Pitanja i odgovori

Većina onih koji umiru iz ovog Ummeta umiru od uroka

PITANJE: Selam alejkum. Čuo sam za hadis u kojem je došlo da najviše onih koji umiru u ovom Ummetu poslije Allahovog kadera oni umiru od uroka. Možda nije ovo tekst hadisa potpuno, ali je ovo njegovo značenje. Mene interesuje da li hadis vjerodostojan (čuo sam da jeste), zatim ako jest kakvo je njegovo značenje i je li smrt od uroka izlazi van Allahovog kadera?

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Zahvala pripada Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika, a zatim: Prenosi Džabir, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Većina onih koji umiru iz mog Ummeta poslije Allahovog kada’a i kadera umiru od uroka“. Hadis bilježe Tajalisi u svom Musnedu, Buhari u Tarihi kabir, Bezzar u svom Sunenu, Ibn ebi ‘Asim u svom Sunetu, Tahavi u svom Muškilu, ‘Ukajli u Du’afa i Ibn’Adijj u Kamilu. Dobrim i prihvatljivim su ga ocijenili Sehavi u Mekasidu hasene (1/107), Ibn Hadžer u Fethul-bari (10/200), Hejsemi u Medžmei (5/106), Albani u Silsili sahiha (2/384) i mnogi drugi.

Sličan hadis se prenosi od Esme bint ‘Umejs, radijallahu anha, da je da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Pola onih kojima se kopaju kaburovi iz mog Ummeta je zbog uroka“. Hadis bilježi Taberani u Kebiru, a hadis su ocijenili izmišljenim (krivotvorenim ili lažnim) Sehavi u Mekasidu hasene i Albani u Silsili daifa zbog ravije Ibn ‘Urveta koji je lažljivac (koji je izmišljao hadise).

Prema tome, hadis „Većina onih koji umiru iz mog Ummeta poslije Allahovog kada’a i kadera umiru od uroka“ je dobar i prihvatljiv. Ovaj hadis ukazuje na sljedeće stvari:

Prva – da urok pogađa Ummet Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, više od ostalih ummeta.

Druga – da većina umrlih muslimana umiru od uroka. A to znači da više od 50% onih koji umiru od muslimana da je razlog njihove smrti urok, iako su umrli u saobračajnoj nesreći, padu aviona, sudaru voza ili autobusa i slično ili zbog poznate ili nepoznate bolesti, u suštini poslije Allahovog kadera razlog njihove smrti u većini slučajeva je urok.

Treće – hadis takođe ukazuje na vrlo bitnu činjenicu, a to je da su mnoge tjelesne, psihičke i nervne bolesti, za koje ljekari i medicinski stručnjaci ne mogu utvrditi šta ih je uzrokovalo niti kako da se liječe, da su te bolesti posljedica uroka.

Četvrto – hadis ne znači da je umiranje zbog uroka izvan Allahovog kada’a i kadera, jer od temelja islamske akide je da sve što se događa i biva ne izlazi van Allahovog kadera i odredbe. Ovo potvrđuje hadis direktan o ovoj temi. Naime, bilježi Muslim u svom Sahihu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: „Urok je istina, a da nešto može preteči kader pretekao bi ga urok. Kada se od vas zatraži da se okupate (radi osobe koju ste urekli), okupajte se“.

Znači, u ovom hadisu je došlo „a da nešto može preteči kader“, što znači da ga nište ne može preteči niti mimoići. Umiranje od uroka koje se spominje u hadisu je sastavni dio Allahovog kadera i odredbe, to jest Allah je odredio onome kome je odredio da će umirijeti od uroka i ta se odredba izvršava kao i svaka druga.

Na uticaj uroka, njegovu opasnost i raširenost ukazuju mnogi dobri i vjerodostojni hadisi, evo neki od tih hadisa:

– „Urok je istina“ (mutefekun alejhi). To jest, da urok može štetiti i pogađati ljude, životinje i predmete, to je istina.

– „Urok je istina, a da nešto može preteči kader pretekao bi ga urok“ (Muslim).

– Kada je vidio na licu robinje žutilo (ili crnilo) u kući svoje žene Ummu Seleme, radijallahu anha, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ona ima urok (urečena je), učite joj rukju“ (mutefekun alejhi).

