ZAŠTO LJUDI NAJČEŠĆE LAŽU?

Većina ljudi je ponekad u životu lagala ili “preoblikovala” istinu. Ipak, živimo u svijetu u kojem je jedno važno moralno načelo NE lagati. I zaista, kako bi bilo živjeti u svijetu u kojem govoriti istinu nije uobičajena praksa? U takvom svijetu ne bi mogli vjerovati nikome i ničemu što nam kažu ili što pročitamo. Sve bi morali ispitati sami, iz prve ruke. Potrošili bi ogromne količine vremena da bi ispitali najjednostavnije stvari. Još i gore, u svijetu bez povjerenja ne bi mogli niti znati kako ispitati najjednostavnije stvari jer ne bi postojalo niti obrazovanje koje od nas traži da vjerujemo onome što piše u knjigama. Mi zapravo jako profitiramo živeći u svijetu u kojem postoji puno povjerenja, u svijetu u kojem je praksa govorenja istine raširena. Zapravo sve važne stvari koje želimo učiniti u životu se temelje na povjerenju.

ZAŠTO LJUDI NAJČEŠĆE LAŽU?
• Iz straha od kazne ili posljedica.
• Da bi “sačuvali obraz”. Da bi sebe prikazali u boljem svjetlu. Svašta ljudi čine da bi postali ili ostali prihvaćeni.
• Da bi izbjegli tenzije ili konflikte: “Nisam ljut ne tebe, samo sam imao težak dan.”
• Da bi usmjerili socijalne interakcije. Na primjer osoba se pravi da joj je drago da vidi nekoga.
• Da bi poboljšali odnose: “Ideš u grad? I ja baš idem tim putem. Hoćeš da te povezem?”
• Da bi smanjili interakciju: “Ti si super. Ja se samo još nisam spreman skrasiti.” ILI “Nikako ne mogu večeras. Nije mi dobro. Kao da me hvata gripa.”
• Da bi povećali moć, dobili privilegije, novac ili divljenje
• Da bi pomogli nekom drugom
___________________________________________________
Istraživanja pokazuju:
76% laži je rečeno da bi lažljivac imao dobrobit od toga
22% laži je rečeno da bi druga osoba imala dobrobit od toga
2% laži je rečeno da bi se pomoglo trećoj osobi.
___________________________________________________

KAKO PREPOZNATI KADA NAS NETKO LAŽE?
Ljudi se razlikuju po sposobnosti prepoznavanja laži. Većina zapravo nije vješta u prepoznavanju laži. Istraživanja pokazuju da oni koji su usmjereni na otkrivanje laži nisu bolji u tome od onih koji nisu usmjereni na to.
Mlađi prepoznaju bolje laži od starijih.
Žene bolje prepoznaju laži od muškaraca, a bolje su i u otkrivanju istine koja se krije iza laži.
Što su ljudi bliskiji njihova sposobnost da detektiraju laž se smanjuje. Žene su sklonije tome da povjeruju u laž partnera nego muškarci.
ZNAKOVI – ovi znakovi nisu siguran pokazatelj da netko laže. Što ih je više i što su intenzivniji to je više razloga za sumnju.

VERBALNI ZNAKOVI
• Naglašavanje glagola kao npr. “nisam” ili “nisam mogao” kako bi se uvjerilo druge da osoba govori istinu; korištenje punog oblika rečenice umjesto uobičajenog govornog skraćivanja
• Pretjerano poricanje laganja, korištenje rečenica kao “nemam razloga lagati”
• Korištenje pauza i zvukova kao “uh”, “hm”, “ah” za vrijeme pauza u govoru
• Pravljenje grešaka u govoru i više “gafova”. Greške uključuju gramatičke greške, zaboravljanje misli usred rečenice i slično.
• Mucanje, zamuckivanje i zaplitanje jezika
• Pročišćavanje grla i drugi zvukovi
• Pretjerano korištenje poštapalica kao “općenito”, “međutim”, “ponekad” i sl.

