Uravnotežena ishrana u islamu

Naša lijepa vjera islam nas podstiče na to da jedemo lijepa jela koja je Uzvišeni Allah dozvolio i da si ih ne zabranjujemo.

„Pitaju te šta im se dozvoljava. Reci: dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono šta vam ulove žvotinje koje ste lovu podučili, onako kako je Allah vas naučio. Jedite ono šta vam one uhvate i spomenite Allahovo ime pri tome, i bojte se Allaha, jer Allah, zaista, brzo sviđa račune.“ (El-Maide, 4.)

„O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate!“ (El-Bekare, 172.)

Uslov koji ide uz to jest da ne pretjerujemo, odnosno da vodimo računa oko umjerenosti prilikom uzimanja hrane. Umjerenost je spomenuta u ovim ajetima: „O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.“ (El-Araf, 31.)

„’Jedite ukusna jela kojima vas opskrbljujemo i ne budite u tome obijesni da vas ne bi snašla srdžba Moja; a koga snađe srdžba Moja – nastradao je!“ (Ta-Ha, 81.)

Osim ajeta, navest ćemo i 2 hadisa na ovu temu:

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Čovjek ne može napuniti goru vreću od svog stomaka. Dosta mu je nekoliko zalogaja koji će ga održati sposobnim za rad. A ako već hoće, onda neka bude trećina za hranu, trećina za vodu i trećina za disanje.“ (Tirmizi)

„Vjernik jede u jedno crijevo, a nevjernik u sedam.“ (Buhari)

Hrana je jedna od esencijalnih ljudskih potreba, vrlo je važno da unosimo zdrave namirnice, te da naša ishrana bude uravnotežena. Islam podržava sve ono šta je dobro za naša tijela, dušu i um. Zapravo, naše tijelo nam je dato u emanet i bit ćemo upitani o tome kako smo vodili brigu o njemu. Hrana nije samo okus koji unesemo, već je bitan unos nutrijenata i da hrana prije svega zadovolji potrebe našeg organizma, a ne naših strasti.

Prehrana ima veliki utjecaj na život kako pojedinca, tako i društva. Sigurno ste barem jednom u životu čuli uzrečicu „U zdravom tijelu zdrav duh.“, to je doista tako. Kada jedemo zdravo, našem organizmu se povećava otpornost, jačamo imunitet, stanice bolje prenose kisik, bolje spavamo noći, imamo više energije danju itd…

Danas je industrija hrane uz pomoć marketinga veća nego ikad. Ako pogledamo police u trgovinama, vidjet ćemo da je velika većina hrane „umjetna“, puna kalorija i rafiniranog šećera, a prazna nutrijentima. Gotovo svaki prehrambeni artikl sadrži razne emulgatore, umjetne boje, arome, konzervanse…i tu su da mi trošimo novac, odnosno da služimo hrani umjesto hrana nama. Naravno, vrlo je teško izbjeći to u potpunosti, no pokušati jesti zdravije i ubaciti poneki komad voća ili povrća malo češće u ishranu nije nemoguće.

Neki od elemenata koji su potrebni našem organizmu i koji bi trebali biti zastupljeni u našoj ishrani su: karbohidrati, masti, proteini, vlakna, minerali, vitamini i voda. Svaki od njih ima određenu ulogu i svrhu. Nedostatak bilo kojeg od ovih spomenutih elemenata vodi ka nepravilnostima u funkcioniranju organizma. Stoga, jedimo umjereno i raznovrsno, te vodimo računa o svom tijelu, svojoj duši i svom mentalnom zdravlju.