SMOKVA: VOĆE MLADOSTI SPOMENUTO U KUR’ANU

U prvim ajetima sure Et-Tin, Uzvišeni Allah, dž.š., se zaklinje s smokvom, maslinom i Sinajskom gorom: “Tako mi smokve, i masline, i gore Sinajske.” (Et-Tin, 1-2.)

Potrebno je obratiti pažnju na sve ono s čime se dragi Bog zaklinje u Kur’anu, jer se u tim pojmovima kriju velike koristi ili poruke za sve ljude.

U ovom članku ćemo kazati nekoliko riječi o ljekovitosti smokve koja kao voće obezbjeđuje tijelu mnoge potrebne hranjive sastojke.

Porijeklo smokve

Smatra se da smokva potiče iz Turske i jugozapadne Azije, dok se danas uzgaja u svim toplijim krajevima.

Kao posebno značajna biljka, spominje se u Kur’anu, te jedna sura u Kur’anu nosi njeno ime.

Kao hranljivo i ljekovito voće, smokva je bila poznata čak i prije 4000 godina u Mesopotamiji. Dalje se širila preko Krita do antičke Grčke, gdje je postala osnova tradicionalne ishrane. Tu je smokva bila toliko poštovana da je donesen zakon koji zabranjuje izvoz najkvalitetnijih plodova. U starom Rimu smokva je čak smatrana svetim voćem. Već u najranijem periodu bilo je poznato 29 različitih vrsta smokvi, a danas ih, naravno, ima mnogo više.

Energetski i vitaminski sastav

Smokva je vrlo zdravo, ali i kalorično voće. Suhi plod sadrži 50-70% šećera zbog čega dijabetičari ne smiju da ga jedu. Osim toga, smokva sadrži važne vitamine B-grupe, vitamin C i beta-karoten. Od minerala sadrži kalcijum, kalijum, magnezijum, fosfor, željezo i bakar. Količina magnezijuma u suhim plodovima je tri puta veća nego u svježim. Zato su suhe smokve važan izvor ovog minerala neophodnog za mišiće, krvne sudove i nervne ćelije.

Suhe smokve su odličan izvor minerala, kao što je kalcijum, bakar, kalijum, mangan, željezo, selen i cink. U 100 grama suhih smokvi ima 640 mg kalijuma, 165 mg kalcijuma, 2,03 mg željeza i 232 mg kalijuma. Kalijum je jako bitan sastavni dio ćelija i tjelesnih tečnosti koje pomažu u kontroli otkucavanja srca, aritmije i krvnog pritiska. Bakar kao i željezo, su potrebni za proizvodnju crvenih krvnih zrnca i za oksidaciju ćelija.

Ljekovitost smokve

U svijetu je raširena upotreba smokve kao preventivnog i tradicionalnog sredstva protiv kancera i tumornih boljenja. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko, fungicidno i dezinfikujuće djelovanje. Mliječni smokvin sok takođe pomaže kod glista i ostalih crijevnih napasti, a liječi i gljivice, bradavice na koži i omekšava kurje oči i žuljeve. Ova voćka je poznata i kao blago sredstvo za čišćenje organizma, pri tom ne izazivajući grčeve i dijareju.

Suhe smokve su jako zdrave i hranjive, a slabo je poznata činjenica da sadžre više kalcijuma od kravljeg mlijeka. Zbog velike količine bakra se preporučuje osobama koje imaju anemiju, jer bakar potiče proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Suhe smokve su su dobar borac protiv osteoporoze, i samo deset suhih smokvi dnevno preventivno djeluju na gubljenje koštanog tkiva.

Smokve pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska, jer su dobar izvor kalijuma, minerala bitnog za kontrolu krvnog pritiska. Mogu da budu od pomoći čak i pri mršavljenju. One su dobar izvor vlakana, koja održavaju osećaj sitosti i odgovarajući nivo energije. Dakle, smokve ne debljaju, a dovoljno su hranljive, tako da su dobar izbor za svaku dijetu. Održavanje kostiju u dobrom stanju je još jedna funkcija smokvi, jer su odličan izvor kalcijuma.

Osim što riješava probleme s kostima i zubima, suha smokva je blagotvorna i za nokte, kosu i kožu. Pravi je izvor mladosti, jer zahvaljujući mnoštvu antioksidanata kojima brani organizam od slobodnih radikala, usporava starenje.

Nedim Botić, Preporod