SELAM-ISLAMSKI POZDRAV

“Nećete ući u džennet dok ne budete vjerovati, a nećete vjerovati dok se ne budete voljeli, a hoćete li da vas uputim na nešto ako budete to praktikovali volit će te se, širite selam.”
Islam kao cjelokupni sistem života riješio je sva ljudska pitanja koja se tiče njega kao pojedinca a isto tako i kompletne ljudske zajednice. Kao i mnoge druge stvari tako je ljudima bilo i potrebno da imaju jedan pozdrav, islamom propisan, kako bi mogli otpočinjati svoja sastajanja ili u najmanju ruku da jedan drugom izraze poštovanje kada se susretnu na ulici ili nekom drugom mjestu. Možda će neko i reći zašto pisati o selamu kada ga svi znamo ? Razlog je višestruk, jedan i najveći i što je većina muslimana zapostavila svoj pozdrav koji je bolji i vrijedniji od bilo kojeg drugog a oni koji ga praktikuju malo toga poznaju od vrijednosti selama i nagrade za njegovo nazivanje.

Značenje selama

Pozdravom ljudi jedni drugima žele izreći ukratko riječi sa što ljepšim značenjem i porukom. Uporedimo bilo koji pozdrav sa selamom pa ćemo uočiti da ni jedan nema tako sažeto a ujedno ljepše značenje. Riječ «selam» u našem jeziku znači mir i spas. Pa tako nazivanjem selam mi onome kome nazivamo selam želimo da bude u mir i rahatluku. Želimo da bude rahat i spašen od ezijeta drugih. A zar nije rahatluk i smiraj jedno od dunjalučkih blagodati neprocijenjive vrijednosti ? Koliko bi ljudi na ovoj planeti bilo spremno platiti samo malo rahatluku. Selamom želimo drugima da imaju to veliko zadovoljstvo. Pa i islamski pozdrav je jasan dokaz a je islam vjera dobročinstva i da su muslimani dobročinitelji od samog pozdrava pa na dalje a ne «krvopije» kakvim se danas žele predstaviti.

Propis selama

O propisu nazivanja selama imam En-Nevei kaže: «Nazivanje selama je sunet a odgovoriti na njega je vadžib-obaveza, ako bi muslimani bili u skupini nazivanje selama bi bilo sunetu-kifaje pa ako jedan dio nazove svi učestvuju u nagradi. Ako je onaj kome se selam naziva sam njemu je obaveza da odgovori, a ako bi bila skupina muslimana onda je odgovor farzi-kifaje, pa ako jedan odgovori sa osatlih spada obaveza. A najbolje je da svi nazovu i svi odgovore.»

Selam je od prava muslimana kod svoga brata

Allahov Poslanik alejhis-selam je rekao: «Pet je stvari koje musliman treba da ispuni prema muslimanu, odazvati na selam, nazdraviti onome ko kihne, odazvati se na poziv, obići bolesnog i ispratiti dženazu.» (Muslim)

Selamo širimo bratsku ljubav

Islam mnogo potencira na zajedništvu i jedinstvu muslimana i zato preporučuje sve ono što vodi ka tome na ispravan način. Jedna od stvari za koje je Poslanik rekao da su od razloga ljubavi muslimana prema muslimanu je i širenje selama. Posalnik alejhis-selam je rekao: «: Nećete ući u džennet dok ne budete vjerovati, a nećete vjerovati dok se ne budete voljeli, a hoćete li da vas uputim na nešto ako budete to praktikovali volit će te se, širite selam.» (Muslim)

Kako se naziva selam

Najpotpunije je da se kaže ES-SELAM ALEJKUM WE RAHMETULLAHI WE BEREKATUHU. Sunetom nije potvrđeno nešto više od ovoga da se dodaje. A dovoljno je i da se kaže samo ES-SELAMU ALEJKUM ili SELAMUN ALEJKUM.

Kako se odgovara na selam

Najbolje je da se odgovori sa WE ALEJKUMUS-SELAM WE RAHMETULLAJI WE BEREKATUHU, i sunnetom nije potvrđeno više odo toga. A dovoljno je i reći WE ALEJKUMUS-SELAM.

Nagrada za nazivanje selama

Allahov Poslanik alejhis-selam je u hadisu kojeg bilježi Ebu Davud i Tirmizi pojasnio nagradu nazivanja selama. Jedne prilike ashabi su sjedili sa Poslanikom alejhis-selam pa je ušao čovjek kazavši es-selamu alejkum, pa su odgovorili a Poslanik alejhis-selam je rekao deset. Potom je ušao čovjek rekavši es-selamu alejkum we rahmetullahi, pa su odgovorili a Poslanik alejhis-selam je rekao dvadeset. Zatim je ušao i treći čovjek i rekao: es-selamu we rahmetullahi we berekaruhu, pa su odgovorili a Poslanik alejhis-selam je rekao: trideset. Riječi, deset, dvadeset i trideset znače broj sevapa. Pa tako za jedan selam možemo zaraditi trideset sevapa-dobrih djela. Pa zar se isplati propuštati toliku nagradu i mijenjati selam nekim beznačajnim i bezvrijednim tuđim pozdravima.

