ko bude izgovarao šehadet

Od Abdurrahmana b. Semure, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Jednog dana dok smo bili na Sufama u Medina izađe pred nas Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, te reče: ‘sinoć sam doista video nešto čudno. Video sam čovjeka iz mog ummeta, kojem je došao melek smrti da mu uzme dušu, a tada je došlo njegovo dobročinstvo prema roditeljima te je od njega odbilo meleka smrti. Video sam čovjeka kome je bio pripremljen kaburski azab, pa je došao njegov abdest, te ga je iz toga spasio. Video sam čovjeka iz mog ummeta koga su šejtani bili zaokupili, pa mu je došao zikr-spominjanje Allaha Uzvišenog i Plemenitog, te je od njega otjerao šejtane. Video sam čovjeka iz mog ummeta koga su bili zgrabili meleki kazne, pa je došao njegov namaz i oteo ga iz njihovih ruku. Video sa, čovjeka iz moga ummeta kako gori, a u rivajetu dahće od žeđi, pa kad god se približi Havdu-vrelu, bude spriječen i otjeran, pa mu je došao njegov post, te ga je napojio i ugasio mu žeđ. Vidio sam čovjeka iz mog ummeta a i vjerovjesnike kako sjede sve halka do halke, a kad god im se on približi, bude spriječen i otjeran, pa mu je došao njegov gusul od džunubluka, te ga je uzeo za ruku I posadio pored mene. Video sam čovjeka iz mog ummeta ispred njega i ispod njega tmina, iza njega tmina i s njegove desne strane tmina i sa njegove lijeve strane tmina i iznad njega tmina i ispod njega tmina, a on sam je u njoj izgubljen, pa mu je došao njegov hadž i njegova umra pa su ga izveli iz tmine i uveli ga u svjetlo. vidio sam čovjeka iz moga ummeta kako se rukom štiti od vreline vatre i njenog zla, pa mu je došla njegova sadaka i postala njegov zastor između njega i vatre a nad njegovom glavom je pravila hladovinu. Vidio sam čovjeka iz moga ummeta kako se obraća vjernicima a ni mu se ne obraćaju, pa mu je došlo njegovo održavanje rodbinskih veza, te je kazalo: O skupino muslimana on je bio održavatelj svojih rodbinskih veza pa razgovarajte sa njim, pa su muslimani razgovarali sa njim i rukovali se a i on sa njima. Video sam čovjeka ioz mog ummeta kako su ga zgrabile zebbanije, pa mu je došlo njegovo naređivanje dobra i odvraćanje od zla i izbavilo ga iz njihovih ruku, i predalo u ruke meleka milosti. Vidio sam čovjeka iz mog ummeta kako kleči na svojim koljenima, a između njega i Allaha Uzvišenog i Plemenitog zastor, pa je došlo njegovo lijepo ponašanje pa ga je uzelo za ruku i uvelo kod Allaha Uzvišenog i Plemenitog. Vidio sam čovjeka iz mog ummeta kako su njegove sahife-listovi otišli na njegovu lijevu stranu, pa mu je došao njegov strah od Allaha Uzvišenog i Plemenitog, te je uzeo njegove listove i stavio ih u njegovu desnu ruku. Video sam čovjeka iz mog ummeta kako je njegova vaga (dobrih djela )bila lahka, pa su došla njegova umrla djeca i učinila teškim njegovu vagu. Video sam čovjeka iz mog ummeta kako stoji na rubu džehennema, pa mu je došla njegova nada u Allahovu Uzvišenog i plemenitog pa ga je izbavila iz toga i on je produžio. Video sam čovjeka iz moga ummeta kako je bačen u vatru pa je došla njegova suza koju je pustio plačući iz straha od Allaha Uzvišenog i Plemenitog te ga je iz nje izbavila. Video sam čovjeka iz mog ummeta kako stoji na siratu tresući se i drhteći kao što se list trese na žestokom vjetru, pa mu je došlo njegovo lijepo mišljenje o Allahu Uzvišenom i Plemenitom, pa je smirilo njegov strah te je produžio. Video sam čovjeka iz moga ummeta kako posrće na siratu, ponekad posrne, a ponekad se zakači, pa mu je došao njegov salavat na mene, te ga je ispravio na njegova stopala i spasio ga. Video sam čovjeka iz moga ummeta kako je stigao do vrata dženneta pa su ona ispred njega bila zatvorena, pa je došao njegov šehadet-svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha, pa mu je otvorio vrata dženneta i uveo ga u džennet.”[18]

