Vrijednost Udjeljivanja na Allahovom Putu

„Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno …” (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te’ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

„Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno …” (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Od osobina iskrenih vjernika jeste i udjeljivanje u izobilju i u oskudici. Allah, subhanehu ve te’ala, uz druge osobine spominje i ovu osobinu bogobojaznih, onih kojima je On Uzvišeni obećao Svoj oprost i Džennet, pa kaže: „i nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i d*žennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdž*bu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine: i za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i d*žennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!” (Prijevod značenja Alu-Imran, 133-136)

Značenje udjeljivanja u obilju i oskudici jeste udjeljivanje u bogatstvu i siromaštvu, u blagostanju i potčinjenosti, u zdravlju i bolesti, dakle, u svim stanjima, kao što Svevišnji kaže u drugom ajetu: „Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno …” (Prijevod značenja El-Bekara, 274) Zatim, nakon toga Allah spominje njihovu nagradu: „dobit će nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.” (Prijevod značenja El-Bekara, 274)

Takođe, Allah, subhanehu ve te’ala, kaže: „i oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od onoga što im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraćaju – njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i žene njihove i porod njihov – oni koji su bili čestiti …” (Prijevod značenja Er-Ra’d, 22-23) Takve ništa nije moglo spriječiti i odvratiti od pokornosti Allahu i udjeljivanja na Njegovu putu.

Uzvišeni je rekao: „Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obvaljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati, da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prašta i blagodaran je.” (Prijevod značenja Fatir, 29-30)
Traženje Allahova zadovoljstva u činjenju dobročinstva prema Njegovim stvorenjima, osobina je bogobojaznih. Svevišnji je rekao: „i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva …” (Prijevod značenja El-Bekara, 177)

U hadisu Ibnu-Mes’uda, radijallahu te’ala anh, Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Sedmoricu će Allah staviti u Svoj hlad na Dan kada ne bude nikakva drugog do Njegova hlada” -zatim je spomenuo da je od njih i: „čovjek koji udijeli milostinju i toliko je prikrije da njegova lijevica ne zna šta je udijelila desnica.” (Buharija, 620 i Muslim, 1712)

U hadis kudsijju kojeg prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu te’ala anh, Allah, subhanehu ve te’ala, je rekao: „O sine Ademov! Udijeli, pa ću i Ja tebi udijeliti!” (Buharija, 4933) U ovom hadisu je obećanje o nadoknadi i pošto nije određeno udjeljivanje u tačno određene svrhe tada ono obuhvata sve vrste dobra. U Svojoj uzvišenoj Knjizi Allah, subhanehu ve te’ala, je rekao: „Što god vi udjelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.” (Prijevod značenja Saba, 39) Rekao je: „a za dobro koje učinite Allah sigurno zna.” (Prijevod značenja El-Bekara, 215) Rekao je: „Imetak koji udjelite drugima u vašu je korist, ono što udjelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav – a ono što od imetka udjelite drugima nadoknadit će vam se potpuno, neće vam biti učinjeno krivo!” (Prijevod značenja El-Bekara, 272)

Od Ibnu-Mes’uda, radijallahu te’ala anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne zavidi se osim dvojici: čovjeku kojem je Allah podario imetak pa ga troši na istini i čovjeku kojem je Allah podario mudrost kojom sudi i kojoj podučava druge.” (Buharija, 73 i Muslim, 1352)

Dakle, zavist je zabranjena osim u ovim dvjema osobinama i tada u tim slučajevima ona se i ne naziva hased-zavist, već gibta-želja a istim ili zavidnost bez zlobe a ona biva da čovjek priželjkuje da ima kao što i drugi ima, međutim, da ta blagodat koji drugi uživa ostane pri njemu, dakle ne priželjkuje njen gubitak. Težnja za ovim naziva se munafesa-natjecanje i ukoliko ona bude u pokornosti -kao što je slučaj ovdje- onda je ona pohvalna, međutim, ukoliko bude u griješenju onda je to natjecanje prezreno. Dok, ukoliko bude u dozvoljenim tvarima, tada je i samo natjecanje dozvoljeno. Dakle, kao da je značenje hadisa da nema veće ili bolje želje osim u ovim dvjema stvarima. (Pogledaj Fethul-Bari, 1/219)

U hadisu Adija b. Hatima, radijallahu te’ala anh, Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Bojte se Vatre, pa makar i sa pola hurme!” (Buharija, 1328 i Muslim, 1690) Tj. postavite između sebe i nje, Vatre, pregradu od milostinje i dobrog djela, pa makar oni bili i mali.
Takođe, od Ibnu-Mes’uda, radijallahu te’ala anh se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike upitao svoje ashabe: „Kojem je od vas imetak njegova nasljednika draži od njegova imetka?” Odgovorili su: „Allahov poslaniče, nema nijednog od nas a da mu njegov imetak nije najdraži!” Rekao je: „Uistinu, njegov imetak je ono što je on već udijelio, dok je imetak njegova nasljednika ono što je on sačuvao!” (Buharija, 5961)

Od Ebu-Hurejre, radijallahu te’ala anh, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Nema dana da ljudi osvanu u njemu a da se ne spuste dva meleka. Jedan od njih kaže: ‘Gospodaru naš, podari onome koji udjeljuje nadoknadu, zauzvrat’ – dok drugi kaže: ‘Gospodaru naš, podari propast onome koji se sustegao od udjeljivanja.’” (Buharija, 1351) Ibnu-Hadžer, rahimehullah, u komentaru spomenuta hadisa kaže: „Dova meleka za propast podrazumijeva ili propast imetka ili propast vlasnika imetka.”

