Islamske teme

O VRIJEDNOSTI HADŽDŽA I POJAŠNJENJE KOME JE HADŽDŽ OBAVEZAN

POGLAVLJE O VRIJEDNOSTI HADŽDŽA I POJAŠNJENJU KOME JE HADŽDŽ OBAVEZAN

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ ت أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق قَالَ: (( اَلْعُمْرَةُ إِلَى اَلْعُمْرَةِ كَفَّارَةٌ لِمَا بَيْنَهُمَا, وَالْحَجُّ اَلْمَبْرُورُ لَيْسَ لَهُ جَزَاءٌ إِلَّا اَلْجَنَّةَ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(709) Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Umra do umre je iskup za ono između njih, a za hadždž mebrur[1] nema druge nagrade osim Dženneta.“ Muttefekun alejhi. [2]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: قُلْتُ: يَا رَسُولَ اَللَّهِ! عَلَى اَلنِّسَاءِ جِهَادٌ؟ قَالَ: (( نَعَمْ, عَلَيْهِنَّ جِهَادٌ لَا قِتَالَ فِيهِ: اَلْحَجُّ, وَالْعُمْرَةُ )). رَوَاهُ أَحْمَدُ, وَابْنُ مَاجَهْ وَاللَّفْظُ لَهُ, وَإِسْنَادُهُ صَحِيحٌ. وَأَصْلُهُ فِي اَلصَّحِيحِ.
(710) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Rekla sam: ‘Allahov Poslaniče, je li ženama propisan džihad?’ Rekao je: ‘Da, propisan im je džihad u kojem nema borbe: hadždž i umra.’“ Prenose Ahmed i Ibn Madže, i ovo je njegova verzija, sened mu je sahih i osnova mu je u Sahihu (Buharijinom). [3]

وَعَنْ جَابِرِ بْنِ عَبْدِ اَللَّهِ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا قَالَ: أَتَى اَلنَّبِيَّ ق أَعْرَابِيٌّ. فَقَالَ: يَا رَسُولَ اَللَّهِ! أَخْبِرْنِي عَنْ اَلْعُمْرَةِ, أَوَاجِبَةٌ هِيَ؟ فَقَالَ: (( لَا. وَأَنْ تَعْتَمِرَ خَيْرٌ لَكَ )). رَوَاهُ أَحْمَدُ, وَاَلتِّرْمِذِيُّ, وَالرَّاجِحُ وَقْفُهُ. وَأَخْرَجَهُ اِبْنُ عَدِيٍّ مِنْ وَجْهٍ آخَرَ ضَعِيفٍ عَنْ جَابِرٍ مَرْفُوعًا: (( اَلْحَجُّ وَالْعُمْرَةُ فَرِيضَتَانِ )).
(711) Prenosi se od Džabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma, da je rekao: „Došao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, beduin i rekao: ‘Allahov Poslaniče, obavijesti me o umri, da li je obavezna?’ Rekao je: ‘Ne, a da je obaviš bolje je za tebe.’“ Prenose Ahmed i Tirmizi, a prioritetno mišljenje je da je mevkuf. [4] A Ibn Adijj ga bilježi na drugi način kao slabog, kao merfu’ od Džabira: „Hadždž i umra su propisani.“ [5]

وَعَنْ أَنَسٍ ت قَالَ: قِيلَ يَا رَسُولَ اَللَّهِ, مَا اَلسَّبِيلُ؟ قَالَ: (( اَلزَّادُ وَالرَّاحِلَةُ )). رَوَاهُ اَلدَّارَقُطْنِيُّ وَصَحَّحَهُ اَلْحَاكِمُ, وَالرَّاجِحُ إِرْسَالُهُ.
(712) Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao: „Reklo se: ‘O Allahov Poslaniče, šta je mogućnost?’ Rekao je: ‘Opskrba i jahalica.’“ Prenosi Darekutni, a sahihom ga ocjenjuje Hakim, a prioritetno mišljenje je da je mursel. [6]

وَأَخْرَجَهُ اَلتِّرْمِذِيُّ مِنْ حَدِيثِ اِبْنِ عُمَرَ أَيْضًا, وَفِي إِسْنَادِهِ ضَعْفٌ.
(713) I prenosi ga i Tirmizi u hadisu Ibn Omera, ali u senedu mu je slabost. [7] Hadždž maloljetne osobe

وَعَنْ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق لَقِيَ رَكْبًا بِالرَّوْحَاءِ فَقَالَ: ” مَنِ اَلْقَوْمُ؟ ” قَالُوا: اَلْمُسْلِمُونَ. فَقَالُوا: مَنْ أَنْتَ؟ قَالَ: (( رَسُولُ اَللَّهِ ق )). فَرَفَعَتْ إِلَيْهِ اِمْرَأَةٌ صَبِيًّا. فَقَالَتْ: أَلِهَذَا حَجٌّ؟ قَالَ: (( نَعَمْ: وَلَكِ أَجْرٌ )). رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(714) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sreo karavanu kod Er-Revhae i rekao: „Ko su ljudi?“ Rekoše: „Muslimani.“ Rekoše: „Ko si ti?“ Rekao je: „Allahov poslanik.“ Pa mu je podigla jedna žena svoje muško dijete i pitala: „Ima li ovome hadždža?“ Rekao je: „Da, a tebi je nagrada.“ Prenosi Muslim. [8] Obavljanje hadždža za drugoga

وَعَنْهُ قَالَ: كَانَ اَلْفَضْلُ بْنُ عَبَّاسٍ رَدِيفَ رَسُولِ اَللَّهِ ق. فَجَاءَتِ اِمْرَأَةٌ مَنْ خَثْعَمَ، فَجَعَلَ اَلْفَضْلُ يَنْظُرُ إِلَيْهَا وَتَنْظُرُ إِلَيْهِ، وَجَعَلَ اَلنَّبِيُّ ق يَصْرِفُ وَجْهَ اَلْفَضْلِ إِلَى اَلشِّقِّ اَلْآخَرِ. فَقَالَتْ: يَا رَسُولَ اَللَّهِ, إِنَّ فَرِيضَةَ اَللَّهِ عَلَى عِبَادِهِ فِي اَلْحَجِّ أَدْرَكَتْ أَبِي شَيْخًا كَبِيرًا, لَا يَثْبُتُ عَلَى اَلرَّاحِلَةِ, أَفَأَحُجُّ عَنْهُ؟ قَالَ: ((نَعَمْ)). وَذَلِكَ فِي حَجَّةِ اَلْوَدَاعِ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ, وَاللَفْظُ لِلْبُخَارِيِّ.
(715) Prenosi se od njega, radijallahu anhuma, da je rekao: „El-Fadl b. El-Abbas je jahao iza Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je došla žena iz Has’ama[9], pa je El-Fadl gledao u nju i ona je gledala u njega, a Vjerovjesnik je okretao Fadlovo lice na drugu stranu. Rekla je: ‘O Allahov Poslaniče, Allahov propis o hadždžu je zatekao mog oca kada je bio u dubokoj starosti, ne može se održati na jahalici. Hoću li obaviti hadždž za njega?’ Rekao je: ‘Da.’ Ovo je bilo na Oprosnom hadždžu.“ Muttefekun alejhi, a verzija je Buharijina. [10]

وَعَنْهُ: أَنَّ اِمْرَأَةً مِنْ جُهَيْنَةَ جَاءَتْ إِلَى اَلنَّبِيِّ ق فَقَالَتْ: إِنَّ أُمِّي نَذَرَتْ أَنْ تَحُجَّ, فَلَمْ تَحُجَّ حَتَّى مَاتَتْ, أَفَأَحُجُّ عَنْهَا؟ قَالَ: (( نَعَمْ, حُجِّي عَنْهَا, أَرَأَيْتِ لَوْ كَانَ عَلَى أُمِّكِ دَيْنٌ, أَكُنْتِ قَاضِيَتَهُ؟ اِقْضُوا اَللَّهَ, فَاَللَّهُ أَحَقُّ بِالْوَفَاءِ )). رَوَاهُ اَلْبُخَارِيُّ.
(716) Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je jedna žena iz Džuhejne[11] došla Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: „Moja se majka zavjetovala da će obaviti hadždž, a nije obavila hadždž do svoje smrti. Da li ću obaviti hadždž za nju?“ Rekao je: „Da. Šta misliš, da je tvojoj majci ostao nevraćen dug, bi li ga vratila? Allahu vraćajte dugove, Allah je najpreči da se prema Njemu izvrše obaveze.“ Prenosi Buharija. [12]

وَعَنْهُ قَالَ: قَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق: (( أَيُّمَا صَبِيٍّ حَجَّ, ثُمَّ بَلَغَ اَلْحِنْثَ, فَعَلَيْهِ أَنْ يَحُجَّ حَجَّةً أُخْرَى, وَأَيُّمَا عَبْدٍ حَجَّ, ثُمَّ أُعْتِقَ, فَعَلَيْهِ أَنْ يَحُجَّ حَجَّةً أُخْرَى )). رَوَاهُ اِبْنُ أَبِي شَيْبَةَ, وَالْبَيْهَقِيُّ وَرِجَالُهُ ثِقَاتٌ, إِلَّا أَنَّهُ اِخْتُلِفَ فِي رَفْعِهِ, وَالْمَحْفُوظُ أَنَّهُ مَوْقُوفٌ.
(717) Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Koji god dječak obavi hadždž, potom postane punoljetan, obavezan je da obavi drugi hadždž. I koji god rob obavi hadždž, potom se oslobodi, obavezan je obaviti drugi hadždž.’“ Prenosi ga Ibn Ebi Šejbe i Bejheki sa pouzdanim prenosiocima, ali se spori oko toga da li je merfu’, a mahfuz je da je mevkuf. [13]

