Znate li šta je karnijski pluvijalni događaj? Kiša je padala milion godina gotovo bez prekida

Prije 232 miliona godina Zemlja je bila pogođena događajem nazvanim karnijski pluvijalni događaj kada je u period od 1 do 2 miliona godina kiša padala gotovo bez prekida. Tada je jaka i uporna kiša okončala jedno od sušnih razdoblja Zemlje.

U to su vrijeme kontinenti planeta bili utopljeni u superkontinent Pangeu, koji je već bio sklon monsunima. Temperatura mora bila je slična “vrućoj juhi”, rekao je istraživač paleookoliša Paul Wignall za New Scientist, što znači da je u zraku već bilo puno vlage koja je stvarala monsun, piše IFLScience.

Dakle, šta je pokrenulo stvari da postanu još vlažnije? Za razliku od uobičajenog završetka vrućeg ljeta, neki su sugerisali da je to posljedica niza velikih vulkanskih erupcija koje su se dogodile na Wrangellia terraneu, koji se danas nalazi uz obalu Aljaske i Britanske Kolumbije.

Poznato je da se vulkanske erupcije petljaju s razinom vodene pare u stratosferi, to se dogodilo nakon nedavne erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, a prema geonaučniku Jacopu Dal Corsu, Wrangellia erupcije bile su na vrhuncu tokom karnija.

“Proučavao sam geohemijski potpis erupcija prije nekoliko godina i identificirao neke goleme učinke na atmosferu u cijelom svijetu. Erupcije su bile toliko ogromne da su pumpale ogromne količine stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida i tamo bili su skokovi globalnog zatopljenja”, rekao je Dal Corso za Everything Dinosaur.

Smatra se da je jedna od posljedica ove kiše bilo razdoblje povećanog izumiranja života na Zemlji u to vrijeme, posebno morskih stvorenja kao što su amonoidi, konodonti i krinoidi, ipak to je također moglo postaviti temelje za novi život , posebno kada je riječ o dinosaurima.

U studiji objavljenoj u Journal of the Geological Society, jedan tim istraživača napisao je da su “nakon opsežnog izumiranja biljaka i ključnih biljojeda na kopnu, dinosauri su naizgled bili glavni dobitnici u dobu oporavka, brzo se šireći u raznolikosti, ekološkom utjecaju (relativna brojnost) i regionalnoj distribuciji, u početku od Južne Amerike do svih kontinenata.”

Prvi dokaz o karnijskom pluvijalnom događaju došao je zahvaljujući geolozima 1980-ih, od kojih je najpoznatiji britanski dvojac Alastair Ruffell i Michael Simms. Ruffell je identificirao sivu traku koja prolazi kroz crveni kamen brda Lipe na Somersetu, značajku koja je ukazivala da je regija iz razdoblja intenzivne suše prešla u ozbiljno mokro.

Međutim, kada je Ruffell, zajedno sa Simmsom, objavio studiju koja to govori – postojali su i dokazi iz Njemačke, SAD-a i s Himalaje – to nije shvaćeno vrlo ozbiljno.

“Sjećam se da su jedan ili dvojica starijih akademika smatrali da je to besmislena ideja”, rekao je Simms za Nature.

Dok su Ruffell i Simms prešli na druge stvari, tokom godina polako su se počeli gomilati dokazi koji podupiru njihovu teoriju.

Izvor:klix.ba