Islam i nauka – Sedam zemalja

Prenosi se od Ebu-Seleme, r. a., da se desila svađa između njega i nekih ljudi (o komadu zemlje). Kada je on to ispričao Aiši, r. a., (Poslanikovoj, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ženi), ona mu je relda: “O, Ebu-Seleme!Izbjegavaj da nepravedno uzimaš zemlju, jer je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kazao:

‘Ko god uzurpira pa makar i komadić tude zemlje, on će biti okačen o njegov vrat kroz sedam zemalja.’ ”

Šalim prenosi od svoga oca da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

“Ko god prisvoji nepravedno komad tude zemlje, on će na Dan proiivljenja potonuti kroz sedam zemalja. ”

Spomenuti hadisi zabranjuju općenito ugnjetavanje, a posebno sve ono što je u vezi sa uzurpiranjem zemlje koja pripada nekome drugom. Ovo se temelji na riječima Svemoćnog Allaha:

“A ti nikako ne misli da Allah ne motri na ono što rade nevjernici! On im samo pušta do Dana kada će im oči ostati otvorene, i kada će žureći, uzdig­nutih glava, netremice gledati; a srca će im prazna biti. Ti opominji ljude Danom kada će im kazna doći, kad će oni koji su se ogriješili prema sebi – go­voriti: ‘Gospodaru naš, ostavi nas još samo kratko vrijeme, odazvaćemo se pozivu Tvome i slijediće- mo poslanike!’ – ‘A zar se prije niste zaklinjali da nećete na onaj svijet? I nastanili ste se bili u kuća­ma onih koji su se prema sebi ogriješili, a bilo vam je poznato kako smo s njima postupili, i primje­re smo vam navodili.’ I oni lukavstva svoja pletu, a Allah zna za lukavstva njihova, samo što lukav­stva njihova ne mogu brda pokrenuti. Nemoj ni pomisliti da Allah neće održati obećanje Svoje pos­lanicima Svojim – Allah je, uistinu, silan i strog.” (Ibrahim, 42.-47.)

Brojni kur’anski ajeti i hadisi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zabranjuju ugnjetavanje, ali se gore spomenuti hadisi fokusiraju na sedam nebesa. Ljudi su ostali zbunjeni pokušavajući da shvate indikaciju ovog kosmičkog znaka i postavljali su brojna pitanja koja se tiču ovog problema, kao što su: Da li se sedam ze­malja oanosi na sedam odvojenih planeta kao naša Zemlja? Da li su one planete Sunčevog sistema kao što se smatralo do nedav­no, prije nego su astronomi otkrili da postoji jedanaest planeta, ili su one planete drugih zvijezda u našoj galaksiji, ili, možda, pripadaju drugim galaksijama? Ako je to tačno, gdje se onda na­laze? Ovo je posebno važno zbog činjenice da je broj planeta koje su slične Zemlji i koje se nalaze u poznatom dijelu najbližeg ne­ba veliki. Mnoga istraživanja u astronomiji su dovela do otkrića određenog broja ovih planeta, uprkos poteškoćama s kojima su se suočavala. Da li se one prostiru kroz sedam nebesa, pod pretpostavkom da svaka zemlja ima svoje nebo, kao što zamišljaju neki ljudi? Ova pretpostavka je odbačena u kur’anskim ajetima koji nas uvjeravaju da su zvijezde (a sa njima i planete koje ih okružuju) samo ukras najbližeg neba. Ovo je utemeljeno na ri­ječima Svemogućeg Allaha:

“Mi smo vama najbliže nebo sjajnim zvijezdama ukrasili… (El-Mulk, 5.)

Konačno, da li se to odnosi na sedam zona na našoj Zemlji; da li vanjska okružuje unutrašnje i da li se okreću oko jednog centra?

Objašnjenje hadisa:

Unutrašnja građa Zemlje

Istraživanja u oblasti geologije su pokazala da Zemlju sačinjava sedam zona, idući od unutrašnjeg sloja prema vanjskom sljede­ćim redom:

1. Čvrsta unutrašnja jezgra (centralnog dijela) Zemlje

Sačinjava je čvrsta jezgra koja se većim dijelom sastoji od željeza (90 %), i nikla (9 %) sa dodatnim neznatnim količinama lahkih elemenata, kao što su ugalj, fosfor, sumpor, silicij i oksigen (1 %). Njena grada je slična građi željeznih meteorita sa znatnim poras­tom procenta željeza. Dijametar ove jezgre je približno 2.402 km. Njena gustoća se procjenjuje na 10-13,5 g/cm^3 u prosjeku (zato što se u prosjeku gustoća stijena zemljine kore procjenjuje na 2,7-3 a prosječna gustoća Zemlje iznosi 5,5 g/cm^3). Ustvari, ovo snažno dokazuje postojanje materijala visoke gustoće u jezgri Zemlje. Ova jezgra se smatra sedmom zemljom.

2. Tečna vanjska jezgra (centralnog dijela) Zemlje

Tečna jezgra obavija čvrstu i većim dijelom je građena od istih hemikalija, ali razlika je u tome što je u rastaljenom stanju. Pro­cijenjeno je da njena debljina iznosi 2.275 km. Od čvrste jezgre dijeli je prijelazna, napola rastaljena jezgra, koja doseže debljinu od 450 km, a koja se smatra nižim ili unutrašnjim dijelom ove jezgre koja predstavlja šestu zemlju. Obje, i čvrsta i tečna jezgra, čine 31 % Zemljine mase.

3. Donji pokrov

Čvrsta zona okružuje Zemljinu tečnu jezgru. Njegova debljina se kreće od oko 2.215 km (njegova dubina se povećava sa 670 km na 2.885 km). Od srednjeg pokrova (koji je iznad) odvojen je graničnim omotačem kojeg karakteriše promjena seizmičkih gi­banja. Ovaj sloj predstavlja petu zemlju.

4. Srednji pokrov

Ovo je čvrsta zona, debljine od 270 km. Odvojen je od gornjih i donjih slojeva sa dvije razine seizmičkih talasa. Jedna od ovih razina se proširuje na 670 km (i odvaja ga od donjeg pokrova). Druga razina se proširuje na 400 km ispod zemljine površine i odvaja ga od gornjeg pokrova. Ova zona je četvrta zemlja.

5. Gornji pokrov

Ova zona je u napola rastaljenom stanju, sa relativno visokom čvrstoćom i viskoznošću. Unutar njega procenat taljenja iznosi oko 1 % i zbog toga je poznat kao zona slabosti (astenosfera). Njegova dubina se proširuje sa 65-120 na 400 km ispod površine zemlje. Stoga, njegova čvrstoća varira između 3351380 km. Ova zona je treća zemlja.

6. Donja zona Zemljine stjenovite kore (litosfera)

Njena debljina varira između 40 i 60 km i leži ispod mora i oke- ana na dubinama između 60-80 km i 120 km ispod površine Zemlje. Smještena je iznad gornjeg sloja Zemljinog pojasa, a na njenoj površini nalazi se nivo promjene seizmičkih kretanja poz­nat kao “Mohorovičev diskontinuitet”. Za ovu zonu se smatra da je druga zemlja.

7. Gornja zona Zemljine stjenovite kore (Zemljina kora)

Njena debljina varira između 5 i 8 km ispod dubine mora i oke- ana, a ispod kontinenata u prosjeku između 60 i 80 km. Većim dijelom je građena od granitnih stijena prekrivenih mekanim, čvrstim omotačem sedimenta i tla. Pretežno su građeni od lah- kih elemenata koji sačinjavaju masu kontinenata, stijena, ultra- mafičnih stijena i neke sedimente koji su pronađeni na dubinama mora i okeana. Zemljina kora se smatra prvom zemljom.

Ovaj komentar se podudara sa gore spomenutim hadisima Poslanika sallallahu ‘alejhi ve sellem, naročito iz razloga što oni sadrže čudesan izraz: “On će na Dan proživljenja potonuti kroz se­dam Zemalja”, upućujući na to da ove zemlje obavijaju zajednič­ki im centar. Ovaj komentar podupiru i sljedeći kur’anski ajeti:’

“Na Dan kad Zemlja bude zamijenjena drugom Zemljom, a i nebesa, i kad svi iziđu pred Allaha, Jedinoga i Svemoćnog.” (Ibrahim, 48.)

“Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvo­rio; Njegovo naređenje na sve se njih odnosi, a ne­ka znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!” (Et-Talak, 12.)

“Onaj koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio – ti u onome što Milostivi stvara ne vidiš nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj vidiš li ika­kav nedostatak, zatim ponovo više puta pogledaj, pogled će ti se vratiti klonuo i umoran.” (El-Mulk,3.-4.)

Ovdje “jedna iznad drugih” znači da one obavijaju zajednički centar: vanjski sloj pokriva i okružuje unutrašnji. To ne znači, kao što neki ljudi misle, da su one aranžirane u horizontalnim slojevima jedna iznad druge. Neka se Allah smiluje El-Jaka u koji je rekao: ” Tibaka znači da su slojevi postavljeni na takav način da se svaki dio jednoga sloja podudara sa prednjim dijelom drugoga sloja, i niti jedan djelić ne narušava, niti prekoračuje ovaj sklad. Zemlja nije takva, osim ako nije u obliku šuplje lopte i najbliže nebo je okružuje sa svih strana, kao što sloj membrane okružu­je jaje. Povrh toga, drugo nebo okružuje najbliži nebeski svod sa svih strana i tako dalje, sve do Prijestolja Svemogućeg Allaha, ko­ji obuhvata sve, i do Kursijja (Svete stolice) čija je veličina poput veličine prstena spram pustinje. Zato zamislite šta je ispod toga! Ovo su dokazali pouzdani astronomi, a ni u Šerijatu (islamskom zakonu) ne postoji ništa što bi tome proturiječilo. Također, dos­lovno značenje onoga što je spomenuto u uzvišenom Kuranu i sunnetu se podudara sa ovom interpretacijom.”

http://www.pokajanje.com