وَعَنْهُ: سَمِعْتُ رَسُولَ اَللَّهِ ق يَخْطُبُ يَقُولُ: (( لَا يَخْلُوَنَّ رَجُلٌ بِاِمْرَأَةٍ إِلَّا وَمَعَهَا ذُو مَحْرَمٍ, وَلَا تُسَافِرُ اَلْمَرْأَةُ إِلَّا مَعَ ذِي مَحْرَمٍ )). فَقَامَ رَجُلٌ, فَقَالَ: يَا رَسُولَ اَللَّهِ, إِنَّ اِمْرَأَتِي خَرَجَتْ حَاجَّةً, وَإِنِّي اِكْتُتِبْتُ فِي غَزْوَةِ كَذَا وَكَذَا, قَالَ: (( اِنْطَلِقْ, فَحُجَّ مَعَ اِمْرَأَتِكَ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ, وَاللَّفْظُ لِمُسْلِمٍ.
(718) Prenosi se od njega, radijallahu anhu: „Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako drži hutbu i govori: ‘Neka se ne osamljuje čovjek sa ženom, osim ako je sa njom mahrem, i neka žena ne putuje osim sa mahremom.’ Pa je ustao jedan čovjek i rekao: ‘O Allahov Poslaniče, moja je supruga krenula na hadždž, a ja sam prijavljen za tu i tu bitku.’ Rekao je Poslanik: ‘Idi i obavi hadždž sa svojom suprugom.’“ Muttefekun alejhi, a ovo je Muslimova verzija. [14]

وَعَنْهُ: أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق سَمِعَ رَجُلًا يَقُولُ: لَبَّيْكَ عَنْ شُبْرُمَةَ, قَالَ: (( مَنْ شُبْرُمَةُ؟ )) قَالَ: أَخٌ لِي, أَوْ قَرِيبٌ لِي, قَالَ: (( حَجَجْتَ عَنْ نَفْسِكَ؟ )) قَالَ: لَا. قَالَ: (( حُجَّ عَنْ نَفْسِكَ, ثُمَّ حُجَّ عَنْ شُبْرُمَةَ )). رَوَاهُ أَبُو دَاوُدَ, وَابْنُ مَاجَهْ, وَصَحَّحَهُ اِبْنُ حِبَّانَ, وَالرَّاجِحُ عِنْدَ أَحْمَدَ وَقْفُهُ.
(719) Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo nekog čovjeka da kaže: „Odazivam ti se za Šubrumu“, pa je pitao: „Ko je Šubrume?“ Čovjek je rekao: „Moj brat ili moj rođak.“ Pitao je: „Jesi li obavio hadždž za sebe?“ Rekao je: „Ne“, a Poslanik je rekao: „Obavi hadždž za sebe, potom obavi hadždž za Šubrumu.“ Prenose Ebu Davud i Ibn Madže, sahihom ga ocjenjuje Ibn Hibban, ali je prioritetno mišljenje kod Ahmeda da je mevkuf. [15]

وَعَنْهُ قَالَ: خَطَبَنَا رَسُولُ اَللَّهِ ق فَقَالَ: (( إِنَّ اَللَّهَ كَتَبَ عَلَيْكُمُ اَلْحَجَّ )). فَقَامَ اَلْأَقْرَعُ بْنُ حَابِسٍ فَقَالَ: أَفِي كَلِّ عَامٍ يَا رَسُولَ اَللَّهِ؟ قَالَ: (( لَوْ قُلْتُهَا لَوَجَبَتْ, اَلْحَجُّ مَرَّةٌ, فَمَا زَادَ فَهُوَ تَطَوُّعٌ )). رَوَاهُ اَلْخَمْسَةُ, غَيْرَ اَلتِّرْمِذِيِّ. وَأَصْلُهُ فِي مُسْلِمٍ مِنْ حَدِيثِ أَبِي هُرَيْرَةَ t.
(720) Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je držao hutbu i rekao: ‘Doista vam je Allah propisao hadždž.’ Pa je ustao El-Akre’ b. Habis i pitao: ‘Je li svake godine, Allahov Poslaniče?’ Rekao je: ‘Da sam rekao (da jeste), bilo bi obavezno. Hadždž je jedanput, a što bude više od toga dobrovoljno je.’“ Prenose peterica osim Tirmizija. [16] Osnova mu je kod Muslima u hadisu Ebu Hurejre. [17]

POGLAVLJE O MIKATIMA

عَنِ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق وَقَّتَ لِأَهْلِ اَلْمَدِينَةِ: ذَا الْحُلَيْفَةِ, وَلِأَهْلِ اَلشَّامِ: اَلْجُحْفَةَ, وَلِأَهْلِ نَجْدٍ: قَرْنَ اَلْمَنَازِلِ, وَلِأَهْلِ اَلْيَمَنِ: يَلَمْلَمَ. ((هُنَّ لَهُنَّ وَلِمَنْ أَتَى عَلَيْهِنَّ مِنْ غَيْرِهِنَّ مِمَّنْ أَرَادَ اَلْحَجَّ وَالْعُمْرَةَ وَمَنْ كَانَ دُونَ ذَلِكَ فَمِنْ حَيْثُ أَنْشَأَ حَتَّى أَهْلُ مَكَّةَ مِنْ مَكَّةَ)). مُتَّفَقٌ عَلَيْه.
(721) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio Zul-Hulejfu za mikate stanovnicima Medine, Džuhfu za stanovnike Šama, Karnul-menazil za stanovnike Nedžda, Jelemlem za stanovnike Jemena (i rekao:) „Oni (mikati) su za njih (njene stanovnike), i za druge koji dođu na njih, a žele (obaviti) hadždž ili umru, a oni unutar mikata (ulaze u ihrame) u mjestu u kojem su rođeni, čak stanovnici Mekke u Mekki.“ Muttefekun alejhi. [18]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا: أَنَّ أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق وَقَّتَ لِأَهْلِ اَلْعِرَاقِ ذَاتَ عِرْقٍ. رَوَاهُ أَبُو دَاوُدَ, وَالنَّسَائِيّ. وَأَصْلُهُ عِنْدَ مُسْلِمٍ مِنْ حَدِيثِ جَابِرٍ إِلَّا أَنَّ رَاوِيَهُ شَكَّ فِي رَفْعِهِ.
(722) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio stanovnicima Iraka za mikat Zatu-Irk. Prenose Ebu Davud i Nesai. [19] Osnova mu je kod Muslima u hadisu Džabira, radijallahu anhu, ali njegov ravija sumnja da li je merfu’. [20] وَفِي اَلْبُخَارِيِّ: أَنَّ عُمَرَ هُوَ اَلَّذِي وَقَّتَ ذَاتَ عِرْقٍ.
(723) A kod Buharije stoji da je Omer, radijallahu anhu, taj koji je odredio za mikat Zatu-Irk. [21]

وَعِنْدَ أَحْمَدَ, وَأَبِي دَاوُدَ, وَاَلتِّرْمِذِيِّ: عَنِ اِبْنِ عَبَّاسٍ: أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق وَقَّتَ لِأَهْلِ اَلْمَشْرِقِ: اَلْعَقِيقَ.
(724) Kod Ahmeda, Ebu Davuda i Tirmizija stoji u hadisu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, za mikat stanovnicima istoka odredio El-Akik. [22]

POGLAVLJE O VRSTAMA I SVOJSTVIMA IHRAMA (NIJJETA)

عَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: خَرَجْنَا مَعَ اَلنَّبِيِّ ق عَامَ حَجَّةِ اَلْوَدَاعِ, فَمِنَّا مَنْ أَهَلَّ بِعُمْرَةٍ, وَمِنَّا مَنْ أَهَلَّ بِحَجٍّ وَعُمْرَةٍ, وَمِنَّا مَنْ أَهَلّّ بِحَجٍّ, وَأَهَلَّ رَسُولُ اَللَّهِ ق بِالْحَجِّ, فَأَمَّا مَنْ أَهَلَّ بِعُمْرَةٍ فَحَلَّ, وَأَمَّا مَنْ أَهَلَّ بِحَجٍّ, أَوْ جَمَعَ اَلْحَجَّ وَالْعُمْرَةَ فَلَمْ يَحِلُّوا حَتَّى كَانَ يَوْمَ اَلنَّحْرِ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(725) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Izašli smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u godini Oprosnog hadždža[23], a među nama je bilo onih koji su zanijetili umru, a bilo nas je i koji smo zanijetili hadždž i umru, a bilo nas je i koji smo zanijetili hadždž, a Allahov Poslanik je zanijetio hadždž. Onaj koji je zanijetio umru, izašao je iz ihrama po dolasku, a oni koji su zanijetili hadždž ili spajanje hadždža i umre, nisu izlazili iz ihrama do bajrama.“ Muttefekun alejhi. [24]