– „Kada neko od vas vidi na sebi, svom imetku ili svom bratu nešto što mu se sviđa, neka mu dovi za bereket u tome (tj. da kaže: Barekellahu fihi ili fiha), jer je urok istina“ (Hakim, Taberani i Ebu J’ala, vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Zehebi i Albani).

– „Tražite zaštitu kod Allaha od uroka, jer je urok istina“ (Ibn Madže i Hakim, a vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim i Albani, a slabim Busiri).

– „Zaista urok pogodi čovjeka sa Allahovom dozvolom tako da se popne na golo brdo a zatim se baci sa njega“ (Ahmed i Ebu J’ala, vjerodostojnim ga ocjenjuje Albani i Hejsemi, a dobrim na osnovu drugih rivajeta Hakim, Zehebi i Šu’ajb Arnaut).

– „Zašto neko od vas ubija svoga brata? Kada neko od vas vidi na svome bratu nešto što mu se sviđa, neka mu dovi za bereket u tome“ (Nesai, Ibn Madže, Ahmed i Malik, a vjerodostojnim su ga ocijenili Albani i Šuajb Arnaut).

– „Urok uvede čovjeka u kabur a devu u posudu (za jelo)“ (Ebu Nu’ajm i Ibn ‘Adijj, slabim su ga ocijenili Sehavi i Zehebi, a dobrim Albani).
Ve billahi tevfik.

Mr. Zijad Ljakić – www.zijad-ljakic.com
_________________________________

Uticaj duše putem prodornog pogleda (urok)

Pored djelovanja sihra, zapisa, hamajlija, gatara i džina, na čovjeka negativno mogu djelovati i uroci. O njima se kod nas nije mnogo pisalo, iako i ova tema zaslužuje da se obradi. Iako aktuelna, o njoj, kao i o drugima, iz nepoznatih razloga šuti. Svijet trpi njene posljedice uporno tražeći lijeka na pogrešnom mjestu. Većina svijeta ne zna definirati uzrok zagonetnih smrti koje ih razdvajaju od njihovih najdražih i najmilijih.

Često nam neko iz porodice ili poznanik preseli na bolji svijet a bio je zdrav. Čudimo se i ne znamo odgonetnuti tu za nas misterioznu smrt. Poslanik, sallallahu aleji ve sellem, rekao je: “Najveći uzročnik smrti moga ummeta, poslije Allahove sudbine (kadera), jest urok” (Buharija).

Uroci – nevidljivi uzroci

Veoma često nam zdravo dijete zaplače iz čista mira, iako je prethodno nahranjeno, napojeno i očišćeno. Prestane dojiti, a ne znamo razlog. Umire od gladi, ali neće da doji. Dogodi se da dijete i umre, a mi mu ne možemo pomoći i utješiti ga. Lijepa osoba odjednom postaje nesretna i bolešljiva nakon što je bila sretna. Zdrav i dobar mladić slabi i povlači se u sebe. Kažu, ne zna se, razlog nagloj promjeni. Nama drag hajvan, nakon što ga neko pohvali, razboli se ili predmet pokvari.

Brojni su i drugi primjeri koji nas navode da se s pravom upitamo postoje li, pored kadera i vidljivih medicinsko-fizičkih uzroka smrti, i oni duhovni, nevidljivi. Našem narodu su poznati izrazi urok, uricanje, urokljive oči, kao što im je poznato i to da neko biva ureknut i da se, kao posljedica uroka, javi bolest, ludilo, paraliza organa ili čak smrt.

Kur’an na nekoliko mjesta spominje slučajeve uroka, iz čega zaključujemo da on postoji i da je istina. “Nevjernici te pogledima svojim probadaju i gotovo da te obore kad Kur’an slušaju, govoreći: ‘On je, uistinu, luda'” (Kur’an: El-Kalem, 6. ) Ibn-Kesir kaže: “Riječi ‘probadaju te svojim očima’ znače: urekli bi te očima od zavisti i mržnje prema tebi, da nije Allahove zaštite”.

U ovom ajetu je dokaz da je urok očima istinit i da ima uticaja Allahovom voljom. U Kur’anu se spominje da je Jakub rekao svojim sinovima kad su krenuli u Egipat: “O sinovi moji, ne ulazite na jednu kapiju, već na razne kapije, a ja vas ne mogu spasiti od onoga što vam Allah odredi…” (Kur’an: Jusuf, 67.6. ) Sinovi Jakubovi su bili izrazito otmjeni i lijepo građeni. On se bojao za njih da će – ako uđu na jedna vrata svi zajedno – biti urečeni radi svoje ljepote, kako kaže Ibn-Kesir. “Jer, urok je istina i može oboriti konjanika sa konja” (“Kazivanja o vjerovjesnicima”, 281).