En-Nevevi, rahimehullah, kaže: „Pohvalno i poželjno udjeljivanje jeste udjeljivanje u pokornosti, udjeljivanje porodici i gostima, kao i udjeljivanje u dobrovoljnim djelima.” El-Kurtubi, rahimehullah, kaže: „Udjeljivanje u ovom hadisu podrazumijeva obavezno i dobrovoljno udjeljivanje, međutim, onaj koji se ustegne od dobrovoljnog udjeljivanja ne zaslužuje ovu dovu, osim ako ga nadvlada pokuđena škrtost usljed koje ukoliko i izdvoji imetak koji je obavezan po njega ne izdvoji to drage duše i ili izdvoji najgori njegov dio.”

Od Ebu-Hurejre, radijallahu te’ala anh, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Milostinja neće umanjiti imetak, niti će čovjek oprostiti a da mu Allah neće povećati ponos i niko neće biti skroman radi Allaha, a da ga Allah neće uzdići.” (Muslim, 4689) Imam En-Nevevi u komentaru ovoga hadisa kaže: „U vezi riječi Allahova poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ‘Milostinja neće umanjiti imetak’ spominju dva značenja. Jedno je da će mu Allah dati bereketa u njegovom imetku i da će otklonuti od njega ono što mu može nauditi, pa, izdvojena milostinja bit će nadomještena skrivenim bereketom. I ovo je primjetno i ono na što se naviklo. Drugo značenje je da ukoliko se imetak i umanji izdvajanjem milostinje, taj manjak bit će nadomješten velikom nagradom za izdvojenu milostinju.” (Pogledaj Komentar Muslimova Sahiha, 8/399)

Od Abdullaha b. Amra, radijallahu ‘anh, se prenosi da je neki čovjek upitao Allahova poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Koji je to islam najbolji?” Odgovorio je: „Da udjeljuješ hranu i nazivaš selam onome koga znaš i onome koga ne znaš!” (Buharija, 11 i Muslim, 56)

U hadisu Ebu-Hurejre, radijallahu ‘anh, Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: „Ko udijeli iz lijepa imetka -a Allah ne prima osim lijepo- koliko je vrijednost jedne hurme, to će Allah, uistinu, prihvatiti Svojom desnicom, zatim će je odgajati i uvećavati onome koji ju je udijelio, kao što neko od vas odgaja svoje ždrijebe, sve dok ta milostinja ne dostigne veličinu brda.” (Buharija, 1321)

Od Ebu-Mes’uda el-Ensarija, radijallahu ‘anh, se prenosi da je neki čovjek došao s devom, vodeći je za povodac, i rekao: „Dajem je na Allahovu putu.” Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, mu je dodao: „Zbog nje ćeš na Sudnjem danu dobiti sedam stotina deva, sveijedna će biti s povodcem.” (Muslim, 1892)

Vrijednosti udjeljivanja:

1.Udjeljivanje u obilju i oskudici je od potpuna imana i lijepa islama.

2.Dokaz je lijepa mišljenja o Allahu i uvjerenja u Njega Svevišnjeg.

3.U tome je zahvalnost Allahu na Njegovoj blagodati, jer je On istinski vlasnik svog imetka.

4.Razlog je Allahove ljubavi i ljubavi stvorenja.

5.Njime se jačaju veze među pojedincima i zajednicama.

6.Njime se zadovoljavaju zahtjevi siromašnih i potrebnih.

7.Udjeljivanje je razlog zadobijanja bereketa u imetku i njegova povećavanja.

8.Njime se u zajednici širi ljubav i samilost koji su suprotni škrtosti i srdžbi.

9.Udjeljivanje je put koji je vodi do Dženneta.

10.Onoga koji bude udjeljivao Allah će staviti u Svoj hlad na Dan kada drugog hlada neće biti.

Allahu se zahvaljujemo na početku i na kraju. Neka je salavat i selam na Allahova poslanika, njegove ashabe i sve koji ih slijede do Sudnjega dana. Allahu,popravi mi vjeru moju,koja je glavnica moja,popravi mi i moj ovaj svijet ,jer ja na njemu zivim,popravi mi buduci svijet,jer ja njemu idem,poživi me dok mi je život dobar,a daj mi smrt,kada mi smrt bude dobra.Daj mi da moj život bude povećanje u svakom dobru,a moja smrt mir i spas od svakog zla”-AMIN

(dzemat-sabah)