POGLAVLJE O IHRAMU (NIJJETU STUPANJA U OBREDE)

عَنْ اِبْنِ عُمَرَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا قَالَ: مَا أَهَلَّ رَسُولُ اَللَّهِ ق إِلَّا مِنْ عِنْدِ اَلْمَسْجِدِ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(726) Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zanijetio ulazak u obrede Hadždža osim ispred mesdžida[25].“ Muttefekun alejhi. [26]

وَعَنْ خَلَّادِ بْنِ اَلسَّائِبِ عَنْ أَبِيهِ ت أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق قَالَ: (( أَتَانِي جِبْرِيلُ, فَأَمَرَنِي أَنْ آمُرَ أَصْحَابِي أَنْ يَرْفَعُوا أَصْوَاتَهُمْ بِالْإِهْلَالِ )). رَوَاهُ اَلْخَمْسَةُ، وَصَحَّحَهُ اَلتِّرْمِذِيُّ, وَابْنُ حِبَّانَ.
(727) Prenosi se od Hallada b. Es-Saiba, od njegovog oca, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Došao mi je Džibril i naredio mi da naredim svojim ashabima da podignu glasove pri učenju telbije kod ulaska u ihram.“ Prenose peterica, a sahihom ga ocjenjuju Tirmizi i Ibn Hibban. [27]

وَعَنْ زَيْدِ بْنِ ثَابِتٍ ت أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق تَجَرَّدَ لِإِهْلَالِهِ وَاغْتَسَلَ. رَوَاهُ اَلتِّرْمِذِيُّ وَحَسَّنَهُ.
(728) Prenosi se od Zejda b. Sabita, radijallahu anhu, da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, skinuo i okupao prije ihrama (nijeta ulaska u obrede Hadždž). Prenosi Tirmizi i ocjenjuje hasenom. [28]

وَعَنْ اِبْنِ عُمَرَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا: أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق سُئِلَ: مَا يَلْبَسُ اَلْمُحْرِمُ مِنْ اَلثِّيَابِ؟ فَقَالَ: (( لَا تَلْبَسُوا الْقُمُصَ, وَلَا اَلْعَمَائِمَ, وَلَا السَّرَاوِيلَاتِ, وَلَا اَلْبَرَانِسَ, وَلَا اَلْخِفَافَ, إِلَّا أَحَدٌ لَا يَجِدُ اَلنَّعْلَيْنِ فَلْيَلْبَسْ اَلْخُفَّيْنِ وَلْيَقْطَعْهُمَا أَسْفَلَ مِنَ اَلْكَعْبَيْنِ, وَلَا تَلْبَسُوا شَيْئًا مِنْ اَلثِّيَابِ مَسَّهُ اَلزَّعْفَرَانُ وَلَا اَلْوَرْسُ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ وَاللَّفْظُ لِمُسْلِمٍ.
(729) Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik bio upitan o tome šta osoba u ihramu može nositi od odjeće. Rekao je: „Neće nositi košulju, niti turbane, niti sirvale[29], niti burnuse, niti mestve, osim ako neko ne nađe papuče, onda neka nosi mestve, ali neka ih potkrati niže od članaka, i neka ne nosi ništa od odjeće koju je dotakao šafran ili vers[30].“ Muttefekun alejhi, a ovo je Muslimov citat. [31]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: كُنْتُ أُطَيِّبُ رَسُولَ اَللَّهِ ق لِإِحْرَامِهِ قَبْلَ أَنْ يُحْرِمَ, وَلِحِلِّهِ قَبْلَ أَنْ يَطُوفَ بِالْبَيْتِ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(730) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Mirisala sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za ihram prije nego što je ušao u ihram, i nakon prvog tehallula (kada je sve što je bilo zabranjeno u ihramu dozvoljeno osim žena)) prije nego što je tavafio oko Kabe.“ Muttefekun alejhi. [32]

Brak osobe u ihramu (stupanje u brak u ihramu)

وَعَنْ عُثْمَانَ بْنِ عَفَّانَ ت أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق قَالَ: (( لَا يَنْكِحُ اَلْمُحْرِمُ, وَلَا يُنْكِحُ, وَلَا يَخْطُبُ )). رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(731) Prenosi se od Osmana b. Affana, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne ženi se muhrim[33], niti ženi (drugoga), niti prosi.“ Prenosi Muslim. [34]

Lovljenje u ihramu

وَعَنْ أَبِي قَتَادَةَ اَلْأَنْصَارِيِّ ت فِي قِصَّةِ صَيْدِهِ اَلْحِمَارَ اَلْوَحْشِيَّ, وَهُوَ غَيْرُ مُحْرِمٍ, قَالَ: فَقَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق لِأَصْحَابِهِ, وَكَانُوا مُحْرِمِينَ: (( هَلْ مِنْكُمْ أَحَدٌ أَمَرَهُ أَوْ أَشَارَ إِلَيْهِ بِشَيْءٍ ؟ )) قَالُوا: لَا. قَالَ: (( فَكُلُوا مَا بَقِيَ مِنْ لَحْمِهِ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(732) Prenosi se od Ebu Katade el-Ensarija, radijallahu anhu, u priči o njegovom lovu na divljeg magarca dok nije bio muhrim[35], da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je svojim ashabima, a bili su u ihramima: ‘Ima li među vama iko da mu je naredio ili mu nečim na to ukazao?’ Rekoše: ‘Nema.’ Rekao je: ‘Onda jedite ono što je ostalo od njegovog mesa.’“ Muttefekun alejhi. [36]

وَعَنْ اَلصَّعْبِ بْنِ جَثَّامَةَ اَللَّيْثِيِّ ت أَنَّهُ أَهْدَى لِرَسُولِ اَللَّهِ ق حِمَارًا وَحْشِيًّا, وَهُوَ بِالْأَبْوَاءِ, أَوْ بِوَدَّانَ، فَرَدَّهُ عَلَيْهِ, وَقَالَ: (( إِنَّا لَمْ نَرُدَّهُ عَلَيْكَ إِلَّا أَنَّا حُرُمٌ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(733) Prenosi se od Es-Sa’ba b. Džessame el-Lejsija, radijallahu anhu, da je on poklonio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, divljeg magarca kod El-Ebva’e ili Veddana[37], pa mu je vratio i rekao: „Ne vraćamo ti ga (ni zbog čega drugog) osim što smo u ihramu.“ Muttefekun alejhi. [38]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: قَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق: (( خَمْسٌ مِنَ اَلدَّوَابِّ كُلُّهُنَّ فَاسِقٌ, يُقْتَلْنَ فِي اَلْحِلِّ وَ اَلْحَرَمِ: اَلْغُرَابُ, وَالْحِدَأَةُ, وَالْعَقْرَبُ, وَالْفَأْرَةُ، وَالْكَلْبُ اَلْعَقُورُ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(734) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Pet životinja, sve su one fasici[39], ubijaju se u haremu i van harema: gavran, lunja[40], škorpija (akrep), pacov i pas koji ujeda.’“ Muttefekun alejhi. [41]

وَعَنِ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق اِحْتَجَمَ وَهُوَ مُحْرِمٌ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(735) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik dao da mu se radi hidžama dok je bio u ihramu. Muttefekun alejhi. [42]

وَعَنْ كَعْبِ بْنِ عُجْرَةَ ت قَالَ: حُمِلْتُ إِلَى رَسُولِ اَللَّهِ ق وَالْقَمْلُ يَتَنَاثَرُ عَلَى وَجْهِي, فَقَالَ: (( مَا كُنْتُ أَرَى اَلْوَجَعَ بَلَغَ بِكَ مَا أَرَى, تَجِدُ شَاةً؟ )). قُلْتُ: لَا. قَالَ: (( فَصُمْ ثَلَاثَةَ أَيَّامٍ, أَوْ أَطْعِمْ سِتَّةَ مَسَاكِينَ, لِكُلِّ مِسْكِينٍ نِصْفُ صَاعٍ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(736) Prenosi se od Ka’ba b. ‘Udžre, radijallahu anhu, da je rekao: „Bio sam donesen Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a krpelji su mi bili rasuti po licu, pa je rekao: ‘Nisam smatrao da ti je bol dostigla ovu granicu kako sada vidim. Možeš li naći ovcu?’ Rekao sam: ‘Ne.’ Rekao je: ‘Onda posti tri dana ili nahrani šest siromaha, za svakog siromaha pola sa’a.’“ Muttefekun alejhi. [43]

وَعَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ ت قَالَ: لَمَّا فَتَحَ اَللَّهُ عَلَى رَسُولِهِ ق مَكَّةَ, قَامَ رَسُولُ اَللَّهِ ق فِي اَلنَّاسِ، فَحَمِدَ اَللَّهَ وَأَثْنَى عَلَيْهِ, ثُمَّ قَالَ: (( إِنَّ اَللَّهَ حَبَسَ عَنْ مَكَّةَ اَلْفِيلَ, وَسَلَّطَ عَلَيْهَا رَسُولَهُ وَالْمُؤْمِنِينَ, وَإِنَّهَا لَمْ تَحِلَّ لِأَحَدٍ كَانَ قَبْلِي, وَإِنَّمَا أُحِلَّتْ لِي سَاعَةٌ مِنْ نَهَارٍ, وَإِنَّهَا لَنْ تَحِلَّ لِأَحَدٍ بَعْدِي, فَلَا يُنَفَّرُ صَيْدُهَا, وَلَا يُخْتَلَى شَوْكُهَا, وَلَا تَحِلُّ سَاقِطَتُهَا إِلَّا لِمُنْشِدٍ, وَمَنْ قُتِلَ لَهُ قَتِيلٌ فَهُوَ بِخَيْرِ اَلنَّظَرَيْنِ )). فَقَالَ اَلْعَبَّاسُ: إِلَّا اَلْإِذْخِرَ, يَا رَسُولَ اَللَّهِ, فَإِنَّا نَجْعَلُهُ فِي قُبُورِنَا وَبُيُوتِنَا, فَقَالَ: (( إِلَّا اَلْإِذْخِرَ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(737) Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: „Kada je Uzvišeni Allah Svome Poslaniku otvorio Mekku, stao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, među ljudima, pa je zahvalio Allahu i pohvalio Ga, potom je rekao: ‘Doista je Allah spriječio slonove od Mekke, a pokorio ju je Svom poslaniku i vjernicima, i ona nikome prije mene nije bila dozvoljena, a meni je dozvoljena samo jedan vremenski period u danu[44], i neće nikome poslije mene biti dozvoljena. Njena stoka se ne razgoni, niti se čupa njeno trnje, niti je dozvoljeno ono što se u njoj izgubi, osim onome koji je obznani, a kome neko bude ubijen, može izabrati između dvije odluke: krvarine ili odmazde.’ Pa je rekao El-Abbas: ‘Osim limunove trave, Allahov Poslaniče, jer mi je stavljamo u grobove i na kuće.’ Pa je rekao: ‘Osim limunove trave.’“ Muttefekun alejhi. [45]

وَعَنْ عَبْدِ اَللَّهِ بْنِ زَيْدِ بْنِ عَاصِمٍ ت أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق قَالَ: (( إِنَّ إِبْرَاهِيمَ حَرَّمَ مَكَّةَ وَدَعَا لِأَهْلِهَا, وَإِنِّي حَرَّمْتُ اَلْمَدِينَةَ كَمَا حَرَّمَ إِبْرَاهِيمُ مَكَّةَ، وَإِنِّي دَعَوْتُ فِي صَاعِهَا وَمُدِّهَا بِمِثْلَيْ مَا دَعَا إِبْرَاهِيمُ لِأَهْلِ مَكَّةَ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(738) Prenosi se od Abdullaha b. Zejda b. Asima, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ibrahim je učinio Mekku haremom i dovio je za njene stanovnike, a ja sam učinio Medinu haremom kao što je Ibrahim haremom učinio Mekku. I ja sam dovio za njen sa’a i mudd duplo više kako je dovio Ibrahim za stanovnike Mekke.“ Muttefekun alejhi. [46]

وَعَنْ عَلِيِّ بْنِ أَبِي طَالِبٍ ت قَالَ: قَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق: (( اَلْمَدِينَةُ حَرَمٌ مَا بَيْنَ عَيْرٍ إِلَى ثَوْرٍ )). رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(739) Prenosi se od Alije b. Ebi Taliba, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Medina je harem od ‘Ajra do Sevra[47].’“ Prenosi Muslim. [48]