12-Ko zapamti 40 hadisa

Od Abdullaha b. Mes’uda, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko sačuva mome ummetu četrdeset hadisa, s kojima im Allah Uzvišeni i Plemeniti da korist, reći će mu se: ‘Uđi na koja god hoćeš džennetska vrata.”[19]

_____________________

[1] Muslim, Sahih (234), Ebu Davud, Sunen (169), Ibn Madže, Sunen (470).

[2] Tirmizi, Sunen (55). Šejh Albani je ovu predaju ocijenio vjerodostojnom, Sahih Et-Tirmizi (55).

[3] Buhari, Fethul-bari, (7/474), Muslim, Sahih (139), Ibn Hibban, Sahih (207).

[4] Nevevi, Šerh ala Sahih Muslim (2/173).

[5] Munziri, Tergib ve-t-terhib (3/97). Prenosioci hadisa su povjerljivi izuzev Ibn Lehi’e, a njegovi hadisi su hasen-dobri kad postoje i druge predaje koje ga ojačavaju. Albani je hadis u rivajetu od Enesa b Malika, radijallahu anhu, ocijenio vjerodostojnim, Miškat (3254).

[6] Ibn Hibban, Sahih (6/184), Munziri, Tergib ve-t-terhib (3/97). Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim zbog drugih hadisa (sahih li gajrihi). Sahihu-t-tergib, (1931, 2411), Adabu-z-zifaf (286).

[7] Albani, Silsiletu-s-sahiha (3451), lanac mu je hasen-dobar, a prenosioci su mu sikke-povjerljivi.

[8] Munziri, Tergib ve-t-terhib (2/3). Lanac hadisa je sahih-vjerodostojan ili hasen-dobar ili blizu toga.

[9] Nevevi, Hulasa ( 2/1045), Ezkar (199). Nevevi kaže da je hadis je dobrog lanaca.

[10] Dimjati, Muterdži-r-rabih (98). Prenosioci su mu prenosioci vjerodostojnih hadisa.

[11] Hadis bilježi Ibn Kesir, Tefsiru-l-Kur’ani-l-azim (8/429), te kaže da je lanac je dobar i snažan. Muhaddis Albani za hadis kaže da je vjerodostojan, Sahihu-l-tergib (1993).

[12] Buhari, Sahih (3666), Muslim, Sahih (1027).

[13] Abdullah b. Mubarek, Kitabu-l-džihad (7), Ibn Hibban, Sahih (1614), Ebu Davud Tajalisi, Musned (1268), Bejheki, Sunnenu-l-kubra (9/164), Šu’abu-l-iman (4261), Ibn Ebi Asim, Kitabu-l-džihad (131, 132), Darimi, Sunen (12/12), Ahmed, Musned (4/175). Albani je za ovaj hadis rekao da je vjerodostojnog lanca, Tahridž Miškatu-l-mesabih, (3782.)

[14] Hadis bilježi Hejsemi u djelu Medžme’u-z-zevaid, (1/24) te kaže da su prenosioci ovog hadisa sikke-povjerljivi, Sujuti, Buduru-s-safire ( 396), Lanac mu je dobar, El-Vadi’i, Ehadisu-l-mu’ale (301), Po vanjštini hadis je ispravan, međutim, Adurrahman b. Aiz nije slušao od Ukbe b. Amira, Busajri, Itihafu-l-hijereti-l-mehire (8/266), u lancu je ravija koji nije imenovan.

[15] Albani, Sahih Ibn Madže (2137), Albani, Silsiletu ehadisi-s-sahiha (2923).

