Muškarac kihnuo te doživio bizarnu i zastrašujuću nesreću s ozbiljnim posljedicama

Britanski stručnjak upozorava na neobične, ali moguće rizike povezane s kihanjem. Razumijevanje tih rizika pomaže u razumijevanju složenosti tog uobičajenog tjelesnog refleksa.

Ideja da kihanje uzrokuje teške ozljede čini se nezamislivom, ali muškarac s Floride doživio je ranije u lipnju upravo takav scenarij. Nakon nedavne operacije abdomena patio je od dehiscencije rane, gdje mu kirurški ožiljak nije pravilno zarastao.

Jedno jutro, dok je doručkovao, kihnuo je, zakašljao se i osjetio bol i mokri osjećaj u donjem dijelu trbuha. Na njegov užas, dio crijeva probio mu se kroz nezacijeljenu ranu. Bila je potrebna hitna operacija kako bi se njegova utroba vratila u abdomen, prenosi N1.

Kihanje, obično zaštitni mehanizam, izbacuje iritanse iz našeg dišnog sustava. Pod kontrolom “centra za kihanje” u meduli mozga, kihanje uključuje zatvaranje očiju, grla i usta, dok se prsni mišići skupljaju te se pritom izbacuje zrak iz dišnog sustava brzinom do 15,9 m/s (56 km/h), objašnjava u članku za The Conversation Adam Taylor, profesor i direktor Centra za učenje kliničke anatomije na britanskom Sveučilištu Lancaster.

No, unatoč svojim zdravstvenim prednostima, kihanje ponekad može uzrokovati i neočekivane ozljede.

Nasilno kihanje može izazvati herniju pluća kroz interkostalne mišiće, osobito kod osoba s morbidnom pretilošću, kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, dijabetesom ili pušačkim navikama, objašnjava Taylor te dodaje da postoje slučajevi u kojima kihanje razdire plućno tkivo i uzrokuje da zrak komprimira pluća, što dovodi do potencijalno ozbiljnog stanja.

Mozak je također osjetljiv na ozljede uzrokovane kihanjem. Pucanje delikatne ovojnice mozga može dovesti do subarahnoidalnog krvarenja, potencijalno smrtonosnog moždanog udara ako se ne liječi, upozorava Taylor.

Čak i bez tako teških oštećenja, kihanje može uzrokovati privremenu slabost ili smetnje vida zbog povišenog krvnog tlaka.

Snaga kihanja također može oštetiti krvne žile. Postoje slučajevi disekcije aorte uslijed kihanja, gdje sila kihanja kida slojeve aorte (glavne arterije koja nosi krv obogaćenu kisikom po tijelu) i uzrokuje pucanje krvi između slojeva. Ako se ne liječi, to stanje ima stopu smrtnosti od 50 % unutar 48 sati, ističe Taylor.

Rizik kod kihanja su i ozljede mišićno-koštanog sustava. Kihanje je uzrokovalo prijelome, koji se mogu pojaviti i zbog povećanog pritiska. Taj pritisak također može dovesti do curenja urina, posebno kod osoba sa slabim mišićima dna zdjelice zbog trudnoće, poroda, pretilosti, menopauze ili traume.

Istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da je kihanje uzrokovano akutnim alergijama na pelud kod vozača isto tako opasno jer može povećati rizik od prometnih nesreća.
Zadržavanje kihanja je opasno

Ni zadržavanje kihanja nije sigurno, upozorava Taylor. Jedan si je Škot 2023. godine tako razderao dušnik. Potrebno je osloboditi pritisak koji se nakuplja u dišnom sustavu. Zadržavanje kihanja može dovesti do oštećenja tkiva, prijeloma kostiju lica i ozljeda grkljana, objasnio je britanski stručnjak.
Neutemeljeni mit o kihanju

Jedan mit o kihanju je strah od iskakanja očiju ako kihnete otvorenih očiju. To je nemoguće jer su oči usidrene na mjestu pomoću mišića i živaca, bez izravne veze s dišnim sustavom, pojasnio je Taylor.
Iako je ljudsko tijelo općenito dobro prilagođeno kihanju, ozljede su rijetke i često se događaju u određenim uvjetima. Ekstremni slučajevi, poput 976-dnevnog napadaja kihanja Britanke Donne Griffiths 1981. godine ili kihanja od 176 decibela Kineza Yi Yanga, primjer su povećanog rizika od navedenih ozljeda.

Izvor:haber.ba