Nazivanje selama je od prava puta

Ebu Seid el-Hudrij prenosi da je Poslanik alejhis-selam rekao: «Klonite se sjedenja po putevima». Pa su ashabi rekli: Allahov Poslaniče, mi nemamo drugog mjesta na kome bi mogli razgovarati. Na to im on reče: «Pa ako morate sijeliti tu onda dajte putu njegovo pravo.» Rekoše: pa šta je pravo puta ? On reče: « Obaranje pogleda, ne činiti ezijet, odgovoriti na selam naređivati dobro a odvraćati od zla.» (Muttefekun alejhi)

Selam je od najbolje vrste islama

Allahov Poslanik alejhis-selam je upitan koja je vrsta islama najbolja pa je rekao: «Da nekoga nahraniš i da nazivaš selam onome koga znaš i onome koga ne znaš.» (Muttefekun alejh)

Selam je pozdrav stanovnika dženneta

Opisujući stanje stanovnika dženneta Uzvišeni Allah nas obavještava da će njihov pozdrav biti selam, «I njihov pozdrav u džennetu će biti selam.»

Kako je selef shvatao vrijednost selama

Preneseno je da je Abdullah ibn Omer praktikovao da izađe na ulicu i ode na pijacu samo s jednim razlogom, govoreći:» izlazim radi selama, pa selam nazivam onome koga sretnem.» Pa ako su oni praktikovali da samo radi nazivanja selama izađu na ulicu i pijacu pa šta nas onda sprečava da usput, kada idemop svojim poslovima, nazivamo selam i time zarađujemo dobra djela. Zašto su nam se «osladili» tuđi adeti i pozdravi kada mi imamo kod sebe mnogo bolje ?

Adabi selama

Islam je tačno precizirao neke lijepe stvari koje bi se trebalo praktikovati prilikom nazivanja selama, a to je:
– lijepo je da onaj koji jaše ili vozi da nazove selam pješaku, manja skupina većoj, onaj koji hoda onome koji sjedi, mlađi starijem.
– Nazvati selam prilikom ulaska u kuću, a ako nema nikoga reći: es-selamu alejna we ala ibadillahis-salihin
– Selam treba nazvati prilikom dolaska i odlaska, rekao je Poslanik alejhis-selam: «Kada neko od vas dođe na sijelo neka nazove selam, pa kada htjedne da ga napusti neka opet nazove selam, i prvi selam nije ništa preči od drugog.» (Ebu Davud)
– Lijepo se i rukovati, rekao je Poslanik: «Ako se susretnu dva muslimana pa se poselame i rukuju bit će im oprošteno prije nego se raziđu.» (Ebu Davud, Tirmizi )
– Nazivati selam i djeci jer je i to bila praksa Allahova Poslanika alejhis-selam.
– Selam nazivati ne previše slabiti niti previše jakim glasom da nebi ometali druge naročito kada ulazimo u džamiju.

Zavist drugih muslimanima zbog selama

Aiša radijellahu anha prenosi od Poslanika alejhis-selam prenosi da je rekao: «Židovi vam ne zavide ni na čemu kao što vam zavide na selamu i glasnom izgovaranju amin.» (ibn Madže) Ovaj hadis je dokaz da drugi zavide nama na našim adetima s kojima je došao islam i zbog toga nas žele odvojiti oo njih i naučiti nas svojim kako bi što više sličili na njih.

Bolji je onaj ko prvi nazove selam

Allahov Poslanik alejhis-selam je rekao: «Bolji je onaj koji prvi nazove selam.» (Ebu Davud)
Poslanik alejhis-selam nas uči da se treba natjecati u tome ko će prvi početi selamom. Mnogo je onih koji misle da je otpočinjanje selamom ponižavanje samog sebe pred drugim i uvažavanje istog. Međutim, kako vidimo, u islamu je bolji i vrijedniji onaj koji prvi nazove selam i da je baš u tome veličina osobe i ponos.

U selamu je bereket

Allahov Poslanik alejhis-selam je rekao: « Kada uđeš u kuću nazovi selam, u tome je bereket za tebe i tvoje ukućane.» (Tirmizi)

Mi nemamo potrebe za «uvoznim» stvarima

Svjedoci smo da su danas najviše muslimani podliježni da uzmaju od drugih i da od njih učeče «kako da žive». Ponekad čovjek ima osjećaj da smo mi narod koji nema ništa od svoje zaostavštine, odnosno naših predaka. Tako se i drugi prema nama ophode pa nas uče svemu i svačemu kao da smo mi odskora na ovoj planeti. Naravno, mi im uveliko u tome pomažemo ostavljajuće sve što je naše i na čemu smo odhranjeni. A ako pogledamo našu divnu vjeru islam vidimo da mi ama baš nemamo potrebe da od njih učimo život i kulturu kada je to islam već davno na najljepši način pojasni i podučio svoje sljedbenike. Pa zbog čega to sve ostavljamo, i zašto se svega stidimo ? Zar su naši pradjedovi punih četrnaest vijekov, od kada je počela objava Kur’ana, pogrešno živjeli, radili i običaje svoje praktikovali ? A s druge strane zar su drugi baš toliko uznapredovali da je sve njihovo dobro i kulturno i civilizovano ? Allah selamet, kako bi rekli naši stari, pred kijamet svakakav alamet. Mi slobodno možemo reći i izia svojih riječi ponosno stati, mi nemamo potrebe za uvoznim stvarima, adetima i sličnom a tako i za uvoznim pozdravom.

Ikanović M.

dzemat-sabah