Urok je istina

Rekao je Poslanik, sallallahu aleji ve sellem: “Urok je istina” (Buharija, 10/205).

“Tražite od Allaha utočište, jer uroci postoje” (Ibn-Madže, 3508).

“Urok je istina, i da je išta preteklo kader, pretekao bi ga urok, pa ako od vas neko zatraži da se operete, operite se.”

“Urok je istina i može oboriti čovjeka sa visine” (“Silsile sahiha”, 1250)

Nakon što je primijetio da su sinovi Esme bintu-Uvejs slabunjavi i mršavi i da zaostaju u razvoju, Poslanik ju je upitao šta joj je sa sinovima. “Fali li im šta?”, pitao. Esma je rekla da im ne fali ništa osim što su podložni brzom uricanju. “Uči im rukju”, rekao je Poslanik, sallallahu aleji ve sellem. (Muslim, 2198).

Šta je urok?

“Urok je pogled divljenja pomiješan sa zavišću osobe pokvarene duše” (“Fethu-l-Bari”, 10/200). Uzvišeni Allah je dušama i tijelima dao različite vidove moći. Nekima je podario posebnu tjelesnu i duhovnu moć. Osim moći koju je podario čovjeku, postoji i moć duhovnih nevidljivih bestjelesnih bića, poput džina.

Svi smo svjedoci pojava kad pocrvenimo pred pogledom nekoga koga se stidimo ili požutimo pred pogledom nekoga koga se plašimo. Crvenilo je izazvano jačim nabojem krvi, a žutilo suprotnom reakcijom. Naredbu im je dao mozak, čija je naredba, opet, inicirana nečim duhovnim, nevidljivim i bestjelesnim, koje dopire iz duše onoga ko gleda u nas. Radi uske veze sa očima, po njima je i dobio ime. Naravno, nisu oči te koje ureknu. One su samo sredstvo ili instrument uricanja, kao što bivaju i sredstvom dostavljanja informacija razumu prilikom čitanja ili posmatranja.

Prvi znak uroka

Prvi znak uroka jest pretjerano zijevanje popraćeno suzama. Potom slijedi tjeskoba u prsima, neraspoloženje, nezainteresiranost, bol u glavi, vratu i prsima. Pokvarena i zavidna duša se zlobno ponaša i utiče na onoga kome zavidi. Ona svojom pokvarenošću putem prodornog pogleda djeluje na čovjeka. Uroci su strjelice koje izlaze iz duše osobe koja ih šalje. Ponekad njima pogodi urečenog, a ponekad promaši. Ako ga zatekne bez zaštite (Kur’ana i dova), nema sumnje da će ga pogoditi. Ako ga pak, zatekne pod punom ratnom spremom, te strjelice mu Allahovom voljom ne mogu nauditi.

Postoji mogućnost da se ista strjelica vrati na onoga ko je i odapeo. Ako osoba pokuša ureči, a suprostavi joj se zid zaštite sazdan od Kur’ana i dova, urok će se odbiti i možda pogoditi osobu koja ga je i poslala. Duša utiče prilikom susreta, neposrednog kontakta, ali i bez toga. Veoma često neko biva urečen iako nije prisutan i nakon što drugi opiše urokljivcu tu osobu. Dakle, nije direktan pogled presudan u uricanju, jer i slijepac može ureći.

Redoslijed nastajanja

Urok nastaje ovim redoslijedom: Osoba koja može ureći je prvo nečim zadivljena. Svidi joj se čovjek, predmet ili nešto drugo. Potom se javlja pokvarena duša, koja se pri uricanju služi prodornim pogledom. Čovjek može ureći i samog sebe, isto kao što može ureći i druge. Ukoliko je čovjek opčinjen svojim tijelom i izgledom, može ureći i sam sebe, ako ne prouči dove zaštite. Zato, kad se gleda u ogledalu, treba reći: “Allahumme hassin huluki kema has sente vedžhi” (“Moj Allahu, uljepšaj moj moral kao što si moje lice učinio lijepim”). Također, treba kazati: “Subhanellahi ahsenul-halikin” (“Neka je slavljen Allah, najljepši Stvoritelj”).

