Uskoro prelazimo na zimsko računanje vremena – evo kojeg datuma vraćamo sat

U martu 2019., većina u Europskom parlamentu izglasala je ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon što je 84 posto učesnika sudionika ankete izrazilo podršku toj ideji
U noći između 26. i 27. oktobra 2024., kazaljke na satu pomaknut će se jedan sat unazad, čime će se vratiti standardno srednjoevropsko vrijeme i završiti razdoblje ljetnog računanja vremena.

Pomicanje kazaljki na satu trebalo je odavno postati stvar prošlosti. U martu 2019., većina u Europskom parlamentu izglasala je ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon što je 84 posto učesnika sudionika ankete izrazilo podršku toj ideji. No, u anketi je učestvovalo samo 4,6 miliona ljudi, što je otprilike 1 posto evropske populacije, od kojih su dvije trećine bili Nijemci, piše Fenix Magazin.
Sljedeći korak trebao je biti da svaka članica EU odluči hoće li zadržati ljetno računanje vremena (CEST) ili se vratiti na standardno (CET). Međutim, postojala je zabrinutost da bi takva odluka mogla dovesti do različitih vremenskih zona diljem Europe, stvarajući potencijalno “šarenilo” vremenskih zona. Promjena na ljetno računanje vremena trebala je posljednji put biti primijenjena u martu 2021., ali se pitanje od tada nije ponovno razmatralo u Bruxellesu, jer čini se da među državama članicama nema značajnog interesa za rješavanje ovog pitanja.

Srednjoevropsko vrijeme (CET) zapravo je standardno vrijeme, a ne zimsko vrijeme, kako se često kolokvijalno naziva. Uvođenje ljetnog računanja vremena podrazumijeva da tokom ljeta ustajemo sat vremena ranije. Ovaj sistem je na snazi od 6. aprila 1980. godine, kada je uveden s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, kao mjera za uštedu energije nakon naftne krize 1973. godine.

Uskoro prelazimo na zimsko računanje vremena – evo kojeg datuma vraćamo sat
Međutim, dugoročno gledano, ljetno računanje vremena nije donijelo očekivane uštede. Iako se smanjuje potreba za večernjom rasvjetom, energija potrebna u jutarnjim satima, posebno tokom prijelaznih mjeseci poput aprila i oktobra, značajno se povećava zbog potrebe za grijanjem domova. Tako se pokazalo da sada trošimo više energije nego prije.

Osim uštede energije, Njemačka je uvela ljetno računanje vremena kako bi se uskladila sa susjednim zemljama. Francuska i Italija počele su primjenjivati pomicanje kazaljki još 1966. i 1967. godine. Njemačka je tada, uz Dansku, bila posljednja država u tadašnjoj Europskoj zajednici koja je usvojila ovu praksu. Na razini Europske unije ljetno računanje vremena standardizirano je 1996. godine, kada je odlučeno da će se kazaljke u cijeloj Europi pomicati posljednjeg vikenda u martu i vraćati natrag posljednjeg vikenda u oktobru.
Izvor:hayat.ba