Utjerivanje dugova

Pitanje: Kakav je stav islama prema onome ko se bavi utjerivanjem duga i pri tome zna biti i nasilan prema dužniku, tako što mu, ako je potrebno, nanosi i tjelesne povrede, posebno ako i dužnik i utjerivač obavljaju namaz i slove za vjernike, samo što su i jedan i drugi, kako da se izrazim, u nekoj fazi zapuštanja vjere? Kakav je stav islama prema tom utjerivaču koji dužniku, koji ga uporno vara i laže, iz ljutnje nanese tjelesne povrede? Da li islam to opravdava i dozvoljava? Allah vas nagradio!

Odgovor: Elhamdulillah, ves-salatu ves-selamu ala resulillah! Shodno Kur’anu i sunnetu, pohvalno je davati imetak na zajam i uz to ljudima opraštati dugovanja, ako se može! Allah, dž.š., kaže: “A ako je čovjek u nevolji, onda ga pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite!” (El-Bekara, 280)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

“Najkorisnije djelo je obradovati svoga brata mu’mina ili ga duga osloboditi ili ga hljebom nahraniti.” (Hadis prenose Ibn Ebu Dun’ja i Bejheki od Ebu Hurejre. Hadis je hasen – dobar)

“Onoga koji odgodi vraćanje duga onome koji ga nije u stanju vratiti, ili mu dug oprosti, Allah će na Sudnjem danu skloniti u hlad Svoga Prijestolja kada drugog hlada, izuzev Njegovog, neće biti!” (Tirmizi)

“Neki je čovjek pozajmljivao ljudima, a svom je službeniku govorio: ‘Kada dođeš siromahu, ne traži od njega (oprosti mu dug), ne bi li i nama Allah oprostio’, pa je (velikodušni dobročinitelj) došao Allahu (preselio na ahiret) i On mu je oprostio!”(Buhari i Muslim)

Od Ebu Katade, r.a., prenosi se da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaže: ‘Ko želi da ga Allah sačuva od muka Sudnjeg dana, neka odgodi siromašnom vraćanje duga, ili neka ga otpiše.’” (Muslim)

“Zaista je najbolji među vama onaj koji je najrevniji i najbolji u vraćanju duga!”(Muttefekun alejhi)

Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Neki je čovjek pozajmljivao ljudima, a svome je slugi govorio: ‘Kada dođeš siromahu, ne traži od njega (oprosti mu), ne bi li i nama Allah oprostio’, pa je došao Allahu i On mu je oprostio.” (Muttefekun alejhi)

Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Ko sačeka siromašnog dužnika, ili mu otpiše dug, Allah će mu dati hladovinu pod Svojim Aršom na Sudnjem danu, kada druge hladovine, osim Njegove, neće biti.’” (Tirmizi)

U slučaju da je u pitanju dug koji se iz nekog razloga ne može oprostiti i čovjek potražuje svoje otuđeno pravo, tada se treba prvo postarati da se maksimalno iscrpe sve mirne metode, načini i sredstva kako bi se svoje pravo povratilo, a najbitniji način i metoda u vraćanju svog narušenog prava jeste podići parnicu na šerijatskom sudu – ako postoji, a ako ne postoji šerijatski sud, onda je dozvoljeno požaliti se bilo kojem sudu koji je u stanju vratiti nam naše pravo. Nasilje je nešto čemu se zadnje može pribjeći kada su međuljudska poslovanja u pitanju.

Ako se čovjek nađe u situaciji kada država i vlast ne mogu biti od pomoći, zbog korumpiranosti ili neprijateljskog ophođenja, pojedincu je dozvoljeno da se koristi silom u vraćanju svog otetog prava, kao što kaže imam El-Serhasi el-Hanefi, rhm.: “Čovjeku je dozvoljeno i da se bori radi svoga imetka, i dozvoljeno je pomagati čovjeku radi toga, pogotovu ako se nađe u situaciji kada mu vlast – država, nije u stanju pomoći, a on zna da je u pitanju njegov imetak – pa kako je čovjeku dozvoljeno da se bori braneći svoj imetak od zulumćara koji mu se namjerio, također mu je dozvoljeno boriti se i radi njegovog vraćanja, što se temelji na hadisu Poslanika, s.a.v.s., koji kaže: ‘Ko bude ubijen zbog svog imetka – on je šehid!’ (Muttefekun alejhi)” (Vidjeti: El-Mebsut, 12/435) – uz naznaku da čovjek ne smije učiniti nešto što će mu nanijeti veću štetu nego što mu je pričinjena šteta duga oko koje se sa nekim spori.

Koliko je dug težak čin, govori nam i sljedeća predaja: Abdullah b. Amr b. El-Ās, r.a., pripovjeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Allah će oprostiti šehidu sve osim duga.” (Muslim)

Osnova je da će se sve to činiti i svoje pravo će se potraživati preko institucija države u mjestu gdje se živi, ali ako državne institucije ne budu u stanju to učiniti – tada će čovjeku biti dozvoljeno da to sam završi. U svakom slučaju, onome koji potražuje svoje pravo nije dozvoljeno da vrši veći zulum i nasilje od onoga koje mu je nanijeto, i ne smije uzeti više od onoga što mu pripada, a Allah, dž.š., najbolje zna!

Vidjeti: http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&Option=FatwaId&Id=165695

Od Džabira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Allah se smilovao čovjeku koji je velikodušan kada kupuje, kada prodaje i kada svoj dug traži.” (Buhari)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, utjecao se Allahu, dželle šanuhu, od duga. Buharija i Muslim u svojim Sahihima bilježe od Aiše, radijallahu anha, da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio u namazu tako što bi izgovarao: “Allahu moj, utječem Ti se od grijeha i duga”, pa ga je neko upitao što se toliko utječe od duga, a on je odgovorio:“Zaista, kada je čovjek dužan, priča pa slaže i obeća pa iznevjeri.”

Odgovorio: Sead ef. Jasavić, prof. fikha

Minber.ba