Preporučuje se izbjegavanje pretjeranog zagledanja svoga tijela, dugo stajanje pred ogledalom te posmatranje spolnog uda, jer džini to vole i gledaju priliku kako da čovjeku nanesu štetu.

Čovjek nekad može ureći drugoga i ne želeći to. Jednostavno, moći njegove duše i prodoran pogled su toliko jaki da ih ne može kontrolirati. Mnogi ljudi, potencijalni urokljivci, nisu ni svjesni da mogu ureći i bez svog htijenja i bez zavisti kao pokretačke snage uricanja. Majka može ureći svoje dijete, kao što i voljene osobe mogu ureći jedna drugu. Ko može voljeti dijete više od njegove majke? Zar bi majka voljela da joj dijete pati od uroka? Opčarana ljepotom svoga ljubimca i bez izgovorenih riječi: “El-hamdu lillah, subhanellah, Allahu ekber, mašallah”, mati može ureći svoje dijete.

Blagoslov je odbrana

Urok se ne javlja uvijek kod pokvarena čovjeka. On može doći i od izrazito finog i dobrog čovjeka kad mu se nešto svidi i dopadne kod druge osobe i bez želje da određena stvar bude uskraćena urečenom. Amir ibn-Rebija je urekao Sehla bin-Hunejfa iako su se voljeli i bili Poslanikovi ashabi. Sehl je bio izrazito bijele puti i lijepe kože, što je kod Arapa simbol ljepote.

Ebu-Umame govori: “Moj otac Sehl kupao se u Harri (jednoj od dolina Medine). Skinuo je svoj ogrtač, dok je Amir ibn-Rebia gledao u njega. Amir je rekao:’Do danas nisam vidio ovako lijepu kožu ni kod skrivene djevice’. Istog momenta je Sehla uhvatio žestok bol. Obavijestili su Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekli da ga toliko boli da ne može podići glave. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je: ‘Sumnjate li na koga?’ ‘Da, na Amira ibn-Rebi’u’, odgovorili su. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozvao ga je i strogim tonom mu se obratio: ‘Radi čega to ubijate svoju braću? Što ga nisi blagoslovio? Idi i operi se za njega’. Amir je poslušao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oprao lice, ruke, laktove, koljena, noge i potrao se ispod košulje. Tu vodu je stavio u posudu i njome polio Sehla otpozadi. Istog momenta je Sehl ozdravio.” (Ahmed, En-Nesai i Ibn-Madže).

Poželjno je da musliman, kad vidi nešto što mu se dopadne, zamoli Allaha za blagoslov viđenog, svejedno radilo se o njegovoj ili tuđoj stvari. Dova, odnosno blagoslov, sprječava uticaj uroka. Ona je najbolji štit. A ne treba raditi kao što mnogi čine kad vide nešto lijepo i reknu: “Joj, što je lijepo!” ili “Aj, što je dobro!”, dok neki i opsuju, pa se onda dive onome što su vidjeli.

Mogu li džini ureći ljude?

Ibn-Kajjim je rekao da postoji urok od džina i urok od čovjeka. Džin zavidi čovjeku i zato ga uriče. Šejtan, odnosno, džin potčinjava svoju vojsku kako bi poslao zavidnika ili zavidnicu radi odvođenja čovjeka u potpunu zabludu, a poslije u džehennem. Za urok je zadužen džin letač koji ulazi u ljudsko tijelo samo na nekoliko sati. Najčešće pogađaju gornji dio tijela: glavu, vrat, plećke i grudi.

Jednom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod Ummu Seleme zatekao sluškinju na čijem je licu bila crna mrlja. Rekao je: “Proučite joj rukju, ona je urečena”.

Crna ili žuta mrlja je znak džinskog pogleda, odnosno uroka. Osobi kod koje se primijeti crna mrlja treba odmah učiti ajete i dovu protiv uroka kako bi ona nestala a bolesnik bio izliječen. Zato se od nas traži da spominjemo Allaha prilikom odlaganja odjeće jer se džinu može dopasti naše tijelo. U momentu odlaganja odjeće džin može ureći čovjeka ukoliko on nema zaštitu dova. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i kad bi tražio zaštitu kod Allaha, dž. š., tražio ju je i od džinskog i od ljudskog uroka. A kad su objavljene sure El-Felek i En-Nas, činio je to učeći njih dvije.

