ŠTA SE TO DEŠAVA SA MEJITOM AKO PORODICA PLAČE I NARIČE NAD NJIM?

Vjerovanje u Sudnji dan podrazumijeva vjerovanje u sve ono što je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da se događa nakon smrti. Shodno tome, u vjerovanje u Sudnji dan ulazi i vjerovanje u kaburski ispit, kaznu i uživanje u kaburu.

Taj boravak trajat će od smrti s kojom završava prvi život do proživljenja kada nastupa drugi život. Ovaj period u Kur’anu je nazvan Berzehom, kao što se spominje u riječima Uzvišenog Allaha: „Kad nekome od njih smrt dođe, on uzvikne: ‘Gospodaru moj, povrati me da uradim kakvo dobro u onome što sam ostavio!’ – Nikada! To su riječi koje će on uzalud govoriti, – pred njima će Berzehu – prepreka biti sve do dana kada će oživljeni biti.” (Prijevod značenja El-Mu’minun, 99.-100.)

Berzeh je u jezičkom značenju prepreka između dvije stvari. Berzeh je primjer ahiretske nagrade.On je prva stanica Ahireta. U njemu je ispit od strane dvojice meleka, a zatim, nagrada ili kazna.

DOISTA MRTVI SE PATI ZBOG PLAČA NJEGOVE PORODICE NAD NJIM…

Ispit od strane meleka

Za ovaj ispit, također se kaže kabursko iskušenje. Ustvari radi se o ispitu mrtvoga od strane dvojice meleka. Hadisi koji govore o ovom detalju iz Berzeha na stepenu su mutevatira-kategoričnosti. Prenose se od Bera’a b. Aziba, Enesa b. Malika, Ebu-Hurejre i drugih ashaba, neka je Allah svima njima zadovoljan. Kaburskom ispitu bit će izloženi svi ljudi, izuzev vjerovjesnika, malodobnih i maloumnih osoba. Oko ove dvije kategorije postoji razilaženje među islamskim učenjacima, hoće li one biti ispitivane ili ne. Oni koji zastupaju mišljenje da će čak i malodobne i maloumne osobe biti ispitivane u kaburu, kažu da je propisano da se takvim osobama, kada umru, klanja dženaza, uči dova u kojoj se traži da ih Allah sačuva kaburske patnje i iskušenja u njemu.

Imam Malik u svome djelu „Muvetta” (480) spominje riječi Se’ida b. El-Musejjeba koji je rekao: „Klanjao sam iza Ebu-Hurejre, radijallahu ‘anh, dženazu djetetu koje nikada nije učinilo neki grijeh. Čuo sam ga kako govori: ‘Gospodaru moj! Sačuvaj ga kaburske patnje.’” Također, svoj stav dokazuju predanjem koje bilježi Alija b. Ma’bed da je pored Aiše, radijallahu ‘anha, pronešena dženaza malog djeteta, pa je ona zaplakala. Rečeno joj je: „Majko vjernika! šta te rasplakalo?” Odgovorila je: „Ovo djete. Zaplakala sam za njim iz straha od kaburskog stiska.”

Oni koji tvrde da takve osobe neće biti pitane u kaburu, kažu da će pitanje biti postavljeno samo onome koji je mogao da spozna Poslanika i ono s čime je on poslan, pa će stoga i biti upitan je li vjerovao u njega i pokoravao mu se ili ne? A što se tiče djeteta koje je umrlo a nije imalo moć raspoznavanja, kako da bude upitan: „šta kažeš o ovome čovjeku koji vam je bio poslan?” Kada bi mu se vratio njegov razum u kaburu, on ne bi mogao biti upitan osim o onome o čemu je imao saznanje, što je poznavao. Tako da nema koristi u ovom pitanju. Ovo se razlikuje od njihova ispita na Ahiretu, kada će im Svevišnji Allah poslati poslanika i narediti im da mu se pokore, pa, ko mu se pokori od njih, spasit će se, dočim, svi oni koji mu budu nepokorni ući će u Vatru. To će, dakle, biti provjera njihove pokornosti za tada im izdanu naredbu, a ne za nešto što je prethodilo na Dunjaluku od pokornosti i grijeha o čemu govori ispit meleka.

Na hadis Ebu-Hurejre, radijallahu ‘anh, odgovaraju i kažu da se kaburska patnja ne odnosi na kažnjavanje djeteta koje nikada nije počinilo nikakav grijeh, jer Allah ne kažnjava za nešto što se nije počinilo. Značenje ovoga može da bude da djete doživljava patnju i bol zbog drugih a ne zbog svojih djela, kako je došlo u hadisu: „Doista, mrtvi se pati zbog plača njegove porodice nad njim.” (Buharija, 1206; Muslim, 1543.) Dakle, ne kažnjava se već osjeća patnju i bol, kao što je došlo u hadisu Allahova Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Putovanje je dio patnje.” (Buharija, 1677; Muslim, 3554.)

Također, islamski učenjaci se razilaze da li će ovom ispitu u kaburu biti izloženi i vjernici i licemjeri i nevjernici ili samo vjernici i licemjeri. Ispravno je da će svi, dakle i nevjernici, biti ispitivani u kaburu od strane meleka. Na to ušućuju dokazi iz Kur’ana i Sunneta.