NEVERBALNI ZNAKOVI
• Skretanje pogleda, izbjegavanje kontakta očima
• Zatvaranje ruku, ispreplitanje prstiju
• Prekrižene ruke na prsima kao da rade barijeru
• Pijenje i gutanje češće nego kod onih koji govore istinu
• Korištenje manje pokreta rukama, ukočeno držanje, kontroliranje pokreta ruku
• Slijeganje ramenima
• Dodirivanje lica, ušiju ili kose
• Držanje i igranje s predmetima kao što su npr. olovke, papiri ili naočale
• Treptanje je rjeđe nego kod osoba koje ne lažu
• Naginjanje i mijenjanje položaja – spuštanje lakta na stol ili koljeno. Isto tako često premještanje dok osoba sjedi
• Često lizanje usana
• Mrštenje i stiskanje usana
• Uzdisanje i duboko disanje
• Češće osmjehivanje i neprikladan smijeh
• Često dodirivanje, svrbljenje i trljanje nosa

PATOLOŠKO LAGANJE ILI KOMPULZIVNO LAGANJE
Ne postoji kao zasebna dijagnoza nego je dio nekih drugih poremećaja i bolesti.
Ako neka osoba laže često, čak i oko nevažnih stvari, sasvim sigurno ima problem koji ju je već doveo ili će je dovesti do ozbiljnih problema u odnosima s drugim ljudima, u poslu a i mogućih problema sa zakonom. Pronaći što osobu “tjera da se koristi lažima” je prvi važan korak u pomoći osobama s ovim autodestruktivnim ponašanjem. To znači da osoba treba potražiti stručnu pomoć.
Naravno, reći istinu ili lagati je moralna odluka svakog čovjeka. Ako se naučimo lagati vjerojatno je da ćemo sve više lagati u budućnosti, ako ništa onda zbog toga da prikrijemo prethodne laži.
Svi ljudi će reći da ne vole lažljive ljude. Zašto? To je pitanje povjerenja, neizgovorenog dogovora da je povjerenje temelj svih odnosa, i da se odnosimo prema drugim ljudima onako kako bi htjeli da se oni odnose prema nama. Ozbiljne laži, ukoliko su otkrivene, mogu zauvijek razrušiti odnose jer drugoj osobi postaje nemoguće opet izgraditi povjerenje.
Kako možemo pomoći dragim ljudima da budu iskreni prema nama?
• Pokažimo im primjerom da laganje za nas osobno nije opcija. Podijelimo s bliskom osobom primjere kada nam je bilo teško reći istinu, ali smo to ipak učinili jer smo smatrali da je važno preuzeti odgovornost i zadržati samopoštovanje.
• Razmišljajmo o pogreškama (kako svojim tako i onima drugih ljudi) kao o prilikama da naučimo nešto, jer se na taj način gubi osjećaj da smo loši i da moramo greške prikriti lažima.
• Ako dođete u priliku da vam osoba kaže istinu, iako joj je možda bilo lakše slagati, pokažite da to poštujete. Zahvalite joj što govori istinu. Kažite joj da znate da to nije bilo lako i da se divite njenoj hrabrosti da preuzme odgovornost i nosi se s posljedicama.
• Nemojte nastojati kontrolirati drugu osobu. Iz potrebe za svojim mirom i svojim “prostorom” odnosno intimom može vas početi nepotrebno lagati, čak i oko sitnica.
• Nemojte biti prekritični i negativni. Većina ljudi se boji da će ih drugi kritizirati i da neće biti prihvaćeni. To je posebno izraženo u odnosima bliskih ljudi. Svaki čovjek prirodno želi izbjeći bol koju to nosi.
• Budite usmjereni na izgradnju povjerenja u odnosu a ne na otkrivanje istine.

dzemat-sabah