Spomenimo i to da predmet uroka, osim čovjeka, hajvana i imetka, mogu biti i usjevi i sve drugo čime se koristi čovjek na ovome svijetu.

Pogrešna zaštita

Iz neznanja narod stavlja djeci na ruku crveni konac ili ogrlicu, želeći ih time zaštiti od uroka. Neko nosi pocijepanu odjeću, jer, navodno, ako je čovjek lijepo obučen više je upadljiv i sklon uricanju. Neko stavlja potkovicu na auto kako bi se sačuvao od udesa i kako mu se auto ne bi ureklo. Neko opet stavlja od stakla ili drugih materijala napravljeno oko, neko hamajliju i mnoge druge stvari.

Sve nabrojano nema efekta u čuvanju i zaštiti od uroka, već, naprotiv, ima kontraefekt. Crvena boja je je boja džina. Stvoreni su od plamena vatre crvene boje koju oni vole. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Šejtan voli crveno. Zato, klonite se crvenog, a svaka pocijepana odjeća je upadljiva”.

Nabrojane stvari čovjeka vode u sujeverje. On vjeruje da mu one pomažu i da ga štite od uroka a ne Allah. Sujeverje je širk. Šejtan, odnosno džin želi da osoba postane mušrik.

Liječenje i zaštita od uroka

Aiša, r. a., rekla je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređivao mi je da učim rukju protiv uroka” (Buharija, 10/170)

Enes ibn-Malik, r. a., kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio da se uči rukja protiv uroka, ujeda zmije i akrepa te čireva na slabinama” (Muslim, 2196).

1) Ako je poznato ko je urekao određenu osobu, od njega će se tražiti da se okupa i sapere, a da ureknuti istu vodu polije po sebi i to otpozadi.

2) Ako, pak, nije poznato ko je urekao, ureknutoj osobi će se učiti rukja sastavljena od slijedećih sureta, ajeta i dova: El-Fatiha, Elif Lam Mim, Ajetul-Kursijja, zadnja dva ajeta sure El-Bekara, El-Ihlas, El-Felek, En-Nas. Zatim, slijedeće dove:

“Bismillahi erkike, Allahu ješfike, min kulli dain ju’zike ve min kulli nefsin ev ajnin hasidin Allahu ješfike” (ponoviti tri, pet, sedam ili devet puta.

“Bismillahi jubrike, min kulli dain ješfike, ve min šerri hasidin iza hasede, ve min šerri kulli zi ajnin” (ponoviti pet ili sedam puta).

“Allahumme raben-nasi, ezhibil-be’se vešfi entešâ afi, la šifae illa šifauke šifaen la jugadiru sekamen” (ponoviti sedam puta).

3) Pripremiti posudu sa vodom, proučiti na nju sure El-Ihlas, El-Felek i En-Nas i reći:

– Allahumme raben-nasi, ezhebil-be’se vešfi entešâ afi, la šifae illa šifauke šfaen la jugadiru sekamen” (tri puta).

– “Bismillahi erkike, Allahu ješfike, min kulli dain ju’zike ve min kulli nefsin ev ajnin hasidin Allahu ješfike.” (Tri puta)

Nakon toga isprazniti posudu na glavu urečenog jednim potezom sa zada, tako da voda dohvati čitavo tijelo. Allahovom voljom bolesnik će ozdraviti.

4) Da bi se zaštitili od eventualnog uroka prilikom susreta sa osobom poznatom po uricanju, učit ćemo slijedeće:

Ajetul-Kursijju, sure El-Ihlas, El-Felek, En-Nas. Zatim ove dove:

“Euzu bi kelimatillahit-taammati min šerri ma haleka”, “Euzu bi kelimatillahit-taammeh min kulli šejtanin ve haammeh ve min kulli ajnin laammeh”, “Bismillahillezi la jedurru measmihi šej’un fil-erdi ve la fissemai, ve huvessemiul-alim”.

I, na kraju, molim Uzvišenog Allaha da nas sačuva od uroka i zla zavidnika kad zavidi.

Mr. hfz. Senaid Zajimović

num

Related Articles

Back to top button