Islamski učenjaci su se razišli hoće li ispitivani biti svi narodi ili samo ovaj naš narod, ummet Muhammeda, sallallahu ‘:

Prvo mišljenje: Ispit u kaburu je samo za ovaj ummet Muhammeda, sallallahu ‘alejhi ve sellem, jer su prethodnim narodima poslanici dolazili s poslanicama. Kada im se narodi ne bi odazvali, oni bi bili odvojeni od svoga naroda a narod bi snašla teška kazna. Dočim, kada je poslan Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kao milost svjetovima, od naroda je uzdignuta kazna. Svoj stav, također, dokazuju hadisima Allahova Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Uistinu, ovaj ummet će biti iskušavan u svojim kaburovima” (Muslim, 5112.); „Objavljeno mi je da ćete se vi iskušavati u svojim kaburovima” (Buharija, 84; Ahmed, 24815.), i riječi meleka: „šta kažeš o ovome čovjeku koji vam je poslan?”

Drugo mišljenje: Kaburski ispit je za ovaj ummet ali i za druge, prethodne ummete. Oni koji zastupaju ovaj stav, za prethodno spomenute hadise kažu da se pod riječju ummet misli na ljude, Ademove sinove, tj. ljudsku vrstu-ljudski svijet, kao što Svevišnji Allah kaže, a stoji u prijevodu značenja: „Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas …” (Prijevod značenja El-En’am, 38.)

Treće mišljenje: Suzdržanost, budući da dokazi idu u prilog i prvom i drugom mišljenju. Allah najbolje zna.

Način ispitivanja koji se spominje u hadisima

Došlo je u hadisu Bera’a b. Aziba, radijallahu ‘anh, da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „… A zatim se mrtvom vrati duša u tijelo i dođu mu dva meleka …”

U hadisu Enesa, radijallahu ‘anh, u Dva Sahiha stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Kada se mrtvi stavi u svoj kabur, i kada njegovi drugovi odu od njega, dok sluša njihove stope (kako odlaze) dođu mu dvojica meleka. Postave ga u sjedeći položaj i upitaju ga: ‘šta kažeš za ovog čovjeka Muhammeda?’ što se tiče vjernika, on će odgovoriti: ‘Svjedočim da je on Allahov rob i Njegov Poslanik.’ Reći će mu: ‘Pogledaj u svoje mjesto u Vatri. Allah ti ga je zamijenio mjestom u Džennetu.’ Pa, će obadva ta mjesta vidjeti. A što se tiče nevjernika i licemjera, upitat će ga: ‘šta kažeš za ovoga čovjeka?’ Odgovorit će: ‘Ne znam. Govorio sam ono što su govorili i drugi ljudi.’ Reći će mu: ‘Niti si znao, niti si govorio.’ Zatim će biti udaren gvozdenim maljem između ušiju. Pustit će krik kojeg će čuti svi mimo džina i ljudi.”

U drugom hadisu u „Sahihu Ebi Hatima” stoji: Doći će mu dva crna, plava meleka. Za jednog od njih se kaže da je Munkir, a za drugog Nekiir.”

U hadisu Ebu-Hurejre, radijallahu ‘anh, kod imama Ahmeda, rahmetullahi ‘alejh, stoji: „Kada se mrtvi spusti u svoj kabur, on čuje topot obuće onih koji odlaze od njega. Ako bude vjernik, namaz će mu biti iznad glave; post s njegove desne strane; zekat s njegove lijeve strane; dobra djela poput sadake, održavanja rodbinskih veza, dobročinstva, bit će mu kod njegovih nogu. Pokušat će mu se prići od strane njegove glave, pa će namaz reći: ‘S moje strane nema prolaza.’ Zatim će mu se pokušati prići s njegove desne strane, pa će post reći: ‘S moje strane nema prolaza.’ Zatim će se pokušati prići s lijeve strane, a namaz će reći: ‘S moje strane nema prolaza.’ Zatim će mu se pokušati prići od strane njegovih nogu, a dobra djela poput sadake, rodbinske veze i dobročinstva će reći: ‘S naše strane nema prolaza.’ Reći će mu se: ‘Ustani!’ Ustat će, pa će mu biti prikazano Sunce kako zalazi. Upitat će ga: ‘Ovaj čovjek koji je bio među vama, šta kažeš o njemu i čime svjedočiš za njega?’ Reći će: ‘Pustite me dok klanjam!’ Reći će mu: ‘Klanjaćeš ti. Obavijesti nas o onome o čemu smo te pitali.’ …”

Ovi hadisi nam ukazuju na nekoliko činjenica:

– Ispit će se odvijati odmah nakon spuštanja u kabur. U ovome je odgovor novotarima, poput Ebu-Huzejla i Merisija koji su tvrdili da će se ispit odvijati između dva puhanja.

– Imena meleka koji će ispitivati mrtvog su Munkir i Nekir. U ovome je odgovor onima koji tvrde da nije dozvoljeno ovu dvojicu meleka nazvati tim imanima, kako to tvrde mu’tezile.

– Duša se mrtvom vraća u njegov kabur prilikom ispita. Mrtvi sjeda i odgovara na pitanja. Međutim, vraćanje duše mrtvom u Berzehu nije isto kao vraćanje duše u dunjalučkom životu. Svako od tri boravišta (Dunjaluk, Berzeh i Ahiret) ima svoje specifičnosti. Tako je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, obavijestio (i u to čvrsto vjerujemo) da se mrtvom kabur proširi, da se mrtvi ispituje i sl. iako nećemo primjetiti nikakve promjene na zemlji.

el-asr