POGLAVLJE O NAČINU OBAVLJANJA HADŽDŽA I ULASKA U MEKKU

وَعَنْ جَابِرِ بْنِ عَبْدِ اَللَّهِ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا: أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق حَجَّ, فَخَرَجْنَا مَعَهُ, حَتَّى أَتَيْنَا ذَا الْحُلَيْفَةِ, فَوَلَدَتْ أَسْمَاءُ بِنْتُ عُمَيْسٍ, فَقَالَ: (( اِغْتَسِلِي وَاسْتَثْفِرِي بِثَوْبٍ, وَأَحْرِمِي )). وَصَلَّى رَسُولُ اَللَّهِ ق فِي اَلْمَسْجِدِ, ثُمَّ رَكِبَ اَلْقَصْوَاءَ حَتَّى إِذَا اِسْتَوَتْ بِهِ عَلَى اَلْبَيْدَاءِ أَهَلَّ بِالتَّوْحِيدِ: (( لَبَّيْكَ اَللَّهُمَّ لَبَّيْكَ, لَبَّيْكَ لَا شَرِيكَ لَكَ لَبَّيْكَ, إِنَّ اَلْحَمْدَ وَالنِّعْمَةَ لَكَ وَالْمُلْكَ, لَا شَرِيكَ لَكَ )). حَتَّى إِذَا أَتَيْنَا اَلْبَيْتَ اِسْتَلَمَ اَلرُّكْنَ, فَرَمَلَ ثَلَاثًا وَمَشَى أَرْبَعًا, ثُمَّ أَتَى مَقَامَ إِبْرَاهِيمَ فَصَلَّى, ثُمَّ رَجَعَ إِلَى اَلرُّكْنِ فَاسْتَلَمَهُ. ثُمَّ خَرَجَ مِنَ اَلْبَابِ إِلَى اَلصَّفَا, فَلَمَّا دَنَا مِنَ اَلصَّفَا قَرَأَ: ] إِنَّ اَلصَّفَا وَاَلْمَرْوَةَ مِنْ شَعَائِرِ اَللَّهِ [ (( أَبْدَأُ بِمَا بَدَأَ اَللَّهُ بِهِ )). فَرَقِيَ اَلصَّفَا, حَتَّى رَأَى اَلْبَيْتَ, فَاسْتَقْبَلَ اَلْقِبْلَةَ فَوَحَّدَ اَللَّهَ وَكَبَّرَهُ وَقَالَ: (( لَا إِلَهَ إِلَّا اَللَّهُ وَحْدَهُ لَا شَرِيكَ لَهُ, لَهُ اَلْمُلْكُ, وَلَهُ اَلْحَمْدُ, وَهُوَ عَلَى كُلِّ شَيْءٍ قَدِيرٌ, لَا إِلَهَ إِلَّا اَللَّهُ وَحْدَهُ أَنْجَزَ وَعْدَهُ, وَنَصَرَ عَبْدَهُ, وَهَزَمَ اَلْأَحْزَابَ وَحْدَهُ )). ثُمَّ دَعَا بَيْنَ ذَلِكَ ثَلَاثَ مَرَّاتٍ, ثُمَّ نَزَلَ إِلَى اَلْمَرْوَةِ, حَتَّى اِنْصَبَّتْ قَدَمَاهُ فِي بَطْنِ اَلْوَادِي سَعَى حَتَّى إِذَا صَعَدَتَا مَشَى إِلَى اَلْمَرْوَةِ فَفَعَلَ عَلَى اَلْمَرْوَةِ, كَمَا فَعَلَ عَلَى اَلصَّفَا … – فَذَكَرَ اَلْحَدِيثَ. وَفِيهِ: فَلَمَّا كَانَ يَوْمَ اَلتَّرْوِيَةِ تَوَجَّهُوا إِلَى مِنَى, وَرَكِبَ رَسُولُ اَللَّهِ ق فَصَلَّى بِهَا اَلظُّهْرَ, وَالْعَصْرَ, وَالْمَغْرِبَ, وَالْعِشَاءَ, وَالْفَجْرَ, ثُمَّ مَكَثَ قَلِيلاً حَتَّى طَلَعَتْ اَلشَّمْسُ، فَأَجَازَ حَتَّى أَتَى عَرَفَةَ, فَوَجَدَ اَلْقُبَّةَ قَدْ ضُرِبَتْ لَهُ بِنَمِرَةَ فَنَزَلَ بِهَا. حَتَّى إِذَا زَاغَتْ اَلشَّمْسُ أَمَرَ بِالْقَصْوَاءِ, فَرُحِلَتْ لَهُ, فَأَتَى بَطْنَ اَلْوَادِي, فَخَطَبَ اَلنَّاسَ. ثُمَّ أَذَّنَ ثُمَّ أَقَامَ, فَصَلَّى اَلظُّهْرَ, ثُمَّ أَقَامَ فَصَلَّى اَلْعَصْرَ, وَلَمْ يُصَلِّ بَيْنَهُمَا شَيْئًا. ثُمَّ رَكِبَ حَتَّى أَتَى اَلْمَوْقِفَ فَجَعَلَ بَطْنَ نَاقَتِهِ اَلْقَصْوَاءِ إِلَى الصَّخَرَاتِ, وَجَعَلَ حَبْلَ اَلْمُشَاةِ بَيْنَ يَدَيْهِ وَاسْتَقْبَلَ اَلْقِبْلَةَ, فَلَمْ يَزَلْ وَاقِفاً حَتَّى غَرَبَتِ اَلشَّمْسُ, وَذَهَبَتْ اَلصُّفْرَةُ قَلِيلاً, حَتَّى غَابَ اَلْقُرْصُ, وَدَفَعَ, وَقَدْ شَنَقَ لِلْقَصْوَاءِ اَلزِّمَامَ حَتَّى إِنَّ رَأْسَهَا لَيُصِيبُ مَوْرِكَ رَحْلِهِ, وَيَقُولُ بِيَدِهِ اَلْيُمْنَى: (( أَيُّهَا اَلنَّاسُ, اَلسَّكِينَةَ, اَلسَّكِينَةَ )), كُلَّمَا أَتَى حَبْلاً أَرْخَى لَهَا قَلِيلاً حَتَّى تَصْعَدَ. حَتَّى أَتَى اَلْمُزْدَلِفَةَ, فَصَلَّى بِهَا اَلْمَغْرِبَ وَالْعِشَاءَ, بِأَذَانٍ وَاحِدٍ وَإِقَامَتَيْنِ, وَلَمْ يُسَبِّحْ بَيْنَهُمَا شَيْئًا, ثُمَّ اِضْطَجَعَ حَتَّى طَلَعَ اَلْفَجْرُ, فَصَلَّى اَلْفَجْرَ, حِينَ تَبَيَّنَ لَهُ اَلصُّبْحُ بِأَذَانٍ وَإِقَامَةٍ ثُمَّ رَكِبَ حَتَّى أَتَى اَلْمَشْعَرَ اَلْحَرَامَ, فَاسْتَقْبَلَ اَلْقِبْلَةَ, فَدَعَاهُ, وَكَبَّرَهُ, وَهَلَّلَهُ فَلَمْ يَزَلْ وَاقِفًا حَتَّى أَسْفَرَ جِدًّا. فَدَفَعَ قَبْلَ أَنْ تَطْلُعَ اَلشَّمْسُ, حَتَّى أَتَى بَطْنَ مُحَسِّرَ فَحَرَّكَ قَلِيلاً، ثُمَّ سَلَكَ اَلطَّرِيقَ اَلْوُسْطَى اَلَّتِي تَخْرُجُ عَلَى اَلْجَمْرَةِ اَلْكُبْرَى, حَتَّى أَتَى اَلْجَمْرَةَ اَلَّتِي عِنْدَ اَلشَّجَرَةِ, فَرَمَاهَا بِسَبْعِ حَصَيَاتٍ, يُكَبِّرُ مَعَ كُلِّ حَصَاةٍ مِنْهَا, مِثْلَ حَصَى اَلْخَذْفِ, رَمَى مِنْ بَطْنِ اَلْوَادِي، ثُمَّ اِنْصَرَفَ إِلَى اَلْمَنْحَرِ, فَنَحَرَ، ثُمَّ رَكِبَ رَسُولُ اَللَّهِ ق فَأَفَاضَ إِلَى اَلْبَيْتِ, فَصَلَّى بِمَكَّةَ اَلظُّهْرَ. رَوَاهُ مُسْلِمٌ مُطَوَّلاً.
(740) Prenosi se od Džabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavljao hadždž, pa smo izašli sa njim dok nismo došli do Zul-Hulejfe, pa se porodila Esma b. ‘Umejs, a on je rekao: „Okupaj se, poveži se odjećom i zanijeti obrede Hadždža.“ Allahov Poslanik je klanjao u mesdžidu, potom je uzjahao Kasva’u[49], i kada je stigao na El-Bejda’u podigao je glas učeći tevhid (telbiju): „Odazivam Ti se, moj Allahu, odazivam Ti se. Odazivam Ti se, Ti nemaš sudruga, doista je (sva) hvala (Tebi) i blagodat od Tebe i vlast, Ti nemaš sudruga“, sve dok nismo stigli do Kabe, tada je dotakao Rukn (hadžerul-esved), pa je ubrzano hodao tri puta, a (sporije) hodao četiri puta. Potom je stigao do Mekami-Ibrahima, pa je tu klanjao, zatim se vratio Ruknu (hadžerul-esvedu) i dotakao ga. Potom je izašao kroz vrata na Safu, a kada se približio Safi, proučio je: „Doista su Safa i Merva Allahova časna mjesta[50].’ Počinjem sa onim čime je počeo Allah.“ Potom se popeo na Safu dok nije (mogao) vidjeti Kabu, pa se okrenuo prema Kibli, zatim je izjavio Allahovu jednoću i donio tekbir i rekao: „Nema boga osim Allaha, Jedinog, koji nema sudruga, Njemu pripada vlast i hvala i On može sve. Nema boga osim Allaha, Jedinog, ispunio je obećanje, pomogao Svoga roba i sam pobijedio Skupine[51].“ Potom je molio između toga. Rekao je slično ovome triput, potom je išao prema Mervi, dok se ne bi spustio u srednji dio doline, onda bi trčao sve dok se ne bi popeo, pa je hodao do Merve, i na Mervi radio ono što je radio i na Safi“, pa je spomenuo hadis, a u njemu stoji: „Potom kada je bio dan Tervije[52], krenuli su prema Mini. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je jahao. Klanjao je na njoj podne, ikindiju, akšam, jaciju i sabah, potom je kratko boravio dok sunce nije izašlo, pa je prešao (preko Muzdelife ne zadržavajući se) dok nije došao do Arefata, pa je zatekao mali šator, koji mu je bilo namješteno na Nemiri, pa je boravio u njemu dok se sunce nije spustilo, naredio je (da mu pripreme) Kasva’u, pa su mu je osedlali, pa je došao do srednjeg dijela doline, pa održao hutbu, potom se proučio ezan, pa ikamet, pa je klanjao podne, pa se učio ikamet i klanjao je ikindiju, a između njih nije ništa klanjao. Potom je uzjahao i stigao na mjesto stajanja (kod brda Ilal), pa je usmjerio stomak svoje deve Kasva’e prema kamenju (tj. brdo mu je bilo s desne strane), a učinio je put kojim se hodalo ispred njega i okrenuo se prema Kibli, i nije prestao stojati dok nije zašlo sunce i malo otišlo žutilo, dok se izgubila (sunčeva) ploča (disk), i krenuo je, a bio je zategao Kasva’ino uže toliko da je njena glava skoro udarala u oslonac bedra njegovog sedla, a desnom rukom je govorio: ‘O, ljudi, smirenosti, smirenosti!’ Kada god bi došao do gomile pijeska, popustio bi malo dok bi se popela, pa je stigao na Muzdelifu i klanjao na njoj akšam i jaciju sa jednim ezanom i dva ikameta, i nije između njih ništa klanjao. Potom je legao dok nije došla zora, pa je klanjao sabah kada mu se ukazalo da je osvit zore, sa ezanom i ikametom, potom je uzjahao dok nije stigao do El-Meš’aril-harama, pa se okrenuo prema Kibli i molio, donosio tekbire i govorio ‘la ilahe illellah’, i nije prestao stojati dok se nije dobro razdanilo. Krenuo je prije nego se pojavilo sunce, dok nije stigao u srednji dio Muhassira, pa je malo potjerao, potom je krenuo srednjim putem koji izlazi na veliko džemre, dok nije došao do džemreta koje je kod drveta, pa je bacio sedam (kamenčića), sa svakim je donosio tekbir, veličine kamenčića za praćku. Bacio je iz sredine doline (tako da mu je Mina bila sa desne strane a Mekka sa lijeve),. Potom krenuo prema mjestu klanja, pa je zaklao (kurban), a potom je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzjahao i krenuo i obavio tavaf ifadu i klanjao je u Mekki podne. Prenosi Muslim u dužoj verziji. [53]

وَعَنْ خُزَيْمَةَ بْنِ ثَابِتٍ ت أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق كَانَ إِذَا فَرَغَ مِنْ تَلْبِيَتِهِ فِي حَجٍّ أَوْ عُمْرَةٍ سَأَلَ اَللَّهَ رِضْوَانَهُ وَالْجَنَّةَ وَاسْتَعَاذَ بِرَحْمَتِهِ مِنَ اَلنَّارِ. رَوَاهُ اَلشَّافِعِيُّ بِإِسْنَادٍ ضَعِيفٍ.
(741) Prenosi se od Huzejme b. Sabita, radijallahu anhu, da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi završio sa telbijom na hadždžu ili umri, tražio od Allaha Njegovo zadovoljstvo i Džennet, a tražio utočište u Njegovoj milosti od Vatre. Prenosi Šafija sa slabim senedom. [54]

وَعَنْ جَابِرٍ ت قَالَ: قَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق: ((نَحَرْتُ هَاهُنَا, وَمِنًى كُلُّهَا مَنْحَرٌ, فَانْحَرُوا فِي رِحَالِكُمْ, وَوَقَفْتُ هَاهُنَا وَعَرَفَةُ كُلُّهَا مَوْقِفٌ, وَوَقَفْتُ هَاهُنَا وَجَمْعٌ كُلُّهَا مَوْقِفٌ)). رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(742) Prenosi se od Džabira da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Ja sam zaklao ovdje, a Mina je cijela mjesto za klanje, pa koljite u svojim staništima. I ja sam stajao ovdje, a cijeli Arefat je mjesto stajanja, i stajao sam ovdje, a cijeli Džem[55] (Muzdelifa) je mjesto za stajanje.’“ Prenosi Muslim. [56]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا: أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق لَمَّا جَاءَ إِلَى مَكَّةَ دَخَلَهَا مِنْ أَعْلَاهَا, وَخَرَجَ مِنْ أَسْفَلِهَا. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(743) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, po dolasku u Mekku, ušao preko njenog najvišeg dijela (mjesto Keda’), a izašao preko najnižeg (mjesto Kuda). Muttefekun alejhi. [57]

