Mravi Farmeri – Mravi koji, poput ljudi, uzgajaju druge životinje radi lične koristi

Među svakom vrstom mrava prisutna je izuzetna organizacija.

Posjeduju savršene i raznovrsne odlike, od mrava koji, poput krojača, sijeku listove, do pustinjskih mrava, mrava žetalica, koji se bave poljoprivredom.

Ljudi nisu jedina živa bića na svijetu koja uzgajaju druga živa bića radi hrane. Mi smo sa ovakvom praksom započeli prije oko 6.000 godina kada smo počeli uzgajati krave radi njihovog mlijeka i mesa, ali mravi uzgajaju lisne uši mnogo duže od nas.

Lisne uši se hrane biljnim sokom i izlučuju slatku i hranjivu tekućinu koja se zove medljika, a kojom se mravi rado hrane. Zvuči poprilično nevjerovatno, ali baš kao što ljudi uzgajaju krave, ovce i ostalu stoku, mravi doslovno uzgajaju ove sitne bube. Brinu se o njima, pružaju im zaštitu od predatora i vode ih na ispašu, odnosno stalno ih premještaju na sočnije i bogatije biljke.
Kao što ljudi muzu krave, i mravi ‘muzu’ lisne uši – odnosno, miluju ih svojim antenama sve dok ne počnu lučiti hranjivu tekućinu.

mravi-farmeri

Prilikom uzgoja uši mravi nailaze na slične probleme na koji nailaze i farmeri naše vrste. Uši često odlutaju, odvoje se od stada, ili budu napadnute. Na mravima je da se organizuju i zaštite svoje stado. Na primjer, jedna bubamara je opasna kao i najkrvoločniji vuk – a samo uz zajednički napor i dobru koordinaciju nekoliko mrava ovaj predator se može otjerati sa pašnjaka.

Neka istraživanja ovog fenomena mrava farmera su pokazala da mravi ponekad čak i izgrizu mjesto gdje ušima izrastu krila kako bi spriječili razvoj istih, a samim time ih i zaustavili da odlete od stada.

mravi-farmeri

Pored svih napora, lisne uši ipak ponekad odlutaju. Ali mravi imaju još jedan trik u rukavu. Thomas Oliver sa Imperial Collegea u Londonu je otkrio da crni vrtni mravi (Lasius niger) izlučuju hemikalije u svojim stopalima koje učinkovito umiruju lisne uši. Mravi koristite hemijske izlučevine da prepoznaju članove kolonije i da označe staze do izvora hrane. Kada se kreću stazom do izvora hrane, lisne uši postaju ‘smirene’, što ih učinkovito sprječava da lutaju okolo.

Sedativ koji mravi daju lisnim ušima je učinkovit na više načina. Pored gore navedenog, ovaj sedativ sprječava lisne uši i da razviju krila. Pošto je jedini način da u tome uspiju kada se trljaju jedna od drugu, kada su smirene, mnogo je manja vjerovatnoća da će se takvo nešto uopšte desiti.

Iako se lisnim ušima isplati zaštita koju im mravi pružaju, kao i stalni izvor hrane, naučnici vjeruju da je ovdje riječ o čistoj manipulaciji i iskorištavanju od strane mrava – baš kao što to čine i ljudi sa kravama, ovcama, kozama.

ŽENKA MRAVA I KOMUNIKACIJA MEĐU ŽIVOTINJAMA

Govoreći o počastima kojima je obdaren Sulejman, a. s., iz 16. ajeta sure “An-Naml” saznajemo da je bio podučen i jeziku ptica. Iz nastavka iste sure razumije se da je Sulejman, a. s., znao i jezik mrava, a u 18. ajetu se daje primjer međusobnog komuniciranja mrava.

Istraživanja života mrava pokazuju da oni posjeduju kompleksan i veoma dobro organiziran socijalni život i da, u skladu sa tom organizacijom, međusobno komuniciraju.

I kad stigoše do mravlje doline, mravica reče: “O mravi, ulazite u stanove svoje.” (27:18)

U glavi minijaturnog mrava smješteno je oko 500.000 nervnih ćelija. Osim toga, veoma osjetljive antene i konstrukcija tijela koje luči mnoge hemijske materije, sredstva su koja mravi koriste prilikom komunikacije.
Međusobnu komunikaciju mravi ostvaruju različitim metodama. Jedno od sredstava te komunikacije je i feromon, koji luče endoktrine žlijezde.

Ovaj sekret na savršen način nadomješta riječi ili govor tijela koji koristi čovjek. Tako, uz pomoć ove supstance, mravi ponekad i organiziranije od čovjeka, vrše komunikaciju s pomoću koje se okupljaju, vrše pregrupisavanje, organiziraju odbranu i hrane se.

Različite vrste mrava koriste različite žlijezde i one kod svake vrste mrava imaju različite funkcije. Ilustracije radi, “dufour” žlijezde koriste se prilikom komandi za uzbunu i napad. Lučevine u “sternal” žlijezdama koriste se prilikom seobe kolonije i pri gonjenju plijena. Svaki mrav ove lučevine koriste za određeni cilj, poput riječi koje koristi čovjek.

Mimo izlučevina žlijezda, mravi uspostavljaju komunikaciju i putem zvuka. Ilustracije radi, zvučni signal, koji se proizvodi udaranjem tijela o tle, koristi se u kolonijama koje imaju drvena gnijezda. Mravi stolari se sporazumijevaju udarcima nalik sviranju bubnjeva. Članovi kolonije odgovaraju na pozive ne izazivajući pri tom nikakav nered i usmjeravaju se potrebnom cilju.

U komunikaciji mrava naročito se ističu sljedeće tačke: oglašavanje alarma, obavještavanje o mjestu hrane, čišćenje, okupljanje, izmjena tečne hrane, upoznavanje.
Kur’an je spomenuo oglašavanje uzbune među mravima, a to je jedna od najvažnijih sadržaja komunikacije ustanovljene prilikom istraživanja života mrava.

ŽENKA MRAVA
U citiranom ajetu spomenuta je ženka mrava i to je, kao što je to slučaj u primjerima komarca, pčele i pauka, jedan od fenomena Kur’ana. Mravlja kolonija pokazuje sličnosti sa zajednicom pčela. Jedini zadatak mrava mužjaka jeste oplodnja mlade kraljice, nakon čega ubrzo umire. Sve ostale poslove obavljaju mravi-radnici, odnosno ženke bez spolnih funkcija. Kolonije su, dakle, poput pčelinjih košnica, svijet u kome dominira majka i njene kćerke.
Ako zamislimo da je o dolasku Sulejmanove, a. s., vojske izvijestio sakupljač hrane ili dežurni mrav, onda bi to trebala biti ženka, mrav-radnik. Ako, pak, zamislimo da je izvijestio najprivilegovaniji, najodabraniji član kolonijine kaste, to bi onda bila kraljica, a i ona je ženka.

Smatra se da po glavi čovjeka ima preko 10 miliona mravi. To je dokaz kako je Allahu, dž. š., lahko stvarati; broj, veličina ne predstavljaju nikakav problem.
Među svakom vrstom mrava prisutna je izuzetna organizacija. Posjeduju savršene i raznovrsne odlike, od mrava koji, poput krojača, sijeku listove, do pustinjskih mrava, mrava žetalica, koji se bave poljoprivredom.
Zajednička strana mrava i svih ostalih živih bića jeste njihovo svjedočenje veličine Allahovog stvaranja i umjetnosti.

dzemat-sabah