[16] Hadis bilježi Ibn Abdu-l-berr u djelu Temhid (6/55) te za ovaj hadis kaže da je hasen-dobar i nadamo se postizanju njegovog bereketa.

[17] Hadis bilježi Imam Ahmed u Musnedu (1/64) a valorizator Ahmed Šakir, za hadis kaže da je vjerodostojnog lanca. Hadis bilježi i Ibn Hadžer el-Askalani u djelu Metalibu-l-alije (3/241), te kaže: U Sahihu se nalazi i hadis Ukbe b. Amira sa drugačijim tekstom. Hadis bilježi i Busajri u djelu Itihafu-l-hijereti-l-mehire (1/117) te hadis ocjenjuje da je s dobrim isnadom.Također ovaj hadis bilježi i Ibn Kesir u djelu Musned el-Faruk (1/228) koji za hadis kaže da je dobrog lanca.

[18]Hadis bilježi Hakim Et-Tirmizi, Nevadiru-l-usul, 3/223, Ibn Asakir, Tarihu-l-dimišk, 34/406. Međutim hadis su veoma slabim ocijenili: Ibn Hibban, Medžruhin, 2/385, koji kaže: „U hadisu je Muhammed b. Abdu-l-Vahid čije predaje su munker džidden-veoma čudne. On se izdvajao od drugih prenosioca sa čudnim hadisima kmoji ne nalikuju predajama sikkat-povjerljivih prenosioca, zato je uzimanje njegovih predaja za dokaz ništavno.“Zehebi, Mizanu-l-i’atidal, 4/83, potvrđuje Ibn Hibbanov stav, Hejsemi, Medžm’eu-z-zevaid, 7/182. Te kaže: „Hadis je zabilježen kod taberanija sa dva različita lanca, u jednom od njih je Sulejman b. Ahmed el-Vasiti, a u drugom Halid b. Abdurrahman el-Mahzumi, a obojica su slaba.“, Ibn Dževzi, Ilelu-l-mutenahije, 2/699, te kaže: „Hadis nije vjerodostojan.“Ibn Kajserani, Tezkiretu-l-hufaz, 271. Nasiruddin Albani, Silsiletu-d-da’ifa, 7129, Da’if džamiu-s-sagir, 1/304.

Međutim pojedini učenjaci su ovaj hadis ocijenili dobrim: Šejhu-l-islam, Ibn Tejmijje, Vabilu-s-sajjib, 113, Mustedrek ale-l-medžmu’u, 1/99, Ibn Tejmijje kaže: „Temelji sunneta svjedoče ovom hadisu i on je od najljepših hadisa. Na drugom mjestu kaže: „On ima mnogo drugih vjerodostojnih hadisa koji ga podupiru.“ Ibn Kajjim, Ruh, 117, kaže: Hafiz ebu Musa je rekao: „Ovaj hadis je veoma dobar. Ibn Kesir, Tefsiru-l-Kur’ani-l-azim, 2/697, te nakon citiranja ovog hadisa prešutio je njegovu ocjenu, ali je naveo govor Imama Kurtubija, u njegovom djelu: ‘Tezkirre’ koji je rekao: „Ovo je veličanstven hadis, u njemu su spomenuta posebna djela koja izbavljaju i spašavaju od posebnih stanja.“ Ibn Mulekkin, Šerhu-l-Buhari, 28/273, za hadis kaže: Veoma dobar.

[19]Hadis Bilježi Ebu Ne’im u djelu Hul’jetu-l-evlija, (4/210), te kaže da je hadis garib-čudan, jer ga prenosi Ebu Bekr od Asima. Također hadis bilježi i Imam Nevevi u djelu El-Erbe’ine-n-Nevevije, te kaže: Ovaj hadis se prenosi od: Alije b. ebi Taliba, Abdullaha b. Mes’uada, Mu’aza b Džebela, Ebu Derda’a, Abdulaha b. Omera, Abdullaha b. Abbasa, Enesa b. Malika, Ebu Hurejre i Ebu Sead el-Hudrija, međutim uprkos mnoštvu puteva ovog hadisa hafizi su saglasni da je on da’if – slab.

Related Articles

Back to top button