وَعَنْ اِبْنِ عُمَرَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا: أَنَّهُ كَانَ لَا يَقْدُمُ مَكَّةَ إِلَّا بَاتَ بِذِي طُوَى حَتَّى يُصْبِحَ وَيَغْتَسِلَ, وَيَذْكُرُ ذَلِكَ عِنْدَ اَلنَّبِيِّ ق. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(744) Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da ne bi došao u Mekku dok ne bi zanoćio u Zu-Tuva, pa osvanuo i okupao se, a spomenuo je da je tako radio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Muttefekun alejhi. [58] وَعَنْ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا: أَنَّهُ كَانَ يُقَبِّلُ اَلْحَجَرَ اَلْأَسْوَدَ وَيَسْجُدُ عَلَيْهِ. رَوَاهُ اَلْحَاكِمُ مَرْفُوعًا, وَالْبَيْهَقِيُّ مَوْقُوفًا.
(745) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da bi poljubio Crni kamen i na njemu učinio sedždu. Prenosi Hakim kao merfu’, Bejheki kao mevkuf. [59]

وَعَنْهُ قَالَ: أَمَرَهُمْ اَلنَّبِيُّ ق أَنْ يَرْمُلُوا ثَلَاثَةَ أَشْوَاطٍ وَيَمْشُوا أَرْبَعًا مَا بَيْنَ اَلرُّكْنَيْنِ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(746) Prenosi se od njega da je rekao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, im je naredio da ubrzano hodaju tri kruga, a hodaju četiri, i da hodaju između dva rukna (kod prva tri kruga).“ Muttefekun alejhi. [60]

وَعَنْ ابْنِ عُمَرَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّهُ كَانَ إِذَا طَافَ بِالْبَيْتِ الطّوَافَ الأَوَّلَ خَبَّ ثَلاَثاً, وَمَشَى أَرْبَعاً. وَفيِ رِوَايَةٍ: رَأَيْتُ رَسُولَ اللَهِ ق إِذَا طَافَ فِي الْحَجِّ أَوِ الْعُمْرَةِ أَوَّلَ مَا يَقْدُمُ فَإِنَّهُ يَسْعَى ثَلاَثَةَ أَطْوَافٍ بِالْبَيْتِ وَيَمْشِي أَرْبَعَةً. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(747) Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da bi on, kada bi tavafio oko Kabe, prvi tavaf kaskao tri, a hodao četiri (kruga). [61] U jednom od rivajeta stoji: „Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi tavafio na hadždžu ili umri, kada bi došao, prvo bi žurno obišao tri kruga oko Kabe, a četiri bi hodao.“ Muttefekun alejhi.[62]

وَعَنْهُ قَالَ: لَمْ أَرَ رَسُولَ اَللَّهِ ق يَسْتَلِمُ مِنْ اَلْبَيْتِ غَيْرَ اَلرُّكْنَيْنِ اَلْيَمَانِيَيْنِ. رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(748) Prenosi se od njega (Ibn Abbasa) da je rekao: „Nisam vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da na Kabi dodiruje išta osim dva jemanijska rukna.“ Prenosi Muslim. [63]

وَعَنْ عُمَرَ ت أَنَّهُ قَبَّلَ اَلْحَجَرَ اَلْأَسْوَدَ فَقَالَ: إِنِّي أَعْلَمُ أَنَّكَ حَجَرٌ لَا تَضُرُّ وَلَا تَنْفَعُ, وَلَوْلَا أَنِّي رَأَيْتُ رَسُولَ اَللَّهِ ق يُقَبِّلُكَ مَا قَبَّلْتُكَ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(749) Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je poljubio Crni kamen, pa rekao: „Doista znam da si ti kamen, ne donosiš štetu niti korist, a da nisam vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te ljubi, ne bih te poljubio.“ Muttefekun alejhi. [64]

وَعَنْ أَبِي اَلطُّفَيْلِ ت قَالَ: رَأَيْتُ رَسُولَ اَللَّهِ ق يَطُوفُ بِالْبَيْتِ وَيَسْتَلِمُ اَلرُّكْنَ بِمِحْجَنٍ مَعَهُ, وَيُقْبِّلُ اَلْمِحْجَنَ. رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(750) Prenosi se od Ebu Tufejla, radijallahu anhu, da je rekao: „Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da čini tavaf oko Kabe i da dodiruje rukn štapom koji je imao, i da ljubi štap.“ Prenosi Muslim. [65]

وَعَنْ يَعْلَى بْنَ أُمَيَّةَ ت قَالَ: طَافَ اَلنَّبِيُّ ق مُضْطَبِعًا بِبُرْدٍ أَخْضَرَ. رَوَاهُ اَلْخَمْسَةُ إِلَّا النَّسَائِيَّ, وَصَحَّحَهُ اَلتِّرْمِذِيُّ.
(751) Prenosi se od Ja’la b. Umejje, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tavafio je otkrivene desne nadlaktice sa zelenim ogrtačem.“ Prenose peterica, osim Nesaija, a sahihom ga ocjenjuje Tirmizi. [66] وَعَنْ أَنَسٍ ت قَالَ: كَانَ يُهِلُّ مِنَّا اَلْمُهِلُّ فَلَا يُنْكِرُ عَلَيْهِ, وَيُكَبِّرُ مِنَّا اَلْمُكَبِّرُ فَلَا يُنْكِرُ عَلَيْهِ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(752) Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao (kada su išli sa Mine na Arefat): „Telbiju bi donosio ko je htio od nas i ne bi mu ga porekli, a tekbir bi donosio ko je htio od nas i ne bi mu ga porekli.“ [67]

وَعَنْ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا قَالَ: بَعَثَنِي رَسُولُ اَللَّهِ ق فِي اَلثَّقَلِ, أَوْ قَالَ فِي اَلضَّعَفَةِ مِنْ جَمْعٍ بِلَيْلٍ.
(753) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: „Poslao me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa putnim stvarima“ – ili je rekao sa slabima – „sa Muzdelife noću.“ Muttefekun alejhi. [68]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: اِسْتَأْذَنَتْ سَوْدَةُ رَسُولَ اَللَّهِ ق لَيْلَةَ اَلْمُزْدَلِفَةِ: أَنْ تَدْفَعَ قَبْلَهُ, وَكَانَتْ ثَبِطَةً -تَعْنِي: ثَقِيلَةً- فَأَذِنَ لَهَا. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِمَا.
(754) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Sevda je tražila dozvolu od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u noći Muzdelife da krene prije njega, a bila je teška, pa joj je dopustio.“ Muttefekun alejhi. [69]

وَعَنْ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا قَالَ: قَالَ لَنَا رَسُولُ اَللَّهِ ق: (( لَا تَرْمُوا اَلْجَمْرَةَ حَتَّى تَطْلُعَ اَلشَّمْسُ )). رَوَاهُ اَلْخَمْسَةُ إِلَّا النَّسَائِيَّ, وَفِيهِ اِنْقِطَاعٌ.
(755) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je rekao: ‘Ne bacajte kamenje dok se ne pojavi sunce.’“ Prenose peterica osim Nesaija, a u senedu je prekid. [70]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: أَرْسَلَ اَلنَّبِيُّ ق بِأُمِّ سَلَمَةَ لَيْلَةَ اَلنَّحْرِ, فَرَمَتِ اَلْجَمْرَةَ قَبْلَ اَلْفَجْرِ, ثُمَّ مَضَتْ فَأَفَاضَتْ. رَوَاهُ أَبُو دَاوُدَ, وَإِسْنَادُهُ عَلَى شَرْطِ مُسْلِمٍ.
(756) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Poslao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, po Ummu Seleme noć uoči bajrama, pa je bacila kamenčiće prije zore, potom je otišla i obavila tavaf-ifadu.“ Prenosi Ebu Davud, a sened mu je po uvjetima Muslima. [71]

وَعَنْ عُرْوَةَ بْنِ مُضَرِّسٍ ت قَالَ: قَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق: (( مَنْ شَهِدَ صَلَاتَنَا هَذِهِ -يَعْنِي: بِالْمُزْدَلِفَةِ- فَوَقَفَ مَعَنَا حَتَّى نَدْفَعَ, وَقَدْ وَقَفَ بِعَرَفَةَ قَبْلَ ذَلِكَ لَيْلاً أَوْ نَهَارًا, فَقَدْ تَمَّ حَجُّهُ وَقَضَى تَفَثَهُ )). رَوَاهُ اَلْخَمْسَةُ, وَصَحَّحَهُ اَلتِّرْمِذِيُّ, وَابْنُ خُزَيْمَةَ.
(757) Prenosi se od ‘Urve b. Mudarrisa, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Ko prisustvuje ovom našem namazu (sabahu) – misli na Muzdelifu – ‘potom stoji sa nama dok ne krenemo, a prije toga je stajao na Arefatu noću ili danju, upotpunio se njegov hadždž i završio je svoje obrede.’“ [72]

