Zabrinjavajuće: Sredozemlje postaje supa, a sada nam dolazi i “zakiseljevanje” mora

Kao što se dešava na kopnu, more je također pogođeno morskim toplotnim valovima, koji zbog zagrijavanja planete postaju sve učestaliji i intenzivniji.
“Sredozemno more liči na supu”, izreka je koja se ustalila na plažama Mediterana. Ovo potvrđuju i podaci. Prošlog 15. augusta oboren je rekord prosječne temperature površine Sredozemnog mora, koja je dostigla 28,47 stepeni, kako je izvijestila služba Copernicus, Program za posmatranje Zemlje Evropske unije, koja je također upozorila da se od 6. augusta bilježi najduži period prosječne temperature mora iznad 28 stepeni.

Ako je prošla godina bila ekstremna, trend ovog ljeta je još gori. Kao što se dešava na kopnu, more je također pogođeno morskim toplotnim valovima, koji zbog zagrijavanja planete postaju sve učestaliji i intenzivniji. Trend je zabrinjavajući. Iako porast temperature površine vode ovih dana posebno privlači pažnju u Sredozemlju, tokom većeg dijela 2024. prosječne vrijednosti za sve okeane bile su nekontrolisane, podižući alarm među naučnicima.

o juna, prosječna temperatura površine okeana obarala je svakodnevno rekorde, sa neviđenim vrijednostima. Naučnici smatraju da je to zabrinjavajuće iz nekoliko razloga, između ostalog, jer ova toplota na površini mora predstavlja “gorivo” za ekstremne meteorološke pojave poput oluja.

Da bi to objasnio, fizičar Sérgio Henrique Faria, stručnjak za atmosferske promjene i profesor na BC3 Baskijskom centru za klimatske promjene, koristi analogiju sa ključalom posudom. “Kada je stavite da se zagrije, voda je mirna i tiha, ali kako vrijeme prolazi, počinje se miješati i pokazuje više kretanja”, objašnjava. Porast temperature mora funkcioniše kao pojačivač atmosferskih fenomena. Napaja ih energijom.

Zabrinjavajuće: Sredozemlje postaje supa, a sada nam dolazi i “zakiseljevanje” mora
Što je veće zagrijavanje mora, to je veća koncentracija energije i jača snaga atmosferskih fenomena. “To je važan akcelerator”, konkretizira portparol Španske meteorološke agencije (Aemet), José Luis Camacho. Treba uzeti u obzir, dodaje Camacho, sposobnost mora da zadrži apsorbovanu toplotu. “Dok Zemlja pokazuje veću oscilaciju, jer se više zagrijava tokom dana, a zatim se hladi tokom noći, more akumulira toplotu i postaje vrsta rezervoara toplote”, objašnjava.

Oluje u Sredozemlju nisu novost. Ono što se promijenilo jeste intenzitet s kojim se pojavljuju, kako potvrđuju i Camacho i Faria. “To je područje gdje su uvijek postojali intenzivni fenomeni, ali porast temperature uzrokuje da imaju više raspoložive energije”, kaže Camacho.

Posljednjih dana nekoliko oluja je pogodilo sredozemnu obalu. Prvo na Balearima, sa slikama brodova koje ljuljaju talasi i jarbola koji dodiruju vodu zbog nagiba. Zatim u Kataloniji i u Valenciji, gdje je DANA prouzrokovala mnoge štete na usjevima zbog kombinacije jakih naleta vjetra i grada. I također na Siciliji, u Italiji, gdje je potonuo luksuzni jedrenjak na kojem se nalazio engleski milijarder Myke Lynch. Iako nema studija koje potvrđuju da je porast temperature mora bio uzrok ovih konkretnih događaja, stručnjaci upozoravaju da može biti faktor koji pojačava oluje.

Portparol Aemeta ukazuje na dodatni problem: višak plovila koja isplovljavaju na more bez obzira na upozorenja agencije. “U slučaju Baleara, vezovi su puni i postoji mnogo jahti koje se nalaze na izloženom području. Sat vremena ranije smo izdali narandžasto upozorenje, a prethodno je bilo žuto, ali ima toliko ljudi da neko uvijek bude zatečen”, žali se. Slična situacija dogodila se na Siciliji s potonućem luksuznog jedrenjaka, što je dovelo do smrti sedam osoba.

Osim vanjskog uticaja koji predstavlja porast temperature mora, stručnjaci upozoravaju na rizik koji to predstavlja za morsku bioraznolikost. Jedna opasnost je zakiseljavanje, proces u kojem morska voda postaje kiselija zbog viška ugljen-dioksida koji apsorbuje iz atmosfere. “Sredozemno more ga lakše apsorbuje, zato je stopa viša od globalnog prosjeka”, objašnjava Faria, što dovodi do toga da se nalazi u stanju “stresa”, kako to kvalificira Camacho.

Trenutni trend ne ulijeva optimizam. Camacho navodi da, iako bismo “odjednom prestali emitirati stakleničke plinove, temperatura mora bi nastavila rasti, jer Zemlja ima inerciju i višak stakleničkih plinova bi se postepeno smanjivao”. Tako da riječ koja najbolje odgovara jeste usporavanje. “Svaki pola stepena koji uspijemo usporiti znatno smanjuje uticaj ekstremnih fenomena”, dodaje Faria. “Povratak nije moguć, ali nikada nije kasno za minimiziranje štete.”

Izvor:hayat.ba