U kojoj mjeri kreme za sunčanje štite od raka kože? Neki tvrde da uopšte ne štite.

Posljedice sunčanja se često uoče puno kasnije tijekom života, jer se rak kože pojavljuje uglavnom u starijoj životnoj dobi.

„Sredstva za zaštitu od sunca su jedna od najvećih prijevara svih vremena!“ S tom se porukom preko društvenih mreža dijeli video-film koji sadrži jedan od najpopularnijih narativa zavjere. Pogotovo u ezoteričnim i krugovima poklonika teorija zavjere se već odavno sumnja u navode o koristi od krema za sunčanje. Između ostaloga se tvrdi da sredstva za zaštitu od sunca uzrokuju rak – a ne sunčeve UV-zrake.

Neki idu čak i toliko daleko da sve to nazivaju „muljažom“ u režiji dermatologa koji navodno preporučuju korištenje štetnih krema za sunčanje da bi na koncu profitirali od porasta broja slučajeva raka kože. A ta teorija je pogrešna, i to iz nekoliko razloga, prenosi Deutsche Welle.

„Sredstva za zaštitu od sunca, koja se nađu na tržištu u Njemačkoj, prije toga se testira“, kaže Claus Garbe, dermatolog i profesor na Sveučilištu Tübingen. „A to znači da se ispituje sve ono što se koristi u kremama za sunčanje, te se onda to kategorizira kao bezopasno po pitanju moguće opasnosti od raka.“

Diskusija oko UV-zraka

Doduše u prošlosti je primjerice jedna studija pokazala da kod jedne starije vrste kreme za sunčanje sa zaštitnim filterom octocrylenom nastaju molekule benzofenona, koje, kako se sumnja, mogu prouzročiti rak. Ali na tržištu postoje i kreme za sunčanje u kojima uopće nema octocrylena. Direktive EU-a su po tom pitanju osim toga i postrožene. „Nasuprot hipotetskom riziku od benzofenona se nalazi stvarni i u studijama dokazani rizik od toga da se od previše UV-zračenja oboli od raka kože“, tvrdi Njemačko dermatološko društvo.

Po navodima organizacija za zaštitu interesa potrošača nema razloga za paniku ni zbog činjenica da su u nekim sredstvima za sunčanje za djecu pronađeni plastifikatori. Koncentracija je po njihovim navodima ionako bila mala, a prioritet je bila zaštita od UV-zraka.

Na internetu se, zbog tog nepovjerenja naspram industrijski proizvedenim sredstvima za zaštitu od sunca, može pronaći brojne recepte za proizvodnju kreme za sunčanje u vlastitoj režiji. Garbe preporučuje da se to ne radi. U analizi 15 takvih recepata stručnjaci su zaključili sljedeće: „Recepti koje smo skupili na internetu, su opasni, s obzirom na to da neki od njih uopće ne nude zaštitu od svjetla, a većina ih ne nudi dovoljnu razinu zaštite osobama koje ih koriste“. Tri recepta naime uopće nisu sadržavala nikakvu zaštitu od sunca, a ostali su imali zaštitni faktor manji od šest.

Porast broja slučajeva raka kože

Istina je da je broj oboljenja od raka kože znatno porastao. Po navodima Saveznog ureda za statistiku (Destatis), u Njemačkoj je 2022. zbog raka kože na stacionarnom liječenju bilo 109.400 osoba. To je otprilike 75 % slučajeva više nego 2002. Broj stanovnika je u istom razdoblju porastao za samo dva posto.

U istom je razdoblju porastao i broj smrtnih slučajeva koje se dovodi u vezu s rakom kože, i to za oko 65 % (na 4.400 slučajeva). Pogođeni su prije svega stariji ljudi. Više od 50 % preminulih (zbog raka kože) u 2022. bile su osobe stare 80 ili više godina. Relativno gledajući, najveći rizik za oboljenje od raka kože je zabilježen u starosnoj skupini 40-44 godine. U toj skupini je, po navodima Destatisa, rak kože bio uzrok 0,8 % svih smrtnih slučajeva – a u svim drugim starosnim skupinama on je bio “kriv” za samo 0,4 % smrtnih slučajeva.

Sunčanje kao glavni razlog porasta broja slučajeva?

Sličan porast se registrira i u brojnim drugim zemljama, kaže Garbe. I zato postoji razlog: ljudi se danas, kaže on, češće nego ranije izlažu suncu, odnosno UV-zrakama. „Praktički do Drugog svjetskog rata nije bilo ljetnih odmora. A suncu se više-manje izlagalo samo stanovništvo u ruralnim krajevima.“ I to dobro zaštićeno, noseći odjeću dugih rukava ili pokrivala za glavu, dodaje Garbe.

„Osim toga sunčanje se u to vrijeme nije smatralo idealom odmora”, napominje Garbe. To se tek u 50-im godinama počelo širiti, i to iz SAD-a, kaže stručnjak. U Nekim zemljama, poput Danske, SAD-a ili Novog Zelanda, već u to vrijeme se počelo registrirati slučajeve oboljenja od raka. A u njima se može pročitati da je tada bilo puno manje slučajeva raka kože nego danas. U Danskoj se broj slučajeva melanoma na 100.000 stanovnika (na godišnjoj razini) povećao za 40 puta. “Iz studija znamo da se 95 % tog porasta može objasniti UV-zračenjem”, zaključuje Garbe.

Efekt kreme za sunčanje

Kada se radi o ekscesivnom sunčanju, onda sredstva za zaštitu od sunca pomažu samo u (jako) ograničenoj mjeri, kaže Garbe. Studije doduše pokazuju da nanošenje tih sredstava reducira razvoj raka kože, dodaje on. Ali to ne vrijedi za sunčanje. Kreme za sunčanje su manje učinkovite od primjerice odjeće. Osim toga postoje i dva faktora koji mogu umanjiti faktor zaštite krema za sunčanje.

Naime, odraslima je potrebno oko 35 grama kreme za sunčanje za potpunu zaštitu. Ali istraživanja su pokazala da većina ljudi nanosi samo oko četvrtine potrebne količine. “Zato drastično opada faktor zaštite“, upozorava Garbe. Kod kreme sa zaštitnim faktorom 50 to bi značilo da faktor zaštite opada na – samo pet.

Osim toga, studije pokazuju da ljudi zbog korištenja krema za sunčanje imaju osjećaj (lažne) sigurnosti. „Mnogi misle da se mogu bez ikakve opasnosti izležavati na suncu zato što su se namazali kremom“, kaže Garbe. „To je takoreći najveći nesporazum oko ove teme. Za mutaciju raka zbog UV-zračenja dovoljne su zapravo jako male doze.” Dakle, ta granica se ne prelazi u slučaju pojave opeklina od sunca, već puno, puno prije.

Tri stupa zaštite

Sredstva za zaštitu od sunca su po mišljenju stručnjaka tek treći stup zaštite od UV-zračenja. Dodatno se preporučuje izbjegavanje sunca dva sata prije i dva sata nakon podneva, jer je tada intenzitet UV-zraka najveći. A kao drugi stup zaštite se navodi odjeću. Studije su naime pokazale da je odjeća puno učinkovitija kao sredstvo zaštite od sunca od krema za sunčanje. A razina zaštite varira, ovisno o vrsti vlakana, boji ili gustoći tkanja.

„Ne postoji zdravo tamnjenje”, kaže Garbe. Kada ljudi pocrne, to znači da se dogodila mutacija, napominje on: „Moralo bi se više raditi na prevenciji, kako bi ljudi shvatili koliko je sunčanje opasno za zdravlje.” U to stručnjaci ubrajaju i solarije, gdje vlada povećani rizik od raka kože, kako navodi i Međunarodna agencija za istraživanje raka.

Posljedice sunčanja se često uoče puno kasnije tijekom života, jer se rak kože pojavljuje uglavnom u starijoj životnoj dobi. Opekotine od sunca u mlađim godinama povećavaju rizik od pojave raka. Stručnjaci pretpostavljaju da će u Njemačkoj broj otkrivenih slučajeva raka kože nastaviti I dalje (snažno) rasti.

Izvor:haber.ba