وَعَنْ عُمَرَ ت قَالَ: إِنَّ اَلْمُشْرِكِينَ كَانُوا لَا يُفِيضُونَ حَتَّى تَطْلُعَ اَلشَّمْسُ، وَيَقُولُونَ: أَشْرِقْ ثَبِيرُ وَأَنَّ اَلنَّبِيَّ ق خَالَفَهُمْ, ثُمَّ أَفَاضَ قَبْلَ أَنْ تَطْلُعَ اَلشَّمْسُ. رَوَاهُ اَلْبُخَارِيُّ.
(758) Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je rekao: „Mušrici ne bi krenuli sa sa Muzdelife dok se ne bi izašlo sunce i govorili bi: ‘Osvijetli se, Sebiru[73].’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, razlikovao se od njih, pa je krenuo sa Muzdelife prije izlaska sunca.“ Prenosi Buharija. [74]

وَعَنْ اِبْنِ عَبَّاسٍ وَأُسَامَةَ بْنِ زَيْدٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمْ قَالَا: لَمْ يَزَلِ اَلنَّبِيُّ ق يُلَبِّي حَتَّى رَمَى جَمْرَةَ اَلْعَقَبَةِ. رَوَاهُ اَلْبُخَارِيُّ.
(759) Prenosi se od Ibn Abbasa i Usame b. Zejda, radijallahu anhuma, da su rekli: ”Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije prestajao izgovarati telbiju sve dok nije bacio kamenčiće na Akabi.“ Prenosi Buharija. [75]

وَعَنْ عَبْدِ اَللَّهِ بْنِ مَسْعُودٍ ت أَنَّهُ جَعَلَ اَلْبَيْتَ عَنْ يَسَارِهِ, وَمِنًى عَنْ يَمِينِهِ, وَرَمَى اَلْجَمْرَةَ بِسَبْعِ حَصَيَاتٍ وَقَالَ: هَذَا مَقَامُ اَلَّذِي أُنْزِلَتْ عَلَيْهِ سُورَةُ اَلْبَقَرَةِ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(760) Prenosi se od Abdullaha b. Mes’uda, radijallahu anhu, da se postavio tako da mu je Kaba bila sa lijeve strane, a Mina sa desne strane, i da je bacio sedam kamenčića i rekao: „Ovo je mjesto na kome mu je spuštena sura Bekare.“ Muttefekun alejhi. [76] وَعَنْ جَابِرٍ ت قَالَ: رَمَى رَسُولُ اَللَّهِ ق اَلْجَمْرَةَ يَوْمَ اَلنَّحْرِ ضُحًى, وَأَمَّا بَعْدَ ذَلِكَ فَإِذَا زَادَتْ اَلشَّمْسُ. رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(761) Prenosi se od Džabira, radijallahu anhu, da je rekao: „Bacio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kamenčiće na dan bajrama ujutro, a što se tiče poslije toga, onda kada sunce nagne sa zenita.“ Prenosi Muslim. [77]

وَعَنْ اِبْنِ عُمَرَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّهُ كَانَ يَرْمِي اَلْجَمْرَةَ اَلدُّنْيَا, بِسَبْعِ حَصَيَاتٍ, يُكَبِّرُ عَلَى أَثَرِ كُلِّ حَصَاةٍ, ثُمَّ يَتَقَدَّمُ, ثُمَّ يُسْهِلُ, فَيَقُومُ فَيَسْتَقْبِلُ اَلْقِبْلَةَ, فَيَقُومُ طَوِيلاً, وَيَدْعُو وَيَرْفَعُ يَدَيْهِ, ثُمَّ يَرْمِي اَلْوُسْطَى, ثُمَّ يَأْخُذُ ذَاتَ اَلشِّمَالِ فَيُسْهِلُ, وَيَقُومُ مُسْتَقْبِلَ اَلْقِبْلَةِ, ثُمَّ يَدْعُو فَيَرْفَعُ يَدَيْهِ وَيَقُومُ طَوِيلاً, ثُمَّ يَرْمِي جَمْرَةَ ذَاتِ اَلْعَقَبَةِ مِنْ بَطْنِ اَلْوَادِي وَلَا يَقِفُ عِنْدَهَا, ثُمَّ يَنْصَرِفُ, فَيَقُولُ: هَكَذَا رَأَيْتُ رَسُولَ اَللَّهِ ق يَفْعَلُهُ. رَوَاهُ اَلْبُخَارِيُّ.
(762) Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je bacio na malim džemretima sedam kamenčića, donoseći tekbir nakon svakog kamenčića, potom je krenuo i potražio pogodno mjesto, pa je ustao i stao u pravcu Kible, dugo je stajao tako, dovio je sa dignutim rukama, potom je bacio na srednjim, potom je krenuo nalijevo pa je potražio pogodno mjesto i stao okrenut u pravcu Kible, potom je dovio i digao svoje ruke i dugo je stajao, a zatim je bacio kamenčiće na Akabi iz sredine doline i nije stajao kod nje. Zatim je otišao i rekao: „Tako sam vidio da radi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.“ Prenosi Buharija. [78]

وَعَنْـهُ { أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق قَالَ: (( اَللَّهُمَّ ارْحَمِ اَلْمُحَلِّقِينَ )). قَالُوا: وَالْمُقَصِّرِينَ يَا رَسُولَ اَللَّهِ. قَالَ فِي اَلثَّالِثَةِ: (( وَالْمُقَصِّرِينَ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(763) Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik rekao: „Allahu moj, smiluj se onima koji su obrijali kosu.“ Rekoše: „I onima koji su skratili, Allahov Poslaniče.“ Rekao je treći put: „I onima koji su skratili.“ Muttefekun alejhi. [79]

وَعَنْ عَبْدِ اَللَّهِ بْنِ عَمْرِوِ بْنِ اَلْعَاصِ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق وَقَفَ فِي حَجَّةِ اَلْوَدَاعِ, فَجَعَلُوا يَسْأَلُونَهُ, فَقَالَ رَجُلٌ: لَمْ أَشْعُرْ, فَحَلَقْتُ قَبْلَ أَنْ أَذْبَحَ. قَالَ: (( اِذْبَحْ وَلَا حَرَجَ )). فَجَاءَ آخَرُ, فَقَالَ: لَمْ أَشْعُرْ, فَنَحَرْتُ قَبْلَ أَنْ أَرْمِيَ, قَالَ: (( اِرْمِ وَلَا حَرَجَ )). فَمَا سُئِلَ يَوْمَئِذٍ عَنْ شَيْءٍ قُدِّمَ وَلَا أُخِّرَ إِلَّا قَالَ: (( اِفْعَلْ وَلَا حَرَجَ )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(764) Prenosi se od Abdullaha b. Amra b. ‘Asa, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stajao na Oprosnom hadždžu, pa su ga stali pitati, i rekao je čovjek: „Nisam ni osjetio, a obrijao sam se prije nego što sam zaklao.“ Poslanik je rekao: „Kolji, nema smetnje.“ Došao mu je drugi i rekao: „Nisam ni osjetio a zaklao sam prije nego što sam bacio kamenčiće.“ Rekao je: „Baci, nema smetnje.“ Tog dana nije bio upitan o nečemu što je prije urađeno ili poslije a da nije rekao: „Uradi, nema smetnje.“ Muttefekun alejhi. [80]

وَعَنْ اَلْمِسْوَرِ بْنِ مَخْرَمَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق نَحَرَ قَبْلَ أَنْ يَحْلِقَ, وَأَمَرَ أَصْحَابَهُ بِذَلِكَ. رَوَاهُ اَلْبُخَارِيُّ.
(765) Prenosi se od El-Misvera b. Mahreme, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao prije nego što se obrijao i da je svojim ashabima to naredio. Prenosi Buharija. [81]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: قَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق: (( إِذَا رَمَيْتُمْ وَحَلَقْتُمْ فَقَدَ حَلَّ لَكُمْ اَلطِّيبُ وَكُلُّ شَيْءٍ إِلَّا اَلنِّسَاءَ )). رَوَاهُ أَحْمَدُ, وَأَبُو دَاوُدَ, وَفِي إِسْنَادِهِ ضَعْفٌ.
(766) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Kada bacite i obrijete se, postaje vam dozvoljen miris i sve ostalo osim žena.’“ Prenose Ahmed i Ebu Davud, a u lancu je slabost. [82]

وَعَنِ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا عَنِ اَلنَّبِيِّ ق قَالَ: (( لَيْسَ عَلَى اَلنِّسَاءِ حَلْقٌ, وَإِنَّمَا يُقَصِّرْنَ )). رَوَاهُ أَبُو دَاوُدَ بِإِسْنَادٍ حَسَنٍ.
(767) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: „Ženama nije propisano brijanje, one samo krate.“ Prenosi Ebu Davud sa dobrim senedom. [83]

وَعَنِ اِبْنِ عُمَرَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا: أَنَّ اَلْعَبَّاسَ بْنَ عَبْدِ اَلْمُطَّلِبِ t اِسْتَأْذَنَ رَسُولَ اَللَّهِ ق أَنْ يَبِيتَ بِمَكَّةَ لَيَالِيَ مِنًى, مِنْ أَجْلِ سِقَايَتِهِ, فَأَذِنَ لَهُ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(768) Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Abbas b. Abdul-Muttalib radijallahu anhu, tražio dozvolu od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da noći u Mekki u noćima Mine zbog njegovog napajanja (hadžija), pa mu je dopustio. Muttefekun alejhi. [84]

وَعَنْ عَاصِمِ بْنِ عَدِيٍّ ت أَنَّ رَسُولَ اَللَّهِ ق أَرْخَصَ لِرُعَاة اَلْإِبِلِ فِي اَلْبَيْتُوتَةِ عَنْ مِنًى, يَرْمُونَ يَوْمَ اَلنَّحْرِ, ثُمَّ يَرْمُونَ اَلْغَدِ لِيَوْمَيْنِ, ثُمَّ يَرْمُونَ يَوْمَ اَلنَّفْرِ. رَوَاهُ اَلْخَمْسَةُ, وَصَحَّحَهُ اَلتِّرْمِذِيُّ, وَابْنُ حِبَّانَ.
(769) Prenosi se od Asima b. Adijja, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik dao olakšicu pastirima deva da ne borave na Mini, da bacaju (kamenčiće) na dan bajrama, potom da bacaju sljedeći dan za dva dana, potom da bacaju na dan Nefra[85]. Prenose petorica i sahihom ga ocjenjuje Tirmizi i Ibn Hibban. [86]

وَعَنْ أَبِي بِكْرَةَ ت قَالَ: خَطَبَنَا رَسُولُ اَللَّهِ ق يَوْمَ اَلنَّحْرِ… اَلْحَدِيثَ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(770) Prenosi se od Ebu Bekreta, radijallahu anhu, da je rekao: „Držao nam je hutbu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan bajarama.“ Hadis. Muttefekun alejhi. [87]

وَعَنْ سَرَّاءَ بِنْتِ نَبْهَانَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: خَطَبَنَا رَسُولُ اَللَّهِ ق يَوْمَ اَلرُّءُوسِ فَقَالَ: ((أَلَيْسَ هَذَا أَوْسَطَ أَيَّامِ اَلتَّشْرِيقِ؟ )). اَلْحَدِيثَ رَوَاهُ أَبُو دَاوُدَ بِإِسْنَادٍ حَسَنٍ.
(771) Prenosi se od Serrae b. Nebhan, radijallahu anha, da je rekla: „Držao nam je hutbu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na ‘Dan glava’ (drugi dan dana tešrika), i rekao je: ‘Zar ovo nije srednji dan tešrika?’“ Hadis. Prenosi Ebu Davud sa dobrim senedom. [88]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق قَالَ لَهَا: (( طَوَافُكِ بِالْبَيْتِ وَبَيْنَ اَلصَّفَا وَاَلْمَرْوَةِ يَكْفِيكَ لِحَجِّكِ وَعُمْرَتِكِ )). رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(772) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da joj je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Tvoj tavaf oko Kabe i i između Safe i Merve, dovoljan ti je za tvoj hadždž i umru.“ Prenosi Muslim. [89]

وَعَنِ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق لَمْ يَرْمُلْ فِي اَلسَّبْعِ اَلَّذِي أَفَاضَ فِيهِ. رَوَاهُ اَلْخَمْسَةُ إِلَّا اَلتِّرْمِذِيَّ, وَصَحَّحَهُ اَلْحَاكِمُ.
(773) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ubrzano hodao u sedam (krugova) kada je obavljao tavaf-ifadu. Prenose peterica osim Tirmizija, a sahihom ga ocjenjuje Hakim. [90]

وَعَنْ أَنَسٍ ت أَنَّ اَلنَّبِيَّ ق صَلَّى اَلظُّهْرَ وَالْعَصْرَ وَالْمَغْرِبَ وَالْعِشَاءَ, ثُمَّ رَقَدَ رَقْدَةً بِالْمُحَصَّبِ, ثُمَّ رَكِبَ إِلَى اَلْبَيْتِ فَطَافَ بِهِ. رَوَاهُ اَلْبُخَارِيُّ.
(774) Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao podne, ikindiju, akšam i jaciju, potom je zaspao na Muhassabu, potom je uzjahao u pravcu Kabe i tavafio oko nje. Prenosi Buharija. [91]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا: أَنَّهَا لَمْ تَكُنْ تَفْعَلُ ذَلِكَ -أَيْ: اَلنُّزُولَ بِالْأَبْطَحِ- وَتَقُولُ: إِنَّمَا نَزَلَهُ رَسُولُ اَللَّهِ ق لِأَنَّهُ كَانَ مَنْزِلاً أَسْمَحَ لِخُرُوجِهِ. رَوَاهُ مُسْلِمٌ.
(775) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da to nije radila – tj. zastajanje na Ebtahu – i govorila je: „Allahov Poslanik je tu bio sišao zato što je to bilo mjesto koje je najpogodnije za izlazak.“ Prenosi Muslim. [92]

وَعَنْ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا قَالَ: أُمِرَ اَلنَّاسُ أَنْ يَكُونَ آخِرَ عَهْدِهِمْ بِالْبَيْتِ, إِلَّا أَنَّهُ خَفَّفَ عَنِ الْحَائِضِ. مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(776) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: „Ljudima je naređeno da im bude posljednje vrijeme (na hadždžu) kod Kabe (tj. da obave tavaful-veda’), osim što je olakšano ženi u mjesečnom ciklusu.“ Muttefekun alejhi. [93]

وَعَنِ اِبْنِ اَلزُّبَيْرِ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا قَالَ: قَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق: (( صَلَاةٌ فِي مَسْجِدِي هَذَا أَفْضَلُ مِنْ أَلْفِ صَلَاةٍ فِيمَا سِوَاهُ إِلَّا اَلْمَسْجِدَ اَلْحَرَامَ , وَصَلَاةٌ فِي اَلْمَسْجِدِ اَلْحَرَامِ أَفْضَلُ مِنْ صَلَاةٍ فِي مَسْجِدِي بِمِائَةِ صَلَاةٍ )). رَوَاهُ أَحْمَدُ, وَصَحَّحَهُ اِبْنُ حِبَّانَ.
(777) Prenosi se od Ibn ez-Zubejra, radijallahu anhuma, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Namaz u ovom mom mesdžidu bolji je od hiljadu namaza drugdje, osim u El-Mesdžidul-haramu, a namaz u El-Mesdžidul-haramu bolji je od namaza u mom mesdžidu za sto namaza.’“ Prenosi Ahmed, a sahihom ga ocjenjuje Ibn Hibban. [94]

POGLAVLJE O PROLASKU ILI SPRIJEČENOSTI

عَنِ اِبْنِ عَبَّاسٍ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهُمَا قَالَ: قَدْ أُحْصِرَ رَسُولُ اَللَّهِ ق فَحَلَقَ وَجَامَعَ نِسَاءَهُ, وَنَحَرَ هَدْيَهُ, حَتَّى اِعْتَمَرَ عَامًا قَابِلًا. رَوَاهُ اَلْبُخَارِيُّ.
(778) Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je spriječen (da obavi hadždž), pa je obrijao glavu, sastajao se sa ženama i zaklao kurban dok nije obavio umru naredne godine.“ Prenosi Buharija. [95]

وَعَنْ عَائِشَةَ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا قَالَتْ: دَخَلَ اَلنَّبِيُّ ق عَلَى ضُبَاعَةَ بِنْتِ اَلزُّبَيْرِ بْنِ عَبْدِ اَلْمُطَّلِبِ رَضِيَ اَللَّهُ عَنْهَا, فَقَالَتْ: يَا رَسُولَ اَللَّهِ! إِنِّي أُرِيدُ اَلْحَجَّ, وَأَنَا شَاكِيَةٌ، فَقَالَ اَلنَّبِيُّ ق: (( حُجِّي وَاشْتَرِطِي: أَنَّ مَحَلِّي حَيْثُ حَبَسْتَنِي )). مُتَّفَقٌ عَلَيْهِ.
(779) Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Ušao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kod Duba’e b. Ez-Zubejr b. Abdul-Muttalib, radijallahu anha, pa je rekla: ‘O Allahov Poslaniče, želim ići na hadždž, a bolesna sam.’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Idi na hadždž i donesi uvjet da je moje mjesto i vrijeme izlaska iz ihrama gdje (me) budeš spriječio.’“ Muttefekun alejhi. [96]

وَعَنْ عِكْرِمَةَ, عَنْ اَلْحَجَّاجِ بْنِ عَمْرٍو اَلْأَنْصَارِيِّ ت قَالَ : قَالَ رَسُولُ اَللَّهِ ق: (( مَنْ كُسِرَ, أَوْ عُرِجَ, فَقَدَ حَلَّ وَعَلَيْهِ اَلْحَجُّ مِنْ قَابِلٍ )). قَالَ عِكْرِمَةُ. فَسَأَلْتُ اِبْنَ عَبَّاسٍ وَأَبَا هُرَيْرَةَ عَنْ ذَلِكَ؟ فَقَالَا: صَدَقَ. رَوَاهُ اَلْخَمْسَةُ, وَحَسَّنَهُ اَلتِّرْمِذِيُّ.
(780) Prenosi se od Ikrime, od Hadždžadža b. Amra el-Ensarija, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Ko nešto slomi ili se osakati, izašao je iz ihrama, a na njemu je da obavi Hadždž sljedeće godine.’“ Ikrime je rekao: „Pa sam pitao Ibn Abbasa i Ebu Hurejru o tome, pa su rekli: ‘Rekao je istinu.’“ Prenose peterica, a Tirmizi ga ocjenjuje dobrim. [97]

dzemat-sabah

Related Articles

Back to top button