Islamske teme

Ispravno značenje uzrečice “Moraš biti otvorenog uma”

Dilema

“Morate biti otvorenog uma”, nama govore i mi to govorimo drugima. To je postala uobičajena uzrečica koju govorimo svakome ko se s nama ne slaže. Očigledno je da, ako neko s nama ne dijeli isto mišljenje i stavove onda po automatizmu mora da je zatucan – je li tako?

“Budite oprezni s tim da imate “otvoren um”, jer ne znate šta bi vam moglo u njega da uleti”, piše na obavijesti koja se nalazi na oglasnoj ploči jednog vrlo konzervativnog mesdžida. Da li je loše imati otvoren um?

Ko određuje šta je to otvoren um, a šta nije? Tko odlučuje o tome kada je dobro biti otvorenog uma, a kada nije? I ko je tu uzrečicu prvi izrekao uopće?

Kura’nske upute

Kao i kod bilo kojeg drugog problema, mi muslimani treba da pogledam u ono što kaže Allah i Njegov Poslanik, s.a.v.s., a ne da odgovoramo na ovakva pitanja prema vlastitom nahođenju. Nema sumnje da Kur’an potiče na razmišljanje kako je spomenuto u sljedećim ajetima:

“pa zašto se ne urazumite?” (Sura Saffaat: 138)

“Pa zašto oni ne razmisle” (Sura Al-Ar’aaf: 184)

“A kada im se rekne: “Slijedite Allahovu Objavu!” – oni odgovaraju: “Nećemo, slijedit ćemo ono na čemu smo zatekli pretke svoje.” – Zar i onda kada im preci nisu ništa shvaćali i kada nisu na Pravome putu bili?!”(Sura Bekare: 170)

“A kada im se kaže: “Pristupite onome što Allah objavljuje, i Poslaniku!”, oni odgovaraju: “Dovoljno nam je ono što smo od predaka naših zapamtili.” – Zar i ako preci njihovi nisu ništa znali u i ako nisu na Pravome putu bili?! ” (Sura Maa’ida: 104)

“To su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju.” (Sura Gašijah:13)

Istovremeno, Kur’an sasvim jasno ukazuje na to da se Allahu i Njegovom Poslaniku treba pokoravati u svakom trenutku i da nema prostora za protivljenje Kur’anuu i Sunnetu na osnovu vlastite logike, kao što je jasno spomenuto u sljedećim ajetima:

“O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet…” (Sura Nisaa:59)

“Kada Allah i Poslanik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svome nahođenju postupiti. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravoga puta.” (Sura Al-Ahzaab:36)

“ono što vam Poslanik kao nagradu da to uzmite, a ono što vam zabrani ostavite…” (Sura Al-Hašr: 7)

Prvi set ajeta promoviše razmišljanje, dok drugi set ajeta promoviše slijeđenje, čime uokazuje na to da je prema islamskom shvatanju balans između spoznaje o tome koja pitanja treba uzeti u obzir kada su u pitanju različiti pogledi i koja pitanja su kruta i treba ih popraviti.

Ograničenja

Nažalost danas je ovaj termin “biti otvorenog uma” vrlo labavo definiran i koristi se za napad na bilo koga ko nešto ne vidi kao i mi ili ne uzima u obzir naše stavove, čak i ako su naši stavovi manjkavi ili devijantni. Na osnovu gore navedenih ajeta možemo definirati islamske granice držanja otvorenog uma kako slijedi u nastavku:

1) Treba imati otvoren um prema svemu što se ne odnosi na religiju.

Ako se radi o raspravi u vezi nekih dunjalučkih tema, koje nisu u suprotnosti sa bilo kojim od islamskih učenja, nema ništa loše u tome da to razmotrimo i uzmemo u obzirom. Nekima će to izgledati sasvim očigledno, ali i dalje postoji grupa muslimana koji smatraju da je studiranje ovosvjetskih nauka poput medicine, psihologije i biologije, haram i zabranjeno. Opći princip u islamu kada su u pitanju dunjalučke stvari jeste da je sve halal dok se ne dokaže da je haram, to se odnosi i na izučavanje ovosvjetskih nauka i znanja.

2) Nema mjesta za razilaženje u pitanjima koja su eksplicite/izričito spomenuta u Kur’anu i Sunnetu i oko kojih su se islamski učenjaci složili.

Postoje stvari koje se podrazumijevaju ili shvataju iz Kur’ana i Sunneta, ali postoje i stvari koje su izričito navedene i oko kojih je postignuta saglasnost. Dok s jedne strane imamo područja gdje su razlike sasvim prihvatljive, s druge strane imamo područja koja moramo svim srcem da prihvatimo i pokorimo se.

U ovom vremenu pojam idžma (konsenzus) kod nekih skupina koje se međusobno prepiru iznoseći svako svoje argumente, često navodeći probleme oko kojih nije postignut koncenzus. Ipak, oko nekoliko pitanja po kojima je postignut konsenzus nema prostora za različita mišljenja, i biti krut po ovim pitanjima ne znači biti skučenog uma, to prije svega znači biti muslim, onaj koji se pokorava Allahu.

3) Budite otvorenog uma kada se suočavate sa legitimnim razlikama u mišljenjima

Ključna riječ ovdje je “legitmnim” jer današnja stvarnost u svijetu čini se takva, da je sve predmet drukčijeg mišljenja i razmišljanja. Legitimna razlika u mišljenju je bila prisutna čak i kod prvih učenjaka ili kod nekog savremenog pitanja oko kojeg mudžtehidi raspravljaju. Kod takvih pitanja je važno da muslimani imaju otvoren um i uzmu u obzir razlike u postojanju drukčijih mišljenja, te da ne forsiraju svoj stav u odnosu na tuđi.

Zaključak

Moderna kultura se u biti svodi na slobodu da čovjek radi ono što mu je ćejif i da prihvata sve, te da bude otvoren za svaku vrstu diskusije. Bilo kako bilo, musliman bi trebao da shvati da se naša vjera svodi na obožavanje i pokornost Stvoritelju Nebesa i zemlje, i uzme u obzir to da su pogledi koji su suprotni Njegovoj eksciplitnoj naredbi neprihvatljivi pa makar ga ljudi zbog toga smatrali osobom skučenog razuma.

Autor: Ismail Kamdar

Izvor: muslimmatters

Related Articles

Back to top button