Zanimljivosti o čovjeku

ZAŠTO STARIMO

Zvuči nevjerovatno, ali u starom Rimu je prosječan ljudski život trajao 23 godine. Prije otprilike 100 godina, prosječan ljudski vijek iznosio je oko 40 godina. Vječna ljudska težnja bila je da žive što duže, jer niko ne želi ostariti. Međutim, starenje je proces koji počinje rođenjem i traje cijelog života.

U starosti sve se radnje i životni procesi usporavaju. Gubi se tjelesna snaga, a moć osjetila popušta. Smanjuju se tjelesna visina i težina. Vid gubi svoju oštrinu, osjetilo sluha slabi, kosa sjedi, a koža postaje opuštena i manje elastična.

Svi ljudi ne stare istom brzinom, ali se neke promjene, do kojih dolazi u tkivima i organima, ne mogu izbjeći. Tako, primjerice, stanice bubrega, jetre, gušterače i slezene potpuno propadaju, zato što ih krvne žile više ne opskrbljuju krvlju i hranom u dovoljnoj mjeri. Također, propadaju štitnjača i druge žlijezde.

S godinama se počinje mijenjati sustav krvotoka, koji nijie više učinkovit kao nekada. To dovodi i do promjena u disanju. Istovremeno počinje degeneracija i propadanje kostiju, zglobova, kože, noktiju i zuba. Zato je nužno u starosti promijeniti način života i ishrane.

Sve ove promjene su biološke i ne mogu se zaustaviti, budući da ostarijela tkiva i organi ne mogu više raditi punom snagom. Kod čovjeka, koji umire u četrdesetoj godini obično postoji jedan uzrok smrti, a kod onoga, koji umire u devedesetoj, može ih biti petnaest.

ZAŠTO JE LJUDSKOM TIJELU POTREBNA VODA?

Voda čini 60 – 70 % ljudskoga tijela. Da se ljudsko tijelo može iscijediti kao limun, dobilo bi se petnaest litara vode. Međutim, zbog tvari koje sadrži, to nije obična voda. U krvnim žilama nalazi se oko četiri litre vode koje srce svojim kontrakcijama stalno pokreće kroz tijelo. Ova krvna voda stalnim protjecanjem kupa svaku stanicu ljudskog tijela. Voda igra ulogu vodiča topline kroz tijelo. Čak i ako tijekom dana ne pijete vodu ona se unosi u krutoj hrani, jer sve namirnice sadrže od trideset do devedeset posto vode. Uz to, svako prosječno dnevno unese u tijelo oko dvije litre vode u obliku tekućine.

Tijekom dana, između različitih organa u ljudskom tijelu, kruži oko deset litara vode. Primjerice, prilikom žvakanja hrane vi istovremeno sisate malu količinu sline, koja se luči iz žlijezda slinovnica, a progutate je zajedno s hranom. Neposredno poslije, voda se iz žlijezda slinovnica nadoknađuje vodom iz krvnih žila.

Količina je vode u krvi nepromjenjiva. Bez obzira koliko ste žedni za vrijeme vrućih ljetnih dana, u krvnim žilama uvijek se nalazi ista količina vode. I suprotno, ma koliko vode popili, njezina količina u krvnim žilama ostaje ista, jer se višak vode raspoređuje u crijeva, jetru, mišiće i bubrege.

KAKO RADE BUBREZI?

Bubrezi su parni organi za liječenje mokraće. Njihova je uloga pročišćavanje krvi od raznih produkata metabolizma i regulacija koncentracije mnogih sastojaka tjelesnih tekućina. Osim toga, oni sudjeluju i u regulaciji arterijskog krvnog tlaka.

Bubrezi su simetrično postavljeni s obje strane kralježnice u visini pojasa, imaju tamnocrvenu boju i oblik graha, dugačkog oko 8 centimetara. Unutarnja strana bubrega ima u središnjem dijelu udubljenje koje propušta bubrežnu petiljku, sastavljenu od bubrežne karlice, bubrežne arterije i vene.

Bubrezi su složen i cjevast organ, sastavljen od velikoga broja kanalića – nefrona, koji čine osnovnu funkcionalnu jedinicu bubrega. Svaki je bubreg sastavljen od 1 000 000 do 1 500 000 nefrona. Nefron ima oblik cjevčice, počinje sa malim klupkom krvnih kapilara (glomeruli) i završava ulijevanjem u sabirnu cjevčicu (tubulus). Tekućina, koja prolazi kroz ove nefrone, zove se mokraća.

Sve male cjevčice prikupljaju se u unutarnjem dujelu svakoga bubrega i ulijevaju se u jednu vrećicu – karlicu bubrega. Mokraća zatim silazi u dvije cijevi, koje se zovu ureteri i spajaju bubrege s mokraćnim mjehurom.

Iz knjige: “1000 zašto 1